Razgovor:Bosanski jezik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Sadržaj 1 Bosanski jezik kao jezik Bošnjaka 1.1 O bosanskom jeziku i o još ponečemu 2 Bosanstvo ili Bošnjaštvo 3 Prilog kontroverznoj temi 4 O jeziku je, bolan riječ iliti o Hrvatima i jeziku bosanskom malo drukčije... 5 Reorganizacija 6 Arebica - Gdje da se dobije nadaljne informacije ? 7 Kulender 8 Wiki poveznice 9 interwiki

[uredi] Bosanski jezik kao jezik Bošnjaka

Definirati bosanski jezik samo kao jezik Bošnjaka je netočno. Činjenica je da stanovnici Bosne i Hercegovine govore drukčije od svojih susjeda iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Govorni jezik naroda (običnog) Bošnjaka, Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini je isti. Stoga bi bilo najlogičnije napisati da je bosanski jezik jezik stanovnika Bosne i Hercegovine, a ne samo Bošnjaka. Također, navođenje čirilice kao pisma ravnopravnog latinici je licemjerno. Koliko je uopće ćirilićnih tekstova na bosanskoj Wikipediji? Radi ravnopravnosti treba uspostaviti i ćiriličnu verziju bosanske Wikipedije. Pozdrav svim Bosancima ma koje vjere bili!

U prvoj rečenici Senahidovog pravopisa, stoji da je bosanski jezik, jezik Bošnjaka i svih onih koji ga osjećaju kao svoj jezik. Mislim da bi se ta rečenica trebala tako i napisati.Što se tiče ćirilice, to je jedno od dva pisma u bosanskom jeziku i niko nema ništa protiv da se piše i ćirilicom.Emir Arven 14:07, 20 mar 2005 (CET)

Да ли се српски може писати и на латиници? Сигурно да може, али се опет на овој Википедији користи само ћирилица. Проблем употребе ћирилице на босанској Википедији је првенствено административне природе јер би паралелном употребом било увелико отежано наћи чланак. При томе треба узети у обзир да је доминација латинице у босанском језику увелико и одраз опћег стања у свијету, тј. пуко прилагођаванје доминантном писму. -- Bosnawi 10:20, 24 mar 2005 (CET)

Ako je rečenica preuzeta od Halilovića, treba je citirati. Ipak, šta to Senahidu Haliloviću daje ekskluzivno pravo da definira bosanski jezik?

Kao prvo Bošnjaci su islamizirani Hrvati i Srbi,a kao drugo,bosanski jezik je čisti srpski na ijekavici. Zdravo!Ko prvo volio bi vidjeti materialni dokaz za ovu tvrdnju, a kao drugo, da nije možda srpski jezik bosanski na ekavski?LP

[uredi] O bosanskom jeziku i o još ponečemu

Mislim da je daleki predak današnjeg, umjetnog problema, naziva i karaktera bosanskog jezika u vučje-kopitarskoj "reformi" jezika koji je za lupusa uvijek bio samo srpski. Sve nacionalne jezike je sveo pod ime srpskog jezika, mada su i hrvatski i bosanski imali svoju književnost, ali još i sastavnice u latinskom, madžarskom, turskom, arapskom, perzijskom i latinskom jeziku, dok su Srbi imali samo naricaljke, ojkanje, kosovski ciklus i resavsku školu. Hrvati su imali romane i drame dvo i pol stoljeća prije no što je Vuk napustio svoje ovce i ušao u kulturu Bosne i Hrvatske kao pravi čobanin u tuđi tor. Sve je jezike, daleko razvijenije od srpskog, koji se u to doba malo razlikovao od turskog, a vrvio je prostaklucima reducirao na narječja, srbska narječja. Treba pročitati njegov zapisnik sa suđenja stanovitoj Stani koju je Jovan "jebo u pičku zguza u po bijela dana", čuvan u Engleskom kraljevskom arhivu, pa da se vidi na kojoj je razini kultiviranosti bio službeni srbski jezik u vrijeme knjaza Miloša. Nepismenog naravno. Dakle, taj lukavi ovčar je već razvijene jezike, već su dva hrvatska pjesnika latinskog izraza bila ovjenčana slavom "Poeta laureatus" u Rimu, petrarkizam, Marul koji je bio u svoje doba najčitaniji pisac Europe i pisao na pet stranih jezika i petrarkizam uveo u naše krajeve kao obrazac stvaralaštva, dakle takvi jezici su po Vuku svedeni na razinu dijalekata serbskog jazika. Dubrovnik je proglašen srbskim da bi njegova književnost ijekavicu unijela u srbski prazan trezor. Ikavica je ubijena i time je nestalo osnovice za narastanje i sazrijevanje bosanskog književnog jezika. Vučini je uvelike pomogao Kopitar, bila mu je to odlična prilika da Kranjce izvuče iz hrvatskog kajkavskog jezika, a Hrvate gurne u naručje Srbalja. Nisu Hrvati bili Kranjci/Krajišnici Slovencima, već Slovenci Hrvatima, a Franci stanovnike područja Furlanije pa sve do Štajerske i Hrvatskog zagorja nazivaju Garbatima (Harvatima) - njemački Krabaten- stanovnici grotala i zemunica. Da nije bilo zamora i preširoke fronte ilirskog pokreta hrvatski bi se jezik bio sintetizirao na svojim čakavskim, kajkavskim i ikavskim elementima, što je već počelo u djelima tog doba, a bosanski jezik bi ostao ono što jest [[bosanski jezik ]] ikavskog iskaza. Sudbina bosanskog jezika leži na reanimaciji ikavice, ne ona nije mrtva, nju treba samo pripustiti k upotrebi. Treba pročitati već pozamašnu suvremenu literaturu tvorevina ikavskog izričaja i slušati svoje stare majke i majke svoje djece i svoje vlastite majke, napraviti jezični standard s ikavskom okosnicom, bez načela ekvidistance od srbskog i hrvatskog, jer s tim načelom izgradnje standarda bosanskog književnog jezika ostaje živjeti mrtvorođenče - srpsko-hrvatski jezik, koje je stasalo u vampira. Vrijeme je za glogov kolac i ikavski preporod i fonem "h" kojeg u Bosni jedni mogu i pisati i izgovarati, a drugi ostaviti u pravopisu bez izgovora, jer je nekad i u Hrvata bilo lahko, mehko, sahat, miruh, hoditi,izhoditi i zahoditi, a stari Bošnjaci-i katolici i muslimani još uvijek udaju šćeri u prosincu, siku drva u misecu sičnju da im ne bude (h)ladno. --Mitras 22:37, 23 avgust 2005 (CEST)[[Mitras]]

Mali dodatak:

