Danci
Izvor: Wikipedija
Danci, indoeuropski narod, koji zajedno s Norvežanima i Å veÄ‘anima Äini istoÄnonordijsku (skandidavsku) skupinu sjevernih Germana. Danas (2006) ih ima oko 7,158,000, u 17 država, od kojih 5,099,000 živi u Danskoj, a ostali su u: Sjedinjenim Državama (1,873,000); NjemaÄkoj (50,000); Å vedskoj (44,000); Kanadi (37,000); NorveÅ¡koj (20,000); i drugdje po nekoliko tisuća ili stotina. Treba svakako spomenuti i 4,600 danaca naseljenih na Grenlandu.
Sadržaj[sakrij] |
[uredi] Ime
Ime danskog naroda /Det danske folk/ dolazi po starom plemenu Daner od kojega suvremeni Danci i potjeÄu. Njihova zemlja 'Danmark' (Danska; Eng. Denmark) u sebi sadrži ime navedenog plemena i franaÄku rijeÄ marka, odakle nastaje i 'mark' ili 'march' , u znaÄenju granica.
[uredi] Povijest
Prethistorija
Danci pripadaju skandinavskoj grani Sjevernih Germana i njihova povijest na podruÄju Danske zadire sve do polovice 5 stoljeća, kada se iz toga kraja poÄinju iseljavati Juti i Angli, a naseljavati danski preci iz Skandinavije, koji su do VIII stoljeća postali većinsko stanovniÅ¡tvo Jutlanda. Povijest Danske daleko je starija, a njezino podruÄje joÅ¡ od kraja posljednjeg Ledenog doba naseljavali su lovaÄki narodi, bilo je to joÅ¡ prije 12500 godina p.n.e., ili prema Peter Ravn Rasmussenu izmeÄ‘u 10000 i 7000 godina prije Krista. Blizu danaÅ¡njega randersa, na poluotoku Jutlandu pronaÄ‘eni su tragovi paleolitskih lovaca/sakupljaÄa iza kojih su ostale slomljene kosti jelena, kako bi se doÅ¡lo do 'mozga'. OruÄ‘e Äovjeka iz perioda Allerød bilo je od sobovih rogova kao i od kremena, Å¡to je karakteristika tog perioda.
Tokom mezolitika izmeÄ‘u 8000 i 3000 p.n.e. na raznim lokacijama danaÅ¡nje Danske javlja se niz kultura. Na Jutlandu je bila GudenÃ¥, dok su se na Sjællandu javile kulture Maglemose i Kongemose. Iza ovih kultura ostala su bogata nalaziÅ¡ta mikrolita i oruÄ‘a od kostiju i rogova, a prethode poznatoj kulturi Ertebølle. -Kulturom Ertebølle od 3,000 p.n.e. ulazimo u doba pojave prvih obraÄ‘ivaÄa tla. Ono će se osobito javiti za vrijeme neolitika, od 3000. do 1500., kada dolazi do velikih promjena koja će se odraziti u budućoj danskoj povijesti, i to u vidu krÄenja Å¡uma i pojave stalnih naselja. Od 3000 do 2000 prije Krista dominira kultura tragtbæger ("funnel-cup") nazvanoj po karakteristiÄnoj lijevkastoj lonÄariji. To je i period malih megalita (dysser), i velikih megalitnih grobnih kompleksa jættestuer.
Do pojave Danera, danskih predaka, trebat će proći joÅ¡ cijelo BronÄano razdoblje i ući u Germansko željezno doba (400-800 po Kristu), vrijeme u kojem su već Å¡ume iskrÄene, a željezni plug je zaorao duboko u zemlju. To je period iz kojega su saÄuvana mnoga blaga, najpoznatiji svakako su Zlatni rogovi pronaÄ‘eni kod Gallehusa na jugu Jutlanda. Ove ljude poznajemo pod plemenskim imenom Daner (Danes, Dani), zemlja njihovog porijekla je južna Skandinavija.
Pleme Daner
Pleme Daner ili Dani, prema Jordanesu, ogranak su Šveđana, odnosno njihovih predaka koje poznajemo pod imenom Suetidi ili Suiones (u Jordanesa "Suehans"). Do seobe, bit će, nije došlo dobrovoljno, Danere su protjerali Heruli.
Dani su naselili i zauzeli Jutland i susjedne otoke. Svoje južne granice oni utvrÄ‘uju zaÅ¡titnim zidom Dannevirke (Danish Wall), za koji je dendrokronoloÅ¡ki utvrÄ‘eno da datira iz 730.-tih godina. Osim defanzivnih razloga moguća mu je namjena bila i zaÅ¡tita kontrole overland-trgovine sa Sasima i Vendima (Slavenima sa juga). Dannevirke je svakako svoju zadaću ispunio viÅ¡e puta i zaustavivÅ¡i nekoliko invazija, bio je žariÅ¡tem ljutih bitaka meÄ‘u kojima se istiÄe ona iz 1864.
