New Immissions/Updates:
boundless - educate - edutalab - empatico - es-ebooks - es16 - fr16 - fsfiles - hesperian - solidaria - wikipediaforschools
- wikipediaforschoolses - wikipediaforschoolsfr - wikipediaforschoolspt - worldmap -

See also: Liber Liber - Libro Parlato - Liber Musica  - Manuzio -  Liber Liber ISO Files - Alphabetical Order - Multivolume ZIP Complete Archive - PDF Files - OGG Music Files -

PROJECT GUTENBERG HTML: Volume I - Volume II - Volume III - Volume IV - Volume V - Volume VI - Volume VII - Volume VIII - Volume IX

Ascolta ""Volevo solo fare un audiolibro"" su Spreaker.
CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Horkruksi - Wikipedia, slobodna enciklopedija

Horkruksi

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Horkruksi su magični predmeti iz knjiga o Harry Potteru. Prvi put su spomenuti u šestoj knjizi, Harry Potter i Princ miješane krvi.

Sadržaj

[uredi] Opis

Horkruks je magični predmet koji kreira upotrebom crne magije čarobnjak ili vještica koji želi izbjeći smrt. Kako bi to postigli oni moraju dio svoje duše sakriti u predmet –horkruks- koji onda obično sakriju na neko sigurno mjesto kako ga nitko ne bi uništio. Dokle god horkruks postoji, oni su zaštićeni od smrti jer čak i ako su njihova tijela uništena, dio njihove duše ostaje neoštećen i vezan za ovaj svijet. Međutim, uništenje tijela osobu koja je napravila horkruks ostavlja u stanju polu-života, osoba postane "manja od duha, niža od najniže sablasti". U takvom je stanju bio i Lord Voldemort nakon što se na njega odrazila kletva kojom je pokušao ubiti Harry Pottera.

Horkrukse je moguće uništiti (kao što se i vidi s Riddleovim dnevnikom i prstenom Marvola Gaunta), iako je to iznimno teško pošto je horkruks obično "tako osmišljen da u jednakoj mjeri bude oružje i sredstvo zaštite". Ako uništimo horkruks, uništavamo i fragment duše spremljen u njega, te tako osoba koja ga je stvorila ponovno postaje smrtna.

Iako je Dumbledore potvrdio da su i drugi čarobnjaci u prošlosti već stvarali horkrukse, Voldemort je jedini čarobnjak koji je svoju dušu rascijepio na više od dva dijela, i time je "na putu prema besmrtnosti dospio dalje od bilo koga drugoga".

[uredi] Stvaranje horkruksa

Stvaranje horkruksa je protuprirodan i nasilan čin, i zato se može postići samo najgorim zlodjelom - ubistvom, jer "ubijanje razdire dušu". Dio duše se tada može spremiti u neki predmet koji tada postaje horkruks. Ta magija je najviše izopačena i najneprirodnija od sve crne magije jer je "bi duša trebala ostati netaknuta i cjelovita". Voldemort je sa svakim horkruksom "sve manje nalikovao na ljudsko biće", jer "mu je duša osakaćena onkraj granice onoga što bismo mogli nazvati običnim zlom..."

Ne postoji neka očigledna granica što se tiče prirode predmeta koji može postati horkruks - čak se za to mogu koristiti i životinje. "Lord Voldemort volio je skupljati trofeje, a najdraži su mu bili predmeti prožeti močnom magijom i prošlošću." On je zato takve predmete odabrao za svoje horkrukse, predmete "koji su sami po sebi dostojni tolike časti".

[uredi] Horkruksi u Harryju Potteru

Voldemortovo stvaranje horkruksa je središte dešavanja u Harry Potteru. U Harry Potteru i Princu miješane krvi, Dumbledore vjeruje da je Voldemort kreirao šest horkruksa, nakon šest važnih ubistva, a ostatak njegove duše zadržao je u svojem tijelu, tako čuvajući svoju dušu na sedam različitih lokacija pošto je broj sedam smatrao najmoćnijim magičnim brojem. Iz toga slijedi da ona osoba koja želi potpuno ubiti Voldemorta prvo mora pronaći i uništiti horkrukse koje je stvorio, a tek onda može pokušati uništiti i sedmi dio njegove duše koji se nalazi u njegovu tijelu.

Dumbledore je vjerovao da svi horkruksi Lorda Voldemorta predstavljaju određenu veličinu i sentimentalnu vrijednost za njega. Kako se horkruks može stvoriti samo ubistvom, poznavanje smještaja i okolnosti ubojstva koje je Voldemort počinio može predstavljati tragove prema lokacijama i obliku njegovih horkruksa.