Nadalje, da parafraziram krležinu konstataciju u svezi s Deklaracijom o položaju hrvatskog jezika 1972: "da je srpskohrvatski jezik jedan jezik, a da su ga Hrvati uvijek nazivali hrvatskim, a Srbi srpskim". Mislim da je ta konstatacija dobar podsticaj za raspravu koja se vodi o bosanskom jeziku. Stvari se trebaju okrenuti s glave na kojoj dubi već 200 godina od dova Vuka-Svesrblina i vratiti ju na noge, gdje je bila do dolaska čobanina Vuka na naše pašnjake, koji ju je i okrenuo naglavačke. Naime, onome što sam ranije napisao trebalo bi dodati još i ovo: Ikavski govor je bosanski jezik kojeg su bosanski katolici - Hrvati, odnijeli u Slavoniju, Baranju, Bačku i Srim, a dalmatinski, lički i unsko-sanski Hrvati ga dijelili s Bosancima štokad ga nazivajući "hrvatskim po bosanski složen". Bošnjaci ga nikad nisu ni napuštali ni drukčije zvali. Suvremeni bošnjački lingvisti čine grdnu pogrješku ne primijenjujući dosljedno princip unošenja narodnog bošnjačkog iskaza na sva područja bosanskog jezika. Naime, stvari se u praksi svode na reanimaciju leksike stranog podrijetla i izraza koji odstupaju, a istog su podrijetla kao i u Hrvata, uglavnom) i Srba, (rjeđe) od onog standarda kojim se danas govori, tj. srpsko-hrvatskog. Od Srba uzimaju kao jednako vrijednu dvoglasnu skupnu "št" u opština i uopće, iako i srbski seljaci u Bosni i Hercegovini još uvijek govore "ovćina", vraćaju, ti lingvisti, fonem "h" u život, što je veoma dobro, ali zanemaruju ono što je duša bosanskog jezika, njegova differentia specifica, njegov temelj i vrh - IKAVICA. Ikavica nije samo podskupina srpsko-hrvatskog jezika, ona je Bosanska redakcija staroslavenskog jezika, pored Kijevske, Moskovske, Krakovske, Praške, Slovenske, Hrvatske, Srbske i Bugarske, treba priznati kako postoji i Bosanska redakcija, a lahko je ustanoviti u čemu se ona sastoji- od refleksa jata u "i", "št" transformirano u "šć", fonem "h", ispuštanje finalnog suglasnika i samoglasnika, hijat, leksika, itd... . I to je mjesto koje nitko na svijetu ne može osporiti s lingvističkog stajališta. To su glavne žile krvotoka bosanskog jezika. I na tim elementima, osim onih netom spomenutih, mora biti primijenjen princip "narodnog govora", kao osnovice književnog bosanskog jezika. Jer još uvijek se pije mliko, u bašči sadi luk, priseže "vire mi nisam to obećala-u Krajini, kao što Dalmatinke stavljaju prsten - vîru u znak zaruka" (treba reći da se ovdje ne radi o religiji-dinu, već o zadanoj riječi, prisezi, zakletvi). Bosanski jezik je IKAVSKI JEZIK; a ne ikavsko-stokavsko narjecje srpskog ili hrvatskog jezika: Srblji ga nikad nisu ni govorili, Hrvati su ga iz književnog jezika istjerali, iako mu je narod ostao vjeran sve do dana današnjega od Like do Mostara, a Bošnjacima je on jezik, jer ima literaturu, a ekavski u Sandžaku podskup. --213.49.95.110 21:20, 3 septembar 2005 (CEST)Mitras. Zdravo, ne bi reko, da bi uopšte bilo potrebe za ikakvim mijenjanjem gramatika na našom prostoru, već bi jih bilo pametnije prosto poništiti, i ići na analizu stvarnog jezika bez prisustva nacionalnog, narodnog ili etničkog uticaja, kojim govore ljudi koje tu žive. Jer ovako je to sve isključivo politička igra. A ako već mora biti kako je poćelo, onda ja mislim evak: što se tiče ikavskog temelja, ja se ne bih složio, ako je tako nekad bilo i ako tako govore u nekim predjelima BiH ne bi trebalo to, da bude temelj bosanskog jezika, već bi se trebao uzet dijalekt ili ako već stvaramo i stvorit novi, koji bi bio neki konsenz svim dijalektima, blizu svima, tako da bi obuhvato sličnosti dijalekta ljudi koji žive u Neumu, Bijeljini, Trebinju, Sokolcu, Bihaću, posavini, zapadnoj Hercegovini, istoćnoj Bosni, a i normalno centralnom dijelu države ( s tim gradovima mislim i okolinu), tako da kad bi raja gledala dnevnik ili čitala neku bosansku knjigu to svugdje u BiH to sa što manje poteškočama i razumjela (još pogotovo djeca). A ako hoćete stvorit isključivo jezik jedne takozvane bošnjačke nacije, onda prosto ne uključujte sva ta područja, ako to je opće moguće, a ne bi trebalo da temelji na krajnostima, ako je to nekad bilo ko što je gore opisano, to je dio historije, a ne današnjeg naroda, i ne bi trebalo stvarati razlike tamo gdje ih nema, samo, da bi se reklo nismo isti. Jezik je ipak živa tvorevina, živi skupa s ljudima i se sa njima i mijenja, ako već gledate unazad, da vas podsjetim, da smo još prije tih govora, svi od Vojvodine pa do Dubrovnika govorili istim jezikom, ma dobro ustvari možda i je tome tako i danas, ma da si zatvaraju oči pred tim, ko da ne postoje i drugdje po svijetu narodi, koji govore istim jezikom. LP

Jah, meraka kad se na opciji promjene jezika (poslije svih belaja i opstrukcija) izabere naš mubarek bosanski jezik (bs) na kompjuteru. Hazur sam da saznam otkud ova informacija da u zapadnoj Evropi i SAD bosanski jezik govori samo 150.000 insana, kada svi dobro znamo da je samo tokom protekle agresije na BiH protjerano oko 800.000 Bošnjaka koji govore svojim maternjim, bosanskim jezikom. Pa bolan samo u Njemačkoj i Austriji više od 150.000 ljudi govore bosanskim jezikom. Isto tako znamo da u Turskoj živi i devera oko 4.000.000 Bošnjaka, koji, pored turskog, takođe muhabete i svojim maternjim, bosanskim jezikom. I to nekom, haman, starobosanskom verzijom koju bi mi danas jedva raztabirili. Zbog toga bih molio da mi se objasni otkud ove mizerne cifre po pitanju broja insana koji govore bosanskim jezikom? Interesantno, u Turskoj niko ne zna za Bosance, a svi znaju za Bošnjake koji preko 500 godina žive i na tim prostorima. Hoću reći Bosna je bila i ostala prvenstveno bošnjačka, ali i svih drugih naroda i pojedinaca koji je osjećaju svojom domovinom, te koji rade i djeluju u cilju njenog napretka i prosperiteta. Kome ne paše - sikter iz Bosne! Ašik75 Ne bi se čudio ako oni znaju samo za Bošnjake, negdje sam čito, da su si baš oni to ime izmislili, kakogod mislim, da je povijest sama dokaz, da nijedna zemlja nije oduvijek nečija i samo nečija, a pogotovo nije niko od današnjih balkanskih naroda došo na nenaseljen Balkan. I da ima svako pravo, da živi tu i pravo, da kaže svoje. LP

