FK "Velež"
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
| Puno ime kluba | Fudbalski Klub Velež Mostar | ||||||||||||||||||||||||||||||||
| Nadimak | Rođeni | ||||||||||||||||||||||||||||||||
| Osnovan | 1922 | ||||||||||||||||||||||||||||||||
| Stadion | Gradski i Vrapčići, Mostar | ||||||||||||||||||||||||||||||||
| Kapacitet | 30 000 i 7 000 | ||||||||||||||||||||||||||||||||
| Predsjednik |  Ahmed Džubur |
||||||||||||||||||||||||||||||||
| Trener | Milomir Šešlija |
||||||||||||||||||||||||||||||||
| Adresa | Maršala Tita bb 88 000 Mostar |
||||||||||||||||||||||||||||||||
| Liga | Premijer liga BiH | ||||||||||||||||||||||||||||||||
| Plasman 05/06 | 1. Liga FBiH, 1 mjesto (64 boda) | ||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||
Sadržaj |
[uredi] Historija
Životopis Veleža po matičnim knjigama, počinje 26. juna 1922. godine. Rođen je, zaista na poljani, kod Sjevernog logora. Velez je dobio ime po obliznjoj planini Velez, koja je opet, poput Makedonskog grada Velesha, nazvana po imenu starog slavenskog boga, "Velesh" Sijecanje na njega je nestalo dolaskom crkve na ove prostore, i moci Boga Veleza su pomijesane sa onima od Svetog Nikole, sveca. (Vidjeti Veles (mitologija) ) Evo Veležovog prvog rukovodstva:
Predsjednik Ađeliko Vlaho Potpredsjednik Ranko Slijepčević Prvi sekretar Borivoje Janjoš Drugi sekretar Ljubomir Basta.
Za prvog kapitena tima izabran je Lazar Radić. Nakon osnivanja i odobrenja klupskih pravila, Velež igra prijateljske utakmice. Startovao je sa ekipom: Marko Vučijak, Ljubo Zrimšek, Savo Turanjin, Mile Pavić, Lazar Rdić, Milan Rajković, Bogdan Tepšić, Ranko Slijepčević, Branko Turanjanin, Savo Medan i jedan još nepoznat čovjek iz Srbije, koji je u Mostaru trazio posao.
U prvim danima svog života Velež je odmjeravao snage s lokalnim rivalima, ali i onim iz drugih gradova. Godine 1924. finalista je olimpijskog turnira u Mostaru. Već u sezoni 1934/35 ubraja se među kvalitetnije bosanskohercegovačke klubove. Privremeno je Veležu zabranjivan njegov rad. Još okrutniju sudbinu doživio je 1940 kada su Veležova vrata bila zapečaćena! To se dogodilo poslije utakimce sa Podgoričkom Crnom Gorom, igrane na godišnjicu napada Hitlerove Njemačke na Poljsku, iza čega su uslijedile demonstracije i uzvikivanje parola poput "Dole fašizam".
Marta 1945. Velež je, poslije gotovo petogodišnjeg prislinog mirovanja, obnovljen. Najprije se takmičio u Oblasno-Podsaveznoj, zatim Republičkoj, Trećoj i Drugoj ligi, da bi napokon 1952. postao član Prve savezne lige. Premijera u toj eliti igrana je u Mostaru protiv Crvene Zvezde, a u tom timu Rođenih bili su: Žarko Barbarić, Mensud "Peko" Dilberović, Dane Prajo, Anton Bolfek, Hamdija Ćemalović, Vlado Slišković, Muhamed Mujić, Hasan "Sirle" Momić, Haldun Leo Hrvić i Slavko Hudarin.
Međutim među najboljima u SFR Jugoslaviji su bili samo jedno ljeto.
Velež se u prvoligaše vratio u sezoni 1955/56. i ostaje u ovoj konkurenciji sve do rapada Jugoslavije. Igrao je sve do takmičarske 1991/92, da bi aprilskim ratom 1992. okončao svoje vojevanje u tom društvu. Najveće uspjehe u prvenstvu države ostvario je u sezonama: 1972/73, 1973/74 i 1987/88. kada je na kraju sezone osvajao drugo mjesto. Titula prvaka mu je najbliža bila 1973/74, ali od nje ga je odvojila samo gol razlika. Na kraju jesenje etape 1987/88 ciljnu vrpcu presjekao je prvi.
U Veležu je stasao veliki broj državnih reprezentativaca, članova svih selekcija. Neki su to postali još u dresu matičnog kluba. I ovaj je spisak dugačak. U državnoj reprezentaciji igrali su: Enver Marić, Boro Primorac, Džemal Hadžiabdić, Blaž Slišković, Vladimir Matijević, Ivica Barbarić, Sead Kajtaz, Muhamed Mujić, Duško Bajević, Franjo Vladić, Vahid Halihodžić, Predrag Jurić, Semir Tuce i Meho Kodro.