U novoj domovini
Dolaskom danskih predaka na Jutland (Jylland)oni uskoro postaju većinsko stanovniÅ¡tvo. Dolazi do sukoba sa Frizima, koji su držali u svojim rukama svu trgovinu na obalama Sjevernog mora . Prvog voÄ‘u Å¡to ga znamo bio je Gudfred (Gøtrik,Gudrød), sin Sigfriedov, Å¡to vladaÅ¡e od 804 do 810 kada ga je ubio netko iz njegove vlastite pratnje. Borba protiv Friza vodi se napose za vrijeme Gudfreda. Već 811. ugovorom sa Francima oznaÄuje se južna danska granica na rijeci Ejder [Eider]. Prvi puta ime Danmark spominje se 880.-tih ,i ona obuhvaća Fyn i Sjælland [Zealand] s manjim otoÄićima; Jylland [Jutland]; Viken, Bohuslen i Halland takoÄ‘er su tada pripadali Danskoj Tokom kasnijeg perioda južni dio Skandinavije (SkÃ¥ne i Blekinge) postaju Å¡vedski, isto tako i Halland. Vojvodstvo Sønderjylland [South Jutland], egzistira od 1130. kasnije će postati poznato kao Slesvig [Schleswig], negdje oko 1300. postaje nezavisna kneževina u vazalstvu danskog kralja. Schleswig se Å¡iri od Eidera do Königsaua. Dogovorom Danaca I Nijemaca 1386. Schleswigom će vladati grofovi od Holsteina, Grofovi iz Schauenburga upravljat će Schleswigom i Holsteinom sve do svoga izumiranja 1459.
Novija povijest
VikinÅ¡ki period potrajat će od oko 800. do 1050. godine. Do ne kasnije od 878. Danci osvajaju sjevernu i istoÄnu Englesku. U 11 stoljeću kralj Knud Veliki, sin kralja Svenda Tveskæga ovladao je cijelom danaÅ¡njom Danskom, Engleskom, NorveÅ¡kom i južnom Å vedskom, ali i dijelovima Finske. Kršćanstvo koje je uvedeno 826, u vrijeme njegovog kraljevanja raÅ¡irilo se Danskom. Nakon njegove smrti (1035), knudovo carstvo se raspalo. Knud je umro u Shaftesburyju, Dorset, a sahranjen je u Old Minsteru, Winchester. Engleska i NorveÅ¡ka su se odvojile. Norvežanin Magnus nakratko je ovladao Danskom od 1042, on je sin Olaf Haraldssona, koji od svoje Äetvrte godine živi u egzilu u Rusiji. Godine 1035., na poziv, vraća se u NorveÅ¡ku i postaje kraljem NorveÅ¡ke i Danske. Magnus će umrijeti 1047. na brodu na putu u bitku protiv Svend II Estridsena. Svendovom vladavinom, nećakom Knudovim, zapoÄet će vladavina njegovih nasljednika koja će potrajati sve do 1448. odnosno vladavinom kralja Christoffer III af Bayern, nakon Äega će zavladati OldenburÅ¡ka kuća. Svendov sin Knud IV den Hellige (1080-1086), posljednji je danski vladar koji htio ovladati Engleskom. Dance od 12. stoljeća Äeka novi problem, ekspanzija BaltiÄkih Slavena i Germana. Danci se bore za prevlast nad BaltiÄkim morem, a Knud VI (1182-1202) pred Greifswaldom 1184. porazio je slavensku flotu pa se proglasio i njihovim kraljem. Tijekom 13. stoljeća Valdemar II (1202-1241) osvaja danaÅ¡nji Schleswig-Holstein, Pomeraniju, Mecklenburg, i Estoniju, iznova utemeljivÅ¡i danski narod kao veliku silu sjeverne Europe.
Valdemar je prozvan 'osvajaÄem' (Valdemar Sejr) ali godine 1227. teÅ¡ko je poražen u bici na Bornhöved (Slaget ved Bornhøved). Ovaj poraz oznaÄio je kraj danske dominacije na obalama južnog Baltika. U prvoj polovici 14 stoljeća jak utjecaj germanskih trgovaca iz gradova hanzeatske lige imao je za posljedicu stvaranja Kalmarske unije (1397; Kalmarunionen) koju stvara Valdemar IV i njegova kćerka Margrete 1. U Uniju ulaze danska, NorveÅ¡ka, Å vedska, Ferojski Otoci, Island i Grenland, kao i dio Finske. Godine 1523 Å vedska i Finska, iz nekih razloga revoltirane napuÅ¡taju ligu, ona se ipak održala sve do 1814.
Danskom 1448 ovlada dinastija Oldenburg kada sjevernonjemaÄki grof Christian VIII bude izabran danskim kraljem kojega povijest bilježi kao Christian I (1448-1481). Njegovi nasljednici uvest će razne reforme i doći će do znaÄajnih promjena. Sin kralja Frederik I (1523-1533), Christian III 1534-1559, roÄ‘en u Gottorpu 1503 utemeljit će nacionalnu Luteransku crkvu. Nedugo kasnije Christian IV (1588-1648) koji maloljetan nasljeÄ‘uje prijestolje 1588. uvodi razne reforme u zakonodavstvu i upravi. Christian je kralj Danske i NorveÅ¡ke, gradi mnoge gradove. Ulaskom u TridesetogodiÅ¡nji rat pravi greÅ¡ku. Nakon rata sa Å vedskom 1643-1645 Danska gubi neka svoja podruÄja. Sve će ovo ipak rezultirati Velikim sjevernim ratom (The Great Northern War), u kojwe će se protiv Å vedske udružiti Rusija, Saksonija sa Poljskom, i Danska sa NorveÅ¡kom, Å¡to će potrajati od 1700 do 1721. Desetih godina 19 stoljeća danska je na strani napoleonske Francuske nakon britanskih napada na Kopenhagen 1801 i 1807. NorveÅ¡ka je potpala pod Å vedsku a Helgoland Engleskoj. Danska uskoro gubi i Schleswig-Holstein i Lauenburg u ratovima sa Prusijom 1848. (koji zavrÅ¡ava bez pobjednika), i 1864. Usprkos novim teritorijalnim gubicima Danska ekonomski prosperira kroz 19 stoljeće. Posljednji apsolutistiÄki monarh, kralj Frederick VII potpisuje konstituciju kojom Danskoj daje government, i zemlja će postati konstitutivna (ustavna) monarhija. Frederik oÄito voli Dance kao narod, on putuje zemljom i dolazi u kontakt sa obiÄnim Äovjekom, a ljubav prema naciji, njegova je snaga. Kroz Prvi svjetski rat danska je neutralna ,a koncem rata Nordschleswig, u kojemu živi njemaÄka manjina, vraćen je Danskoj. Godine 1933, za vrijeme kralja Christian X provode se velike socijalne reforme i Danska polako kreće ka svijetloj budućnosti koja je Äeka. Premda je neutralna, poÄetkom Drugog svjetskog rata NjemaÄka ju je okupirala 9 travnja 1940, a 5.svibnja 1945., kapitulacijom NjemaÄke, zemlja je osloboÄ‘ena. Island će takoÄ‘er doživjeti potpunu nezavisnost, a Grenland 1953. postaje integralni dio Danske, a od 1979 dobiva samoupravu, i postat će parlamentarna demokracija unutar konstitutivne monarhije sa glavnim gradom Nuuk (GodthÃ¥b). Najnovija istraživanja Dance su 2006. godine proglasili za najsretniji narod na svijetu, koji uživa u potpunoj demokraciji i materijalnoj sigurnosti.
[uredi] Popis kraljeva
- Godfred 804-810
- Haarik I 813-814
- Gorm den Gamle 935-950
- Harald Blåtand 950-986. Ujedinio Dansku. Pokrstio se oko 960.
- Svend Tveskæg 986-1014. Osvojio 1013. velika podruÄja Engleske.