[uredi] Bosanstvo ili Bošnjaštvo

U raspravama na "Bosanske teme" zaboravlja se (nije dobro kada se ne zna, pa se još i zaboravlja) na vijekovima duge, neprekidne, neprirodne (nedemokratske) društveno-političke procese i stanja iz kojih su proistekla kvazinaučna (historijska) uvjerenja i jedna čitava džungla terminoloških "virusa", sa kojima se na žalost još uvijek rado barata i naravno tendenciozno predstavlja (iskrivljena) slika bosanskog svijeta i čovjeka u njemu. O "neravnopravnosti" i međusobnim odnosima "bosanskih nacija" bi zaista trebalo da se prestane pisati i polemisati. Postaje i dosadno i odvratno.

Prvo: Nikada i nigdje nije naučno utvrđeno postojanje "kategorije naroda" izvan njegove ovosvjetske prostorne domovine. Milioni Francuza (primjera radi) žive pojedinačno, grupno, pa čak i prostorno organizovano (Kanada) širom svijeta, ali se termin francuske nacije (naroda) odnosi samo i jedino na Francusku kao matičnu zemlju. Ovo pravilo naravno važi za sve ovozemaljske državne narode i nacije.

Drugo: Ako znamo da su "sve tri bosanske nacije" podijeljene po "pripadnosti" jednoj od tri monoteistički ustrojene, univerzalne vjerske institucije, od kojih ni jedna izvorno nije ni srpska, ni hrvatska, niti bosanska, več bizantska, rimska i arapska, čime se naučno može opravdati svekolika pripadnost jednog bosanskog katolika hrvatskoj (vanbosanskoj) i državi i naciji i kulturi, pa i aktuelnoj državotvornoj politici? To isto važi i za pravoslavca, koji je u starijim vremenima bio i "Grk", te muslimana koji je za neke nemuslimane još uvijek živi "Turčin"!

Treće: Zašto samo jugoslovenski (južnoslavenski) muslimani, koji su trenutno nastanjeni na srpsko-hrvatskom (vanbosanskom) govornom području mogu biti upisivani nacionalno kao Srbi, to jeste Hrvati.Zašto stotine hiljada srbijanskih katolika ne mogu biti Srbi. I ko naučno može opravdati državno-pravno stanje, po kojem prastanovnici Hrvatske, pravoslavno-vjerski opredjeljeni, ne mogu (ne smiju) biti nacionalno Hrvati?

Rezime: U Bosni je od njenog pojavljivanja u evropskoj historiji živio neprekidno do dana današnjih samo jedan, bosanski narod. Despotski i diktatorski režimi kroz vijekove vlastitog postojanja i smjenjivanja, nisu dozvolili spontano kristaliziranje historijskih tokova u prirodna stanja kolektivnog duha - naroda. Zato je na nama danas i na onima od sutra (Bosancima), da prilikom rasprava i ispisivanja novih stranica bosanske historije što je moguće bezbolnije vratimo stvari na njihovo mjesto. Strašno je slušati bosanske ljude u Banjaluci, kako se lažno ubjeđuju da im je Beograd bliži od Travnika, dok neki Bosanci u Mostaru još tvrđe vjeruju, kako je centar njihovog svijeta u Zagrebu, a ne u Sarajevu. Na kraju bi bosanski muslimani trebali da prestanu da budu Bošnjaci zato što su muslimani i da pod hitno kao zemaljski narod - Bosanci, pruže ljudsku ruku ostatku svojih zemljaka - Bosanaca, bez obzira na njihovu pojedinačnu i tenutnu opredjeljenost u bilo kojem nebosanskom smislu. Prošlost se u zlu možda ne može zaboraviti, ali se zato u dobru može oprostiti. Zbog bosanskih budućih naraštaja! Agić Nurija - Uppsala/S

По важећем закону Босне и Херцеговине свако има право да се изјасни како жели, па самим тим и Босанцем. Друга је ствар да ли треба промовирати ту идеју, тј. уопће није тачно да бошнјаштво само по себи може да обухвата искључиво муслимане (потражи информације о "Udruženje bošnjaka nemuslimana"). Босанство је кроз вријеме попримило чисто регионани карактер, а Аустро-Угарска се побринула да Херцеговину административно подигне на ниво Босне и тиме Херцеговце постави као пандан Босанцима. Да ли ће пак некад поново доћи до заокрета показаће вријеме. -- Bosnawi 10:20, 24 mar 2005 (CET)

Bože, kakve gluposti. Od ljudi koji nemaju blage veze o naciji. http://p087.ezboard.com/fistorijabalkanafrm20.showMessage?topicID=178.topic Nazdravlje i ne ponovilo se.

Opet ovi hrvatski vandali tipa Mir Hajvana i ostalih u akciji, a rekose da nece vise dolazit. Rijec im zaista vrijedi, nema sta!Emir Arven 18:23, 24 mar 2005 (CET)

Emir Arven, ovdje iznad mojeg teksta nalazi se Tvoja rečenica koja nema pravo biti u upotrebi. Evo moje reakcije na Tvoje pismo u kojem navodiš da ne znaš o čemu ja to pričam. Dakle, povod je tu iznad, a moja reakcija, tu ispod:

U jednom pismu, s povodom, stanovitom Mir_Harvenu upotrijebio si izraz "opet ovi vandalski Hrvati", ispričavam se zbog grješke, jer Ti si rekao "hrvatski vandali" (bilo je dovoljno reći ovi vandali tipa tog i tog) a to se ne može i ne treba reći kao što se ne treba reći ni "ovi lopovski Novoseljani", zato što ima u Novom selu lopova. Već i sami Vandali upitni su zbog tog rimskog izraza, jer su osvojivši neku novu teritoriju zavodili svoj čuveni Rimski mir (Pax Romana). Evo poslat ću Ti to s tog mjesta. Što se tiče uporabe bosanskog jezika, ja mislim da također govorim i pišem bosanskim jezikom, jer struktura mojeg jezika je istovjetna, a to što ja upotrebljavam i ortografiju koja je djelimise etimologijska, to je također dio bosanskog naslijeđa, a ja se zalažem da kompletno bosansko jezično naslijeđe bude inkorporirano u temelj suvremenog književnog i narodnog bosanskog jezika, dok stanovita nastojanja idu putem brisanja iz kolektivnog pamćenja onaj dio koji nije trenutno podoban. Uz ovo želim dodati da još nije ustanovljen književno-jezični standard bosanskog jezika. Isakovićev Rječnik i posljednja Gramatika Bosanskog jezika su svakako i bit će nezaobilazna djela, ali za standardizaciju treba još posla i vremena. Po mom shvaćanju bosanski jezik ima, nakon tortura koje je preživio, šansu da izbjegne hrvatski puritanizam, koji uškopljuje hrvatski jezik, i srpsku dezorijentaciju, jer njihovi lingvisti čisteći ubijajući hrvatski i bosanski jezik u sebi i izvan sebe, te bježeći od njihovih vrijednosti upali su ravno u jezik onih s kojima vode boj već šest stoljeća. Kad bi se sve riječi turskog podrijetla izbrisale iz suvremenog srpskog jezika , komunikacija među Srbima, a Bogami i Hrvatima i Bošnjacima, bila bi totalno onemogućena. Otkud to znam, znam jer posjedujem, među inima i nekoliko rječnika turskog jezika, latiničkog pisma, pa vidim na tisuće riječi u njima koje prepoznajem kao svoje, a ondje opet moj prijatelj, alžirski lingvist Safian Gherbi i prevoditelj i znalac desetine jezika, među kojima i nekih mrtvih, pokazuje mi da više od pola tih istih riječi jesu arapskog podrijetla, te da ni Židovi nikad ne bi uspjeli pročitati Izaijine knjige u tzv. Kumranskim rukopisima bez pomoći Arapa i arapskog jezika, jer oni pišu samo konsonante, a zaboravili su riječi, ali nisu Arapi. No, već sam pretjerao. Nadam se da smo se razumjeli, moja želja je ista kao i Tvoja, da se dostigne što viši stupanj civiliziranosti, iliti uglađenosti, koja nam baš nije jaka strana.--Mitras 22:10, 9 septembar 2005 (CEST)Mitras

BOSANSTVO JE HISTORIJSKA ODREDNICA Zahvaljujem (Bosnawi-ju-ji?) na uljudnoj reakciji sa samo jednom napomenom: Ja nisam niti rekao, a niti to mislim da su Bošnjaci isključivo muslimani. Upravo i zbog toga što je to "neko" politički provukao u zvanično bosansko ophođenje i isti "neko" nastoji svim silama da održi "kleronacionalnu-nacionalističku" podjelu u bosanskom narodu, Bošnjaštvo kao zajednički imenitelj bosanskog etnosa treba biti izbačeno iz ozbiljne raspravee i prije svega akademske upotrebe. Druga usputna napomena; nama (Bosancima) je uvijek neko drugi (Rimljani, Turci, Austro-ugarska, Srbi, Hrvati, Dajton-ci..)iscrtavao i dizajnirao ovosvjetska obilježja po kojima smo se u vlastitoj zemlji-domovini međusobno dijelii do krvi i neprolaznog bola. Nije li krajnje vrijeme da počnemo sa otresanjem i zakopavanjem tog zlehudog antibosanskog i antiljudskog (terminološkog) "nakita". Agić Nurija - Uppsala/S

Glupost. Ne postoji bosanski narod, niti je ikada postojao. Kao ni svicarski, jugoslavenski, belgijski, sovjetski, austro-ugarski, pakistanski, cehoslovacki- niti bilo sto slicno. Sve price ovog tipa su samo pokazatelj da Bosnjaci nisu jos postali pravi narod u normalnom smislu, nego jos lutaju po potrosenim ideologijama. Bljak.

Mir H i ostali vandali, sikter, a brinite se za svoju kuću. Bošnjaci će se brinuti za sebe, kao što su i do sada. Bošnjo će vazda biti Bošnjo, a filozofiju ostavite za sebe. Niti ćemo se mijenjati, zato što neki "intelektualac", misli ovo ili ono, kako bi se na taj način samozadovoljavao. Dosta nam je bolesnika, koji nemaju pametnijeg posla, nego da pametuju o stvarima u kojima sami ne vide logiku.Logiku ostavite Aristotelu, a historiju pustite na miru. Jer jedno i drugo obično nemaju veze with each other.Emir Arven 16:07, 26 mar 2005 (CET)

Svadjaj se ti s kim hoces, ovo je tekst o Bosancima-a ne Bosnjacima. Bosanci ne postoje kao narod. Cica mica gotova prica. Panta Sreckovic

Oni koji kažu da nema Boga (Više Sile), psuju na sav glas imenujuči Njega, pa se pitam od malih nogu, kako se može imenom psovati neko ili nešto, koga ili čega nema.

Kakav Bog, sto ovaj lupa ?

Još uvijek ste (akademske kukavice) spremni da jednako paušalno tvrdite kako Bosne i Bosanaca nema, a svakih dvadesetak godina u poslednjem stoljeću ste isti vi kidisavali i na zemlju Bosnu i na njen bosanski narod.

Ne govorimo o vasim bulaznjenjima o 10 genocida, nego o tome da u Bosni nema bosanskog, nego bosnjackog naroda.

I svaki put ste se poraženi povlačili u svoje, sve manje i sve pustije i siromašnije avlije.

Ovo je novo historijsko otkrice. Kad su to Bosnjaci teritorijalno, duhovno i ekonomski drugacije ekspandirali, a Srbi, Hrvati i Crnogorci se "kontrahirali" ? Kakda to ?

A Bosne eto ima i ima mene, živog Bosanca koji ne samo znam, več i smijem da kažem šta mislim, javno!

Ima i Kurda u Kurdistanu, koji 20 milijuna, pa ih se ne sljivi.

Eto, to vas tamo preko Drine i anamo preko Une boli, što se bosanski narod budi, kolektivni vlasnik bosanske zemlje i historije,

Vi jos ni ne znate kako se zovete, a krojili bi kapu Hrvatima i Srbima. Koji je to Hrvat ili Srbin od ugleda u zadnjih 50 i vise godina mislio da postoji "bosanski narod" i da su sve tri nacije u BiH pripadnici toga ? Ni najgluplja piskarala kao Jergovic ili Vesovic to ne misle.

a i bosanske budućnosti. Bosanstvo je ono što u antibosansku koaliciju uliva strah i strijepnju, jer formula bosanstva na poznaje međuljudsku mržnju i prezir, več ljubav i poštivanje.