[uredi] U kupu, do finala
Rođeni su četiri puta bili finalisti Kupa Jugoslavije. Dva puta su osvojili veliki srebreni trofej što je i najveći uspjeh jednog bosanskohercegovačkog tima u tom takmičenju. Do prvog su stigli 1981 kada su pod dirigentskom palicom asa Miloša Milutinovića trofej izborila trinaestorica veličanstvenih: Enver Marić (kapiten), Avdo Kalajdžić, Aleksandar Micić , Dubravko Ledić, Vladimir Matijević, Veselin Durasović, Dragan Okuka (1), Blaž Slišković, Vahid Halilhodžić (2), Adnan Međedović, Vladimir Skočajić i rezerve Momčilo Vukoje i Mirsad Mulahasanović.
U finalu je pobijedjen Željezničar iz Sarajeva rezultatom 3:2. Trebalo je da prodje pet godina da Veležovci ponovo ispijaju šampanjac, slaveći drugi trijumf u Kupu. Tog sunčanog maja 1986. s velikim srebrenim peharom počasni krug su otrčali: Vukašin Petranović, Draženko Prskalo, Goran Jurić, Nenad Bijedić(2), Vladimir Matijević (kapiten), Ismet Šišić, Sead Kajtaz, Vladimir Skočajić, Predrag Jurić(1), Anel Karabeg (Vladimir Gudelj) i Semir Tuce.
Njihov strateg bio je Duško Bajević, a u finalu je savladan zagrebački Dinamo sa 3:1.
Velež je prvi put bio finalista Kupa 1958. Akteri toga dogadjaja bili su: Zdravko Brkljačić, Mensud Dilberović, Meho Handžić, Zdravko Rodin, Nikola Benco, Kruno Radiljević (kapiten), Milan Maksimović, Franjo Džidić, Omer Oručević, Šefik Alajbegović i Milorad Lazović. Tada je ekipu vodio Radomir Ćabrić, a protivnik je bila Crvena Zvezda. Rezultat je bio 0:4 za Zvezdu.
Posljednje učešće Rođenih u Kupu bilo je 1989. Igrali su: V. Petranović, Mili Hadžiabdić, Ismet Šišić (Ahmed Gosto), Ivica Barbarić, Veselin Durasović, Ibro Rahimić, Zijad Repak, Zdenko Repak (Damir Cerkić), Predrag Jurić, Anek Karabeg i Semir Tuce (kapiten)
Predvodio ih je Žarko Barbarić, protivnik je bio Partizan a rezultat 6:1.
[uredi] Rođeni u Evropi
Rođeni su šest puta izlazili na zvaničnu europsku scenu: četiri puta u Kupu Uefa, dva puta u Kup pobjednika kupova. Najuspješnije su učestvovali od jeseni 1974. do proljeća 1975. kada su stigli do četvrtfinala Kupa UEFA. Do tada su eliminisali moskovskog Spartaka, zatim bečki Rapid i oholi Derby County, da bi sa golom manjka (1:0, 0:2) stali u holandskom gradu Enshendeu potiv Twentea. A u tom čvrstom koračanju po Starom konitinentu dres Veleža su nosili:
Slobodan Mrgan, Miomir Meter, Džemal Hadžiabdić, Marko Colić, Boro Primorac, Vladimir Pecelj, Jadranko Topic, Vahid Halilhodžić, Duško Bajević, Franjo Vladić, Momčilo Vukoje, zatim Slavko Njeguš, Mirsad Mulahasanović, Dubravko Ledić, Marijan Kvesić, Milidrag Hodžić, Dragan Okuka i Ahmed Glavović predvodjeni strategom Sulejmanom Sulom Repcom. Godine 1988. Velež je stigao do osmine finala Kupa Uefa, s trenerom Žarkom Barbarićem.
Ostat će upamćen i veliki dvoboj sa slavnom Borusijom Dortmund. Na prepunom Bijelom Brijegu, pred više od 33.000 gledaoca Velež je slavio sa 2:1, ali nažalost rezultat iz Dortmunda je glasio 2:0 u korist Borusije.
Velež je bio finalista Srednjoevropskog kupa (1975) i pobjednik Balkanskog kupa(1981). Učestvovao je i u Rapan kupu (1962. i 1963.). Rođeni su imali i nekoliko uspješnih turneja po inostranstvu. To su, prije svih, one dvije: po Srednjoj i Južnoj Americi, odnosno po Dalekom istoku i Australiji.
Mostar i Velež od 1965. do 1992. bili domacini najuglednijeg europskog turnira u zimskom razdoblju. Za to vrijeme na djelu je vidjena 31 ekipa među kojima i 16 stranih - dvije reprezentacije i 14 klubova. Na stadionu pod Bijelim Brijegom, na toj reviji, učestvovali su timovi iz Austrije, Mađarske, Česke, Rumunije, Njemačke, Švicarske, Poljske, Irana, SSSR-a kao i s prostora bivše Jugoslavije, izuzev iz Makedonije. Rođeni su na svom tradicionalnom turniru bili prvi čak 15 puta.
