Ramazan

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ramazan je deveti mjesec muslimanskog kalendara. To je mjesec posta, što znači suzdržavanje od jela i pića, seksualnog odnosa, loših riječi i ponašanja i ostalih stvari zabranjenih u Islamu. Posti se od zore pa sve do zalaska sunca.

[uredi] Farz

Svakom punoljetnom, pametnom i zdravom muslimanu i muslimanki farz je (obaveza) postiti. Međutim, ima slučajeva kada određene osobe ne moraju postiti uz Ramazan, iako ispunjavaju navedene uslove. To su teži bolesnici, putnici, trudnice, kao i žene koje doje djecu, ako će im post štetiti zdravlju. Ove osobe napostit će dan za dan, kada im se za to pruži prilika. Sasvim oronuli starci i starice, te bolesnici kod kojih nema izgleda za ozdravljenje, ne moraju napaštati propuštene dane posta, nego će sa svaki dan podjeliti fidju, ako im to materijalne mogućnosti dozvoljavaju. Fidja je jednodnevna hrana za osobu. Žene koje su u hajzu i nifasu (mjesečnica ili su u periodu od 40 dana nakon poroda), ne smiju postiti ni klanjati. Propuštene dane posta će one kasnije dan za danom napostiti, dok namaze koji su im prošli nisu dužne klanjati. Jelo, piće, pušenje i spolno općenje kvare post. Međutim, ako onaj koji posti, nešto pojede iz zaborava (slučajno), post mu neće biti prekinut,ako odmah prestane to činiti, ili ako ga neko upozori na to. Ali,ako je svjestan da posti, pa slučajno, nehotice, proguta malo vode prilikom uzimanja abdesta ili gusula, post će mu biti pokvaren, i on taj dan mora napostiti. Ko se svjesno i namjerno omrsi, bez opravdana razloga, on mora napostiti taj dan, i još, kao kaznu, 60 dana neprekidno postiti. U slučaju da ne mogne toliko dana neprestano postiti, podijelit će za svaki dan po jednu fidju. Ovo se zove keffaret. Dovoljan je jedan keffaret za više „prekršaja“ tokom posta. Dužnost je napostiti samo dan za dan, ako se nešto pojede, od čega se ne osjeća nikakva slast, kao naprimjer sirova riža, sirova pšenica, tijesta, papir i slično. Zatim, ako se proguta malo vode iz neopreznosti, kako je gore već navedeno, prilikom uzimanja abdesta ili gusula, ili ako određena osoba nije postila iz opravdana razloga (putnik, bolesnik, trudnica i dojilja).

[uredi] Itikaf

Za ramazan je vezana još jedna dužnost koja spada u sunneti-kifaje, a to je itikaf. Ova dužnost obavlja se na taj način, što se deset zadnjih dana Ramazana provede u ibadetu. To se čini obično u džamiji. Itikaf počinje dvadesetog dana Ramazana poslije ikindije, a završava se pred iftar posljednjeg dana Ramazana. Ako ovu dužnost obavi makar jedna osoba u jednom mjestu, onda ta dužnost spada sa ostalih građana. A ako je ne obavi niko u jednom mjestu,onda su svi muslimani tog mjesta propustili jedan važan sunnet. Itikaf obično obavlja samo jedna ili dvije osobe, koje znaju lijepo i pravilno učiti Kur'an, a uz to imaju lijepo vladanje. Te osobe povuku se u džamiju i provedu cijelo vrijeme itikafa u džamiji, baveći se samo ibadetom. Oni ne smiju izlaziti iz džamije, osim u iznimnim slučajevima, kao što su npr. uzimanje abdesta ili gusula i obavljanje prirodne nužde. Bolje je da dvije osobe budu u itikafu,jer dok jedna spava,druga će bdjeti i ibadet činiti, tako da se za tih deset dana ibadet nikako ne prekida. Muhammed a.s. je sam ibadet obavljao. Iz toga se vidi koliko je to zaista važna i časna dužnost.

[uredi] Sadakai-fitr

Vadžib je svakom imućnom muslimanu i muslimanki dati sadakai-fitr za sebe i za svoju malodobnu djecu. Visina sadakai-fitra u naravi iznosi, 1 kg i 67 dkg pšenice, ili dvostruka količina (3,33kg) ječma, hurmi, rezačija ili sira. Uglavnom,to nije ništa drugo nego jednodnevna hrana za jednu osobu, pa nije potrebno polemisati o visini sadakai-fitra. Sam obveznik može odredit njen iznos u novcu na taj način, što će izračunati, koliko mu je potrebno za jednodnevnu hranu. Sadakai-fitr se daje siromašnim muslimanima i muslimankama, a prvenstveno siromašnoj rodbini i komšijama. Međutim, tu sadaku nije dozvoljeno davati rodbini u uzlaznoj i silaznoj liniji: roditeljima i njihovim roditeljima, zatim djeci, unučadima i praunučadima. Svakako, najbolje je dati sadakai-fitr za potrebe islamske zajednice. Sadakai-fitr obično se daje koncem Ramazana, pa do pred klanjanja Bajram-namaza. Ako se ne podijeli u to vrijeme, nego poslije Bajram-namaza, onda to više ne spada u sadakai-fitr, nego u običnu sadaku.

Islamski kalendar
Muharrem | Safer | Rebiu-l-evvel | Rebiu-l-ahir | Džumade-l-ula | Džumade-l-uhra | Redžeb | Ša'ban | Ramazan | Ševval | Zu-l-ka'de | Zu-l-hidždže
Islamski praznici