Dosadna patetika.

Formula bosanstva je garancija ljudske slobode, a ne usko i to još kleronacionalističke formule straha i užasa, po kojoj drugi i drugačiji moraju iči ili nestati. I na kraju samo još toliko; To da nema Bosne i bosanskog naroda ste bezbroj puta samo golim oružjem i surovom silom, a ne perom i pameću "dokazivali" - uzalud! Agić Nurija - Uppsala/S

Idi ti sinko psihijatru. Panta

Je li ta Upssala u Finskoj? Znate šta, stvarno je tužno kako se prepirete na Wikipediji. Idite, braco, na forume politikantskih listova pa tamo se prepucavajte ovako nisko. Što se Bosne tiče, naravno da je ima i da je bilo. I kad ne bi bilo države (a sad je više nema nego što je ima) bilo bi nas Bosanaca (pravoslavnih Srba, muslimana Bošnjaka i katolika Hrvata). Bosna jeste činjenica, a to što sam ja Srbin, ne sprečava me da budem Bosanac. Mislim da je jeziva greška Srba u BiH to što dopuštaju drugima da svojataju pravo na Bosansku istoriju i ime. Mi jesmo Bosanci, ništa manje nego drugi u ovoj zemlji. Probajte da živite u Bg ili Zg, vidjećete da ćete za njih biti Bosanac (što im može, ali i ne mora biti simpatično).

Dejan

Administratore, Ovdje je riječ o bosanskom jeziku. Tko ga želi osporavati nek' izvoli, ali lingvistikom, a ne političkom toljagom ili drugim vidovima okolnih imperijalizama. Ovoj rubrici je temelj u vrlo ozbiljno utemeljenom tekstu lingvističkog karaktera i to valjda treba služiti kao polazište. Austrijski su književnici podnijeli zvanični prijedlog Parlamentu o promjeni naziva jezika u AUSTRIJSKI JEZIK. Na francuskom jeziku je danas naraslo desetak nacija, kao i na engleskom. Mislim da je jasno da je ova Wikipedia na bosanskom jeziku. Standard književnog bosanskog jezika je tek na razini utemeljenja, pa se mnogo što može tolerirati. Jedino što nije dobro praviti ga na načelu jednakog odstojanja od jezika kojima se govori u susjednim državama nego na vlastitim korijenima, ali te korijene odmah svatko traži u svojoj šumi. Pustimo jezikoslovce, kao što rade velike nacije, da obave svoj dio posla. Prenesimo to na nove naraštaje, a ne na one štrojene i uštrojene od srpsko-hrvatskih mesara. Niti onima koji po pjesničkim djelima tragaju za političkim temama kao da je pjesništvo opjevavanje junaka, a ne traganje za bićem i njegovim izvorom. Svi citiraju Safvet-begove stihove o početku nacionalnih pokreta u Bosni kako nije bilo ovih i onih a bili samo oni, a na suštinsku stvar Bašagićevu, lament nad niskom razinom kulture njegovog naroda koji više voli pjesme uz gusle o Muji Hrnjici, dok za Smrt Omera i Merime i ne mari, a za Baudelairea veli, haaaa, koji je to? Administratore pridržite malo dizgine da se bnalnosti ne rascvjetavaju. --Mitras 23:23, 24 avgust 2005 (CEST)[[Mitras]]

Pozdravio bi prilog Nurije, s jednim ispravljenjem, iako postoji francuska nacija ili čak narod, to se veže isključivo na državu i ne znam možda i na narod, koji živi na sjeveru Francuske, a inače je ta zemlja narodno heterogena (Bretoni, Provansalci, Baski, Kastiljani,...), a što je neko imo primjedbu na nepostojanje švicarskog naroda, moro bi ga jako razočarat, pošto iako pričaju jezicima susjednih naroda, su ipak sve četiri jezične grupe jednog keltskog izvora (Confederatia Helvetica), bivši Helveti. To što Avstrijanci je čisti apsurd, jer kolko ja znam i nema toliko razlika sa njemačkim, a osim toga su ionako Nijemci, samo što zbog histoijskig razloga žive u drugoj državi. Ja bi sve prisutne opozorio, da iako je na tlu južnoslavenskih (ne jugoslavenskih)država bilo mnogo kleronacionalizma, što se more historijski potvrdit, bilo je i mnogo preseljavanja i to kolektivnog. Tako, da je ne bi govorio o postojanju i nepostajanju Hrvata ili Srba u BiH, jer ima obojeg. A prosta upotreba termina Bošnjaka je van pameti, jer služi isključivo ko zamjenica za Musliman i nema osnova na nekim rodbinskim vezama, pa ga tako koriste za svojeg svi islamizirani Slaveni( pa tako važi i za izraz Hrvat i Srb svugdje po tom području). Svako ima prav, da se sam odluči šta će i kako bit, jer ionako niko ne zna otkud je poteko, nijedna narodna kategorija na svijetu nije 100% čista, pa ko taka nije činjenica. Kad su Slaveni došli na to područje bili su hrvatska i srpska plemena, drugih nije bilo, problem je što današnji Hrvati i Srbi vežu te kategorije na sadašnjost i isključivo nase, od njih smo potekli svi, još više bilo je svakako miješanja sa lokalnim stanovništvom i međusobno, a narodni identitet se je stvori oko tadašnjih fevdova, koja su prerasla u države, kao i drugdje po Evropi. najgora kleronacionalna diskriminacija, koja se dešava, da ljudi poput mene koji su mišljenja, da su Bosanci su katerigorizirani u popisima i slićno ko (nepravo) geografsko deklarisanje poput Jugoslavena, kad se zapravo vežem još na srednjevjekovnu Bosnu, dok se oni postali bošnjaki(=Muslimani) tek kasnije su postali muslimani ali ipak oni su pravi narod, pa izmišljaju, da kad se kaže bosjan, da se misli na bošnjak a ne bosanac, dajte neki dokaz za te tvrdnje, rijetko ko je i čuo za to do poslije zaratovanja. Na kraju bi volio istaknut primjer Libana, gdje su isto zbog kleronacionalizma krščani i muslimani mislili da nisu iste nacije, pa su genetska istraživanja DNK-a u sudjelovanju s National Geographicom (NGC) i IBM (nisam 100% siguran ako su i u ovom primjer sudjelovali), dokazali da i jedni i drugi vežu 100% skupne korijene sa Fenićanima i čak i 100% sa Kanaancima, što znači da su samo mijenjali ime, jezik i kulturu kroz godine, ipak ih neki još zovu Arapima, samo zato što prićaju arapski. Dok su istovremeno otkrili samo 20% Fenićanskog DNK-a u Alžiraca. I na kog da sada oni vežu svoj identitet, zato i govorim, da su te priče o historijskim narodima, koji sežu čak i u srednji vijek gluposti i mitovi. Šta je tu je, ako se neko osjeća Srbom(ili kojim drugom narodom), ne more mu niko govorit da nije, kad zapravo niko ne zna, neki znaju kako i otkud vuču korijene, za svakog djeda i nanu i njihove prece, kakogod to mora svako zase rasčistit šta je, a to nacionalno prepucavanje je stvarno bezveze i beskorisno, samo stvarate priče kojim će vaši potomci smijat. Mi sad živimo u drugu istinu, nekad se neki nisu ni osječali drugim narodom, jer smo svi bili Južni Slaveni sa istom vjerom i jezikom. A i taj govor o tom, da neko nije bio svjesan svoje narodnosti, kakve su to bolesne priče, nije bio dok mu nije neko došo i počeo usiljivat svoje gledište svega ko istinu. Ako koga interesuje u sudjelovanju u programu, u kojem sigurno sudjeluje i NGC a i IBM, morete pronać čini mi se i na internetu, a zove se Genographic, a NGC je ljude javno pozivo da sudjeluju. A administratori ja lično neznam čemu služi svakako prepucavanje na tom sajtu, i čak i od vas, a i ova wikipedia se mi sve više čini ismijavanje nauke, kad je to objavljivanje jednostrano, političko, a i nenaučnici ili naučnici iz drugih struka nadgledaju šta se gdje objavi, pa otkud će imat inžinjer ko zna čega kompetencije da piše o etnološkim, antropološkim, politološkim, sociološkim, i ostalim društvenim tematikama, njegovi prilozi pripadaju tu među obične ljude, ko što i jest, a ne da izdiže nad ostale i tvrdi, da je njegova "istina" objektivnija od tuđe. LP sa željom da primite to ko konstruktivnu kritiku