[uredi] Poznati horkruksi

Ova lista predstavlja dva potvrđena horkruksa, od kojih su oba otkrivena i uništena:

  • Prsten Marvola Gaunta, kojeg je Dumbledore pronašao skrivenog u ruševinama kuće
    Prsten Marvola Gaunta
    Prsten Marvola Gaunta
    Gauntovih. Iz događaja u Voldemortovom djetinjstvu i životu se može zaključiti da je prsten uzeo svom ujaku Morfinu, i zatim ga je nosio u Hogwartsu (to vidimo u situ sjećanja, u Slughornovu sjećanju). Dumbledore je ovaj horkruks uništio za vrijeme ljeta prije početka Harryjeve šeste godine u Hogwartsu. Tokom tog pothvata, Dumbledore je ozbiljno ozlijeđen, te mu je ruka postala crna i izgorena zbog strašne kletve kojom je prsten zaštićen. Prsten, sada s napuknutim crnim kamenom po sredini, se nalazi u Dumbledorevom uredu.
  • Dnevnik Toma Riddlea, prije u vlasništvu Luciusa Malfoya. Lucius je potajno
    Dnevnik Toma Riddlea
    Dnevnik Toma Riddlea
    umetnuo dnevnik u Ginnyinu knjigu iz preobrazbe dok je ona kupovala školske knjigeu Krasopisu i Bugačici. Ginny se počela povjeravati tom dnevniku i ponijela ga je u Hogwarts, te je Riddle opsjeo, natjerao da otvori Odaju tajni i na kraju je zarobio. Dok je pokušavao spasiti Ginny, Harry se suočio s Riddleom te je shvatio da postoji veza između dnevnika i postojanja Tom Riddlea. Harry je uništio taj horkruks koristeći baziliskov otrovni zub (za razliku od Dumbledorea, on nije ozlijeđen zbog njegovog uništenja), te odnio uništeni dnevnik horkruks u ured profesorice McGonagall, gdje su se on i Dumbledore suočili s Luciusom Malfoyem. Harry je dnevnik vratio Luciusu i pritom oslobodio Malfoyevog kućnog vilenjaka Dobbyja.

[uredi] Mogući preostali horkruksi

Iako je lista predmeta koje je Lord Voldemort iskoristio kao svoje horkrukse nepotpuna, Dumbledore ipak imao teorije o ostalim horkruksima. U intervjuu, J. K. Rowling je dala naslutiti da je moguće prepoznati neke od horkruksa pažljivo ponovno čitajući knjige. Slijedeća lista predstavlja četiri moguća preostala i aktivna horkruksa, prema Dumbledoreovoj teoriji:

  • Nestali medaljon Salazara Slytherina, vjerojatno ga je Hepzibi Smith ukrao Tom Riddle. Opisan je kao "težak, zlatni medaljon" sa "Slytherinovim biljegom...kićenim, zmijolikim S". Dumbledore i Harry su, u pokušaju da pronađu taj horkruks, pronašli medaljon skriven u špilji u kojoj je Riddle jednom plašio drugu djecu iz sirotišta. Pokazalo se da zamjenski medaljon nije horkruks, nego je umjesto toga sadržavao poruku Voldemortu od osobe s inicijalima R.A.B., koja je ukrala pravi horkruks i planirala ga uništiti. Nije poznato da li je ukradeni horkruks uspješno uništen.

Međutim, u petoj knjizi, spomenut je "težak medaljon koji nitko nije mogao otvoriti", zajedno sa drugim neobičnim objektima, koje su našli članovi Reda feniksa dok su čistili obiteljsku kuću Blackovih na Grimauldovom trgu broj 12. Jedan od bivših stanovnika te kuće bio je i Regulus Black, za kojeg se najviše sumnja da je R.A.B. No ipak, nema ni spomena o bilo kakvim pobližim detaljima u opisu medaljona koji su našli, tako da se ne može sa sigurnošću tvrditi da je to doista jedan od Voldemortovih horkruksa.

  • Pehar koji je pripadao Helgi Hufflepuff, za kojeg se isto vjeruje da ga je Hepzibi Smith ukrao Tom Riddle. Opisan je kao "mali zlatni pehar s dvije fino izrađene ručke", i sa ugraviranim jazavcem. Stanje i lokacija pehara nisu poznati.
  • Voldemortova zmija Nagini. Dumbledore je vjerovao da je posljednji horkruks trebao biti napravljen nakon ubojstva Harry Pottera, uzimajući u obzir njegovu važnost kao "Odabranog", koju je prorekla Sybill Trelawney. Pošto taj pokušaj nije uspio, Dumbledore je vjerovao da je zadnji horkruks nastao ubistvom Franka Brycea, i da je to Nagini, što se može zaključiti iz ponašanja i kontrole koju nad njom ima Lord Voldemort. Dumbledore isto tako izjavljuje da Nagini naglašava "povezanost sa Slytherinom i pojačava mističnost Lorda Voldemorta".

Static Wikipedia (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -

Static Wikipedia 2007 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -

Static Wikipedia 2006 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu

Static Wikipedia February 2008 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu