Sofija
Izvor: Wikipedija
 |
Predloženo je da se na ovoj stranici postavi razdvojbena stranica. (Rasprava) |
Grad Sofija (bugarski: София ili Sofiya -na bugarskoj latinici), u podnožju planine Vitoše, ima 1.377.531 stanovnika (2006.), i glavni je grad Bugarske.
[uredi] Povijest
Kako je osnovana prije sedam tisuća godina, Sofija je drugi najstariji glavni grad u Europi. U povijesti je imala više imena, a ostaci starog grada su i danas vidljivi.
Sofija je prvo bila tračka naseobina po imenu Serdica, nazvana po tračkom plemenu Serda. Rim ju je osvojio 29. godine poslije Krista i postala je glavni grad provincije Dacia Mediterranea. Huni su je uništili 447. Grad je ponovo izgradio bizantski car Justinijan i preimenovao ga u Triadica. Pod Bugarima je ime grada bilo Sredec, a promijenjeno je u Sofija (što znači "mudrost") 1376. Sofiju je 1382. osvojilo Osmansko Carstvo, i postala je glavni grad turske provincije Rumelije. Godine 1878. su je preuzeli Rusi, a postala je glavni grad neovisne Bugarske 1879. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Rusi su osvojili Sofiju i pronjemačku Bugarsku.
U gradu ima 16 sveučilišta, među kojima je i Sveučilište u Sofiji, osnovano 1889. Ova pravoslavna metropola ima mnoštvo crkava, među kojima su značajnije crkva Svetog Jurja, Svete Sofije, i katedrala Aleksandra Nevskog, te džamija Banja Baši.
Geslo grada je Raste ali ne stari".
[uredi] Gospodarstvo
Sofija je glavno središte bugarskog gospodarskog života. Proizvodni sektor ekonomije obuhvaća preko 800 velikih tvornica koje između ostalog proizvode metalne proizvode (75% ukupne metalurške proizvodnje zemlje), proizvode od tekstila, gume, kože, jako je i tiskarstvo (50% bugarskog tiskarstva) i elektronika (15%). Sofija je i financijski centar zemlje, sjedište Bugarske narodne banke, bugarske burze, kao i najvećih bugarskih komercijalnih banaka poput Bulbanke, DSK banke i Ujedinjene bugarske banke. Građevinarstvo, trgovina i promet su također važni sektori lokalnog gospodarstva.
[uredi] Promet
Svojom dobro razvijenom infrastrukturom i strateškim položajem Sofija je važan centar međunarodnih željezničkih i cestovnih putova. U gradu postoje svi glavni tipovi prometa (osim vodenog). Ima 8 željezničkih postaja, Centar kontrole leta i međunarodnu zračnu luku. Tri transeuropska prometna koridora prolaze kroz grad: 4, 8 i 10.
Javni gradski promet dobro je razvijen, pouzdan i važan za gospodarstvo grada; postoji podzemna željeznica, autobusi, tramvaji i trolejbusi te preko 15.000 taksija.