[uredi] Prilog kontroverznoj temi

Uvodni tekst za ovu temu pruža obilje ozbiljnog , znanstveno provjerenog i valjanog materijala za raspravu. No tema je još daleko od toga da bude iscrpljena. Zato bih radije da se ostavi i članak i nastavi rasprava. Jer bez kontroverzi nikad se neće doći do istine. Pripomenuo bih nekoliko malih stvari, ali možda važnih. Zašto ni jedan Srbin, nikada, iako su današnji bosanski Srbi potomci najstarijeg naroda Bosne i Hercegovine - bosanskih Vlaha- tj. čisti Iliri, pa time i Bošnjaci ili da ne bude zabune Bosanci ili Bošnjani svoj jezik ne naziva bosanskim jezikom? Kulin-ban je bio bosanski Vlah, ali ne i vlah, ali je bio ban, što je polusamostalni vladar, nešto kao vice-kralj ili guverner, kao prije njega Borić i Šubić. Kako su oni mogli doći iz strane zemlje i postaviti sebe za vladara u Bosni, za njih drugoj i stranoj zemlji. Uz ovo, autori brojnih spisa, državnih i crkvenih akata, pisci, lingvisti, znanstvenici drugih područja, Hrvati po narodnosti u Hrvatskoj državi, Bosni stranoj zemlji svoje tekstove pišu bosanskim jezikom, ako im je taj jezik strani jezik. Zašto nisi pisali latinskim jezikom koji je bio u to vrijeme službeni jezik onog što se nazivalo ostatkom ostataka hrvatske kraljevine? Da li je bosanski jezik Hrvatima strani jezik? Zašto bosanski jezik nije i srpski jezik, kad su već od bosanskog jezika sklepali srpsko-hrvatski jezik? Da li je u lingvističkom smislu strukturalno biće današnjeg bosanskog jezika Bošnjaka povijesno isti jezik s onim u "Korabljici"? Ne pokriva li jedno ime dva bića jezika?--213.49.126.56 20:15, 12 oktobar 2005 (CEST)Mitras

Ispričavam se, bio je ipak jedan. Jedan, ali vrijedan - Petar Kočić. On je svoj jezik nazivao bosanskim i svugdje ga od zla branio i bogatstvu njegovom doprinosio. --Mitras 21:38, 8 juni 2006 (CEST)

Možda zato što i nijedan Bošnjak nije vezo svoje korijene za Vlahe, ma da ih imamo možda danas već svi vućemo, ali ipak Vlahi nisu bili čisti Iliri najvjerovatnije, već romanizirano stanovništvo, bilo to keltskog, ilirskog, ili kojeg drugog naroda u starom Rimu.

[uredi] O jeziku je, bolan riječ iliti o Hrvatima i jeziku bosanskom malo drukčije...

Tomislav Dretar:

Esej: - O jeziku je, bolan riječ iliti o Hrvatima i jeziku bosanskom malo drukčije...

(Tekst je prenesen iz http://www.orbus.be voljom autora.)

Mislim da smo već došli u vrijeme kad i ptice na grani znaju da bosanski jezik nije mit, da jest stvarnost. Ne samo ova koju pokazuje naziv jezika koji je postao ustavna kategorija. On je praksa. Uzburkana, nedorečena. ostrašćena, vrela, virovita i plaha i plahovita, sveprisutna tako da ju više nitko ne može osporiti. Ali ušla je poput rijeke s tim istim netom pobrojanim kvalitetima u svoje korito i sad protječe svojom prvom etapom na putu na kojem će biti ukroćena, strpana u standarde, norme i zakone, kako to već biva. Neki misle da je taj jezik zakasnio na filozofsku gozbu. U grdnoj su zabludi, taj jezik je zastao u dubinama i tajnim odajama svoje jezične mladosti i pristiže u pravi čas na rečenu gozbu da donese mladu krv bosanskom narodnom biću, koje sebe još nije svjesno i koje sebe još traži po jamama povijesti. Jezik bosanski je kao i njene rijeke, bosanske, sav jedno vrelo, daleko u nedogledu od svog ušća, kojeg možda i nema...

Sad je na redu druga etapa - pokazati u čemu je njegova stvarnost.

Lingvisti poznaju bolje od mene metodologiju koja će definirati bitak bosanskog jezika, tj. njegove pojavne forme, način funkcioniranja, uređivanja i upotrebe u društvenom miljeu, pa se ja tu nemam što uplitati.

