DNS
Izvor: Wikipedija
| Sloj | Protokol |
|---|---|
| Aplikacija | DNS, TLS/SSL, TFTP, FTP, HTTP, IMAP, IRC, NNTP, POP3, SIP, SMTP, SNMP, SSH, Telnet, BitTorrent, RTP, rlogin, … |
| Transport | TCP, UDP, DCCP, SCTP, IL, RUDP, |
| Mreža | IP (IPv4, IPv6), ICMP, IGMP, ARP, RARP, … |
| Podatkovni | Ethernet, Wi-Fi, Token ring, PPP, SLIP, FDDI, ATM, DTM, Frame Relay, SMDS, … |
DNS (eng. Domain Name System) je distribuirani hijerarhijski sustav Internet poslužitelja u kojem se nalaze informacije povezane s domenskim nazivima, tj. o povezanosti IP adresa i njihovih logičkih (simboličkih) imena.
Primjer:
Uloga DNS-a je dobivanje IP adresa iz simboličkih naziva koji se mnogo lakše pamte, npr. koristimo "hr.wikipedia.org" umjesto 66.230.200.100.
[uredi] Hijerarhija
Kad bi na svijetu postojao samo jedan DNS poslužitelj, bio bi preopterećen, tako danas postoji 13 korijenskih DNS poslužitelja. Pored toga je važno i da DNS podjelom na tzv. zone omogućuje hijerarhijsko raspodijeljivanje administrativnih ovlasti potrebnih za održavanje informacija. Svaki ISP ima DNS poslužitelje (obično 2) za svoje korisnike.
[uredi] Poveznice
- IP Address Location - reverzni DNS web alat, daje grafički prikaz države za unešenu IP adresu
- Whois web servis pri www.ripe.net - reverzni DNS web alat, daje službene podatke o IP segmentu za unešenu IP adresu
