Gorjanski
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gorjanski su hrvatska vlastelinska porodica.
Gorjanski se prvi put javljaju 1269. Tada je hrvatski herceg Bela darovao županu Ivanu selo Gorjan. Tu su Gorjanski sagradili tvrđavu i podigli varoš. Pavle Gorjanski je dobio titulu mačvanskog bana i gospodario je vukovskom, sremskom i bodroškom županijom. Gorjanski su bili miljenici ugarskih vladara jer su vršili i službu palatina. Najistaknutiji među njima je Nikola II Gorjanski. On je bio oženjen kćerkom srpskog kneza Lazara Hrebljanovića. Nikoli Gorjanskom pomaže tast knez Lazar Hrebljanović i bosanski vladar Tvrtko I Kotromanić da porazi hrvatske velikaše na čelu sa Ivanišom Horvatom. Nikola II Gorjanski je 1394. postao hrvatsko-dalmatinski ban. Nikola II je učestvovao u bitki kod Nikopolja 1396. zajedno sa ugarskim kraljem Žigmundom Luksemburškim. Njegov sin je Ladislav Gorjanski koji je pomagao Luksemburgovcima u gušenju pobuna čeških husita. Njegovom smrću 1459. gasi se loza Gorjanskih.