Ja bih radije o biću bosanskog jezika čiji bitak je pojavna činjenica koju se ne može osporiti jer ima i svoju višestoljetnu povijest. Ovakvu ili onakvu, ali iskustveno neoborivu. No, njegovo biće će zadugo izazivati nedoumice, mislim sve dotle dok se Krležina ideja o jednom jeziku koji su Srbi oduvijek nazivali srpskim, a hrvati hrvatskim ne pojavi u svojoj istinskoj formi: Bosanski jezik je jedan jezik koji su davno nekada Hrvati i Srbi nazivali, svi odreda, bosanskim jezikom, pa su kad je taj jezik nadvladao hrvatski i srpski jezik (pobjeda hercegovačke štokavice u Bečkom dogovoru)počeli nazivati ga hrvatskim, srpskim i srpskohrvatskim, a samo Bosanci oduvijek i zauvijek bosanskim.

Istina jest da su mnogi Hrvati u srednjem vijeku mijenjali s vremena na vrijeme svoj iskaz tj. progovorili bi drukčije kad bi se htjeli iskazati jasnije, narodskije i - modernije. Tad bi govorili bosanski, a inače su govorili hrvatski. Naime, kad se pogleda tko je od Hrvata govorio i nazivao i kojom prilikom to činio, jezik pojedinog svog teksta - da je po bosanski složen, onda se vidi da je autor pisao nekom tko pripada narodu, puku i kome se mora izreći misao jasna i konkretna, jer narod nema vremena za đinđanje, ljepota njegovog iskaza je u njegovoj jednostavnosti, što je kod svih estetičara vrhunska kategorijalna oznaka ljepote. Činjenica da su ga ti i takvi Hrvati razumijevali i njime se služili ,mnogo šta kaže. Što, nek svatko sebi izabere, ali u svakom slučaju ni biskupu ninskom nije bio - strani jezik.

Hrvatska kultura je, ako bismo ju predstavljali prostornim pojmovnikom prije jedan arhipelag tipova no jedno kompaktno tle s jednim jedinim kulturnim tipom. Otud i brojni, danas dijalekti, a nekad - jezici - svi hrvatski. I jezik Dubrovnika, i jezik Hrvatskog zagorja, i čakavština i štokavština kompletni su jezici sa svojim gramatikama i rječnicima. A bosanski jezik je sav takav, jedna struktura koja također ima biće arhipelaga i kojem treba lađa da se s jednog otoka prijeđe na drugi. Dok su drugi jezici bogate pisane književnosti ta prijevozna sredstva našli u znanstveno obrađenim kategorijama gramatike, leksike, pravopisa, etimologije i fonetike, bosanski jezik, kao narodni jezik je svojim bićem od samog početka, iako je tada bio pismen koliko i njegov ban bosanski kad je sam kod kuće, preteča jezika kojeg u svijet tek donose informatička i medijska revolucija. Netko će reći da je to nemušti jezik, a kad se dobro analizira vidi se da je to praotac suvremenog slenga i SMS komunikacije na bosanski način, tj. predak koji za razliku od svojih potomaka nosi ljepotu u svom biću, a ne na GSM pakungu jedne NOKIA jedinice.

Dakle, bosanski jezik ima sve atribute i sastavnice, i silnice i genotip i prototip i kanon (kanon je i top, znate, more puknuti) na svoj, bosanski način. On je jedan univerzum u sebi i po sebi. On je jedno JEDAN, pa ne može biti jedno 1/2 ili 1/3 (čitati jedan kroz dva, a ne jedna polovina). On je jedno 1, a to što je on, jest pokazano onim kako su ga Vukovim nagovorom u Beču prihvatili obični hrvatski ljudi, daleko od školskih diploma i buduće državne administracije i vlasti na svom jeziku. Primili su ga kako se prima strano biće. Jer hrvatski jezik, kojim govorim i pišem i mislim i patim i šutim je jedno drugo JEDAN, a nikako 1/2 ni 1/3. I nikako ne može biti jedno od DVA koji su JEDAN u jednom koje je JEDAN. To velim jer ih oba nosim u duši, ne kao lice i naličje već kao dva jezika, oba moja u meni i zato znam što govorim, a što dr Franjo Tuđman nikad nije mogao znati, jer nije imao ono što ja imam a i svaki ovakav kao ja i svaki Bošnjanin posamo. I da se vratim tezi, lađa za putovanje arhipelagom bosanskog jezika jest sve ono što nije takva ista lađa u hrvatskom i inim književnim jezicima. Njegova lađa za prometovanje po unutarnjim krajolicima jesu uho i srce. Bosanski jezik je jezik uha, sluha, srca i duše, jer je govorni jezik. Govorni ne zbog toga što nije pisani. On je zapravo, razgovorni jezik. Još jasnije, ili još bosanskije, on nije govor, on je razgovor, samog sa sobom, s drugim ili tek onako, bilo kako, on je - razgovor i sav otvoren i okrenut , svom svojom dubinom nepojamnom, prema drugom, prema van, ali izlazeći iznutra, on je pounutarnjena iskazna verbalna ili umno-zaumna šuteća i u isto vrijeme (is)kazujuća struktura.

Za razliku od hrvatskog jezika koji u svom biću podvojen , klasno izdijeljen u etno-političkim slojevima Bijele (etnos koji drži vlast nad drugim Hrvatima) Hrvatske na zapadu i Crvene Hrvatske na istoku koja je narodna i pokorna Bijelim Hrvatima - čisti plebs, bosanski jezik je sav u narodu, od bana do čobana. A čoban u bosanskoj planini ili na Mosoru mora jedan drugom dovikivati da bi ga ovaj čuo.

Najglasniji i najjasniji iskaz bosanskog jezika, po mojem skromnom mišljenju je u poeziji, a najudobnije stanuje u sevdalinci, gangi, Hasanaginici, Omeru i Merimi, Gorčinu, Basanjima i obašašćima, Gorkoj srmi, i u inozemstvu u Pelazgu na mazgi, tj. kod Petra Gudelja u Imoti.

Htio bih, zapravo reći, da je biće jezika ono čime se jezik od zla brani, od umiranja udaljava i spram drugog kao drugi postavlja i nikad mu se ne ugiba.

07.06.2006.

