Amper
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
Odjeljak isključivo posvećen fizici |
Amper (simbol: A) je osnovna jedinica SI sistema za jačinu električne struje jednaka kulonu po sekundi. Ime je dobila po André-Marie Ampèreu, jednom od glavnih pronalazača na području elektromagnetizma.
[uredi] Definicija
Jedan amper je takva jačina konstantne električne struje koja će prolazeći kroz dva paralelna vodiča beskonačne dužine, i zanemarivog poprečnog presjeka, razmaknutih jedan metar u vakuumu, proizvesti silu između vodiča od 2×10–7 njutna po metru dužine.
[uredi] Objašnjenje
Zbog toga što je to osnovna jedinica, definicija ampera nije vezana za nijednu drugu električnu veličinu. Definicija ampera je ekvivalent za popravljanje vrijednosti permeabiliteta vakuuma prema μ0 = 4π×10−7 H/m. Prije 1948. Koristio se tzv. međunarodni amper definiran preko pojma elektrolitska brzina raspadanja srebra. Stara jedinica je jednaka 0.999 85 A.
Amper se najtačnije realizira korištenjem strujne vage, ali se u praksi ustanovljuje prema Ohmovom zakonu iz jedinica napona i otpora, volta i ohma, otkad se posljednje dvije veličine (napon i otpor) mogu povezati s fizikalnim pojavama koje se relativno lako mogu reproducirati: Josephsonov spoj i kvantni Hallov efekt.
Jedinica električnog naboja, kulon, se definira preko ampera: jedan kulon je vrijednost električnog naboja prenesena u struji od jednog ampera tokom jedne sekunde. Električna struja je brzina kojom naboj teče kroz vodič ili površinu. Jedan amper struje (I) jednak je toku od jednog kulona naboja (Q) po sekundi vremena (t):
Kako je kulon približno jednak 6.24×1018 elementarnih naboja, jedan amper je ekvivalentan 6.24×1018 elementarnih naboja, kao što je elektron, protjecanih kroz površinu u jednoj sekundi. Ili preciznije, koristeći SI definicije za konvencijalne vrijednosti Josephsonove i von Klitzingove konstante, amper se može definirati egzaktno kao 6.241 509 629 152 65×1018 elementarnih naboja u sekundi.
[uredi] Pogledaj
- SI osnovne jedinice
- Ohmov zakon