[uredi] Fudbalska škola
Kada se priča o Veležovim zvijezdama i šarmerima, svakako je nezaobilazna čuvena mostarska fudbalska škola. Rođeni su u slavnim danima i godinama bili prepoznatljivi po svom imidžu. Lepršava, maštovita, otvorena i ofanzivna igra. Takvim poimanjem fudbalske vještine plijenili su poklonike najpopularnijeg sporta na svim stadionima tadašnje države, ali i onim evropskim i drugim. Ko se ne sjeća i ko ne pamti velemajstore loptanja, fudbalske boeme - šarmere Halduna-Lea Hrvića, Sulejmana Repca, Muhameda Mujića, Duška Bajevića, Franju Vladića, Jadrana Topića, Momčila Vukoje, Blaža Sliškovića, Vladimira Škočajića, Vladimira Matijevića, Semira Tuce, Seada Kajtaza i one koji su, na njima specifičan način, cuvali mrezu mostarskog kluba - Žarka Barbarića, Gordana Irovića, Ivana Čurkovića, Envera Marića, Vukašina Petranovića.
Godine 1989. u četvrtom jurišu (finalisti i 1969, 1977, 1987.) i juniori Veleža osvojili su Omladinski kup Jugoslavije. Pobjednički trofej nada bio je u rukama Nenada Džidića(kapiten), Siniše Spaića, Slavena Muse, Zvonimira Matkovića, Dražena Madunovića, Sanina Pintula, Nikole Jokišića, Asmira Džafića, Nikole Jurčica, Damira Vućića (Marina Pušića) i Armina Begića, a njihov trener bio je Salem Halihodžić.
[uredi] Poslije rata
Dolazkom rata Velež ostaje bukvalno bez svega što je imao , ali agresori nisu shvatili da se ljubav mostaraca prema jedinom klubu ne može uništiti...
Poslije rata Mostar postaje podijeljen grad, od tada se Mostar dijeli na istočni i zapadni. Na istočnoj strani grada preovladavaju navijači Veleža,a na zapadu je Zrinjski. Derbiji koji se održavaju između ova dva tima su najveći i najgledaniji u Bosni i Hercegovini.
[uredi] Igrački kadar u sezoni 2006/07
Igrački kadar i transferi zaključno sa 04.08.2006. [1]
|
|
[uredi] Transferi za 2006/07
Došli u klub
Admir Kajtaz (Željezničar)
Nedžad Serdarević (Troglav Livno)
Igor Remetić (Brotnjo)
Armel Škaljić (Brotnjo)
Mustafa Kodro (Brotnjo)
Marko Nikolić (Čukarički Stankom)
Goran Stokić (Mladi Radnik)
Emir Hadžidžulbić (-)
Otišli iz kluba
Nikola Jurić (GOŠK Gabela)
Sanjin Eminović (Brotnjo Čitluk)
Arnel Stupac (Igman Konjic)
Emir Crnalić (Čpljina)
Milan Krivokapić (-)
Miloš Ognjenović (-)
Vanja Kovačić (Igman Konjic)
Rusmir Jusić (Zvijezda Gradačac)
Nidal Ferhatović(SAŠK Napredak)
[uredi] Trofeji
- Osvajači Kupa Maršala Tita - Kup Jugoslavije: 2
-
- 1980/1981, 1985/1986
-
- 2005/2006
[uredi] Izvori
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
- Zajednička stranica kluba i navijača
- Službena stranica FK Velež
- Neslužbena stranica FK Velež
- Službena stranica navijača - Red Army
| Premijer liga BiH 06/07 | ||
|---|---|---|
|
Borac | Čelik | Jedinstvo | Leotar | Modriča Maksima | Orašje | Posušje | Radnik | Sarajevo | Slavija |
||
| Nogomet u Bosni i Hercegovini | ||
|---|---|---|
| Ligaška tamičenja | NS BiH | Kup takmičenja |
| Premijer liga BiH | Reprezentacija BiH | Kup BiH |
| Prva liga FBiH | (U-21) (B) | Super Kup |
| Prva liga RS | Lista klubova | Kup RS |
| Druga liga FBiH (Sjever, Centar, Jug, Zap. I, Zap. II) | Lista stadiona | Kup FBiH |
| Druga liga RS (Zapad, Centar, Jug) | - | - |
| Ženski nogomet u Bosni i Hercegovini | ||
| Ligaška tamičenja | Kup takmičenja | |
| Prva liga BiH za žene | Reprezentacija BiH | Kup BiH za žene |
| Lista klubova | ||