--Mitras 21:38, 8 juni 2006 (CEST)

Ljudi, svako ima i puno i pomalo pravo: Tako je to kad se radi o tako reljefnoj zbilji kao što je bosanski jezik. To je tako složen problem , problem u metodologijskom smislu, da ga jedna generacija ne može razriješiti bez nasilnih načina, nasilnih opet u metodologijskom smislu za mene, ali u zbilji se to vidi kao Krležina slika u kojoj nikad knjige ne gore a da ljudske kosti ne pucaju. Svi smo mi željni slobode, pa i oni koji su nam bili nametnuti kao gospodari. Zar mislite da je žandarm , zatvorski čuvar, slobodan? Treba vremena. Sve će to doći na svoje, treba se naviknuti biti rob vremena i viših sila. Zato da bi ih se oslobodili. Francuski psihijatar Cirulnyk, porijeklom ukrajinski Židov, pokazao je kako životinja ima sudbinu a ljudi povijest a to je razlika između racionalnog i iracionalnog. Treba imati na umu da bosanstvo nije nikad bilo popularno, jer je htjelo biti slobodno:zar mislite da tisuću godina robovanja, odnosno otpora ropstvu može u jednoj generaciji koja se broji obično 30 godina može riješiti problem nagomilavan 30 generacija ili 1000 godina? Ali, treba govoriti, prepirati se, kritizirati, svađati, ispričavati, opraštati, napuštati utvrđene položaje i osvajati nova područja saznanja, jer bosanski jezik je u svom biću toliko energijski nabijen, da onda kad pokida lance koji ga sputavaju bit će, vjerujte mi, jezik i kultura, s kojom mi današnji nećemo moći moći komunicirati, jer on ima budućnost utemeljenu u budućnosti, a ne u prošlosti. Tu je , po meni osnovna metodologijska grješka. Nas zavode s pravog puta. Naš je put budućnost, a ne prošlost, jer naša prošlost pripada tuđincima, a mi moramo osvojiti budućnost za sebe. Mi imamo kredit kod naših potomaka a ne kod predaka. Preci su nas zadužili, a naše je da stvorimo kapital. Onaj tko je naslijedio kapital taj ga je i potrošio, onaj tko ga stvara taj je moćan, taj je budućnost, a ne prošlost. Ne radi se o putu u dženet i sudbini, nismo mi zvijeri već ljudi. mogao bih citirati mnoge, ali ¸da spomenem samo belgijskog biokemicara de Duvea, a ta struka je najateisticnija struka u svijetu. On rece: nisam sreo Boga ali gdje god sam "zadro" docekao me je neki zakon koji ondje postoji prije svega. U pocetku bijase rijec' Rijec a rijec je artikulacija i podlijeze zakonu. Jedan moj prijatelj je rekao na to: Pa zar ne vidis da je nase da otkrivamo zakone i da smo mi iznad svega. Ne. Ne vidim tako. Jedno su zakoni koji postoje prije svijeta a drugo oni koje svijet otkriva da bi se "uklopio" u one vec postojece iako nepoznate od ranije. Drukcije receno, jezik, kultura, bitak bosanski jesu zadani ali nisu dani, oni su u nastajanju a ne u postojanju. Da budem jasniji, mi smo orgasticno bice a ne organicki bitak. U nas nije u pitanju tu-bivstvo vec ono-bivstvo ni kao dano, ni kao zadano vec kao moguce. Sve je u igri, i smrt cak i toga treba biti svjestan da bismo proizvodili povijest, odnosno zivot, a ne kao zvijeri , kao nekad, bili pre-sudbinska topovska iracionalno predodređena hrana, vec kao ljudska bica prednji rezanj mozga upotrijebili za pretapanje topova u umjetnicke skulpture. Na zalost, pocev od onih koji su dosli na svijet s određenom zadacom pa do onih koji su svladali Bozansku znanost ja u Bosni ne vidim drugih osim onih koji su livci topovskih cijevi. Ako mislite da sam iskocio iz konteksta varate se. Bosanski jezik i govor topova su sijamski blizanci osim ako jedan od njih ne nestane. Ja sam siguran da sevdalinka nece umuknuti. Ali treba uglazbiti one koji ne razlikuju ojkanu od sevdalinke. Tomislav Dretar, potpisan ovako jer moj provajder i ja nismo na TI.

---

Odličan esej, jako mi se sviđa to razmišljanje, što je i jako blizu stvarnom stanju.LP

[uredi] Reorganizacija

Treba dodati wiki-linkove, reorganizirati članak i popraviti gramatiku/pravopis. Počeću to raditi uskoro, a pošto je članak velik, nadam se pomoći :) nouanoua 21:01, 23 oktobar 2005 (CEST)

[uredi] Arebica - Gdje da se dobije nadaljne informacije ?

Zdravo!

Pre nekoliko vremena nesto sam trazio na stranici omniglot.com i pronasao sam informacije o tome da se moze bosanski jezik pisati i u specialni varianti arapskog pisma. Ali sad imam pitanje:

U ovoj sliki svako arapsko slovo izgleda ima samo jednu formu, ali u realnosti, arapska slova imaju cetiri forme, ako se nalazi na pocetku, u sredini, ili na kraju rjeci ili ako se nalazi samo. I sad neznam ako je isto sa ovim slovima koja su bila adaptirana za pisanje bosanskog jezika.

Kad ima bilo tko od vas ikakve informacije, mnogo bi mi znacilo ako moze da se dodaju u clanak.

Saavik256

P.S. Izvinite ako ima pogreske u tekstu ali ne ide mi najbolje koristenje kompjuterske tastature :-)

---

[uredi] Kulender

Popravio sam gresku u kojoj je autor bosnjacko (bosansko) - turskog rjecnika izdatog 1912. godine Ahmed Kulender, a ne Kolender. Potvrdjeno je da je on porijeklom iz Plava gdje je to prezime i danas prisutno. Tocnost moje tvrdnje moze se potvrditi i na originalnoj omotnici bitoljskog izdanja. Hvala na paznji.

To je netacan podatak. Takodjer, nije u pitanju bosnjacko-turski, nego bosansko-turski rjecnik.--Emir Kotromanić 20:02, 25 juli 2006 (CEST)

Šta ćeš još jedan pokušaj nacionaliziranja.LP

[uredi] Wiki poveznice

Vidim da wiki poveznice na ovom članku prema Wiki na hrvatskom i srpskom jeziku idu prema nekom "Bošnjačkom" jeziku, pa predlažem da se te wikipoveznice izbace iz skupa wikipoveznica na ovom članku. --Lana Zeherović 17:56, 16 februar 2007 (CET)

[uredi] interwiki

WARNING: wikipedia: [[bs:Bosanski jezik]] does not link to [[ro:Limba bosniacă]]
WARNING: wikipedia: [[bs:Bosanski jezik]] does not link to [[id:Bahasa Bosnia]]
WARNING: wikipedia: [[bs:Bosanski jezik]] does not link to [[ka:ბოსნიური ენა]]
WARNING: wikipedia: [[bs:Bosanski jezik]] does not link to [[oc:Bosnian]] but to [[oc:Bosniac]]
WARNING: wikipedia: [[bs:Bosanski jezik]] does not link to [[hu:Bosnyák nyelv]]
WARNING: wikipedia: [[bs:Bosanski jezik]] does not link to [[be:Басьнійская мова]]