- Harald II 1014-1018
- Knud den Store /Knud Veliki; Canute the Great/ 1019-1035
- Hardeknud 1035-1042
- Magnus den Gode 1042-1047
- Svend II Estridsen 1047-1074
- Harald III Hen 1074-1080
- Knud IV den Hellige 1080-1086
- Oluf I 1086-1095
- Erik I Ejegod 1095-1103
- Niels 1104-1134
- Erik II Emune 1134-1137
- Erik III Lam 1137-1146
- tri simultana (istovremena) kralja 1146-1157 :
- Svend II Grathe
- Knud V Magnussen
- Valdemar I den Store
- Valdemar I den Store 1157-1182
- Knud VI 1182-1202
- Valdemar II Sejr 1202-1241
- Erik IV Plovpenning 1241-1250
- Abel 1250-1252
- Christoffer I 1252-1259
- Erik V Klipping 1259-1286
- Erik VI Menved 1286-1319
- Christoffer II 1320-1326
- Valdemar III Eriksen 1326-1330
- Christoffer II (ponovno onaj isti) 1330-1332
1332-1340 (međuvlada)
- Valdemar IV Atterdag 1340-1375
- Oluf II 1376-1387
- Margrethe I 1387-1412
- Erik VII af Pommern 1412-1439
- Christoffer III af Bayern 1440-1448
- Christian I 1448-1481
- Hans 1481-1513
- Christian II 1513-1523
- Frederik I 1523-1533
- 1533-1534 (međuvlada 'interregnum)
- Christian III 1534-1559
- Frederik II 1559-1588
- Christian IV 1588-1648
- Frederik III 1648-1670
- Christian V 1670-1699
- Frederik IV 1699-1730
- Christian VI 1730-1746
- Frederik V 1746-1766
- Christian VII 1766-1808
- Frederik VI 1808-1839
- Christian VIII 1839-1848
- Frederik VII 1848-1863
- Christian IX 1863-1906
- Frederik VIII 1906-1912
- Christian X 1912-1947
- Frederik IX 1947-1972
- Margrethe II 1972- (danas)
[uredi] Etnografija
Život i obiÄaji Danaca
Danska ima priliÄno homogenu populaciju, ne raÄunajući Ferojske otoke i Grenland, postoji tek neÅ¡to Nijemaca na jugu Jutlanda. Danci su pripadnici luteranske crkve, a preko 85% ih jer urbana a Äak 48% koncentrirana je u Äetiri velika grada, to su Kopenhagen (København)), Ã…lborg, Odense i Ã…rhus. Premda je veliki dio stanovniÅ¡tva naseljen u urbanim podruÄjima, Äak 70% tla ima agrikulturnu namjenu. JeÄam je glavna kultura, slijedi trava, krmiva i korijenasto bilje, od Äega je veliki dio namijenjen prehrani stoke, a to je 15 milijuna kokoÅ¡, 9 milijuna svinja i 3 milijuna goveda. Uzgoj stoke i agrarne poslove Danci vode po malenim farmama povrÅ¡ine od nekih 21 hektar, i većina su udruženi u kooperacije. Ribarstvo ima manji znaÄaj (jegulja i haringa), ali Äini glavnu preokupaciju na zapadnoj obali Jutlanda, kao i kod Ferojaca i GrenlanÄ‘ana.
Hrana
Danci su poznati proizvoÄ‘aÄi slanine (Å¡peka), maslaca, raznih sireva i piva. Njihov najpoznatiji specijalitet svakako je otvoreni sendviÄ (Smørrebrød; "open faced sandwiches"), tradicionalno se priprema od bijelog ili raženog kruha a konzumira se uz poznato dansko pivo. Ovi sendviÄi u buffetima i restoranima se služe na tzv "Store kolde bord" ('velikom hladnom stolu'), a mogu biti sa mesom, ribom, salamom, jetrenom paÅ¡tetom, haringama, salatom , sirevima i drugim.
Spomenuti treba i "Frikadelle", mesne kuglice, nacionalni specijalitet koji se prvi puta spominje s poÄetka 16. stoljeća, a u 'kuharici' se nalazi od 1648. Frikadelle se kao nacionalno jelo jede tokom cijele godine, i tipiÄna hrana je svih Danaca. Frikadelle se pripremaju od svinjetine, teletine, luka, jaja, soli i papra. Nadalje obavezno se mora spomenuti poznata slastica wienerbrød, uobiÄajeno u engleskom jeziku nazivana ’Danish’, slatki kolaÄ nalik croissantu, priprema se od braÅ¡na, kvasca, mlijeka i jaja, a u pravilu jedu ga nedjeljom ujutro. Wienerbrød je novijeg datuma. Kava je takoÄ‘er veoma popularan meÄ‘u Dancima, dnevno ispiju 20 milijuna Å¡alica ovog napitka.
Ples
Većina danskih plesova potjeÄe izmeÄ‘u 1780. i 1880. Ples je bio zabava farmera i sirotinje ali su svi njihovi plesovi do oko 1920 gotovo potpuno zaboravljeni i zamijenjeni novim varijantama. Kulturni gubitak entuzijasti nastoje ponovno oživjeti ispitujući i kontaktirajući starije ljude koji joÅ¡ aktivno pleÅ¡u stare danske plesove, a na temelju njihovog uÄenja i opisivanja lokalne plesne grupe ponovno ih oživljavaju.
Nošnja
Stara danska noÅ¡nja kod muÅ¡karaca sastojala se od crnih cipela, vunenih Äarapa (iznad koljena) sa podvezicama, hlaÄa do koljena, ogrtaÄa ili kaputa, muÅ¡ke veste. Žene su nosile takoÄ‘er crne cipele, vunene Äarape preko koljena (sa podvezicama), Å¡iroke donje gaće-pantalette, podsuknje, suknje, vunene koÅ¡ulje, ženske veste sa srebrnim ili zlatnim juvelirom, marame i ženske kape ili Å¡eÅ¡ira.