New Immissions/Updates:
boundless - educate - edutalab - empatico - es-ebooks - es16 - fr16 - fsfiles - hesperian - solidaria - wikipediaforschools
- wikipediaforschoolses - wikipediaforschoolsfr - wikipediaforschoolspt - worldmap -

See also: Liber Liber - Libro Parlato - Liber Musica  - Manuzio -  Liber Liber ISO Files - Alphabetical Order - Multivolume ZIP Complete Archive - PDF Files - OGG Music Files -

PROJECT GUTENBERG HTML: Volume I - Volume II - Volume III - Volume IV - Volume V - Volume VI - Volume VII - Volume VIII - Volume IX

Ascolta ""Volevo solo fare un audiolibro"" su Spreaker.
CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Sjeverozapadne teritorije - Wikipedia, slobodna enciklopedija

Sjeverozapadne teritorije

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Sjeverozapadne teritorije, Kanada
Zastava Sjeverozapadne teritorije Slika:Nwt-coat.png
(Zastava Sjeverozapadne teritorije) (Grb Sjeverozapadne teritorije)
Službeni jezik Engleski, Francuski, Inuktitut, Inuinnaqtun
Glavni grad Yellowknife
Najveći grad Yellowknife
Predsjednik vlade Joe Handley
Površina 1.171.918 km² (bez vodene površine)
Stanovništvo
Provincija
2006. godine
Mjesto u Kanadi:
Gustoća
2006. godine:


41.861
11. po redu

0.03/km²
Internet stranica www.gov.nt.ca

Sjeverozapadna teritorija je jedna od trinaest kanadskih administrativnih jedinica. Od ostalih jedinica njih deset su provincije, a još su samo dvije upravne jedinice teritorije kao i Sjeverozapadna teritorija. To su Jukon i Nunavut. Sjeverozapadna provincija je dio Kanade od 1870-te godine.

Sadržaj

[uredi] Geografija i klima

Sjeverozapadna teritorija je dobila svoje ime po svome geografskom položaju na sjevernoameričkom kontinentu. To je prostor sa vrlo oštrom subpolarnom i polarnom klimom. Teren ove teritorije je uglavnom prekriven tundrom.

Površina ove teritorije (bez vodene površine) iznosi 1.171.918 km². Glavni grad teritorije je Jelounajf (eng. Yellowknife) što u prijevodu s engleskog doslovno znači Žuti nož. Ovo područje obiluje mnogim prirodnim ljepotama koje su zbog oštre klime, slabe nastanjenosti i velike udaljenosti od većih naseljenih mjesta uglavnom ostale netaknute. Pošto je rudarstvo kao glavna grana ekonomije uništavalo i zagađivalo sve veće i veće površine ove teritorije na njenom najljepšem dijelu je ustanovljen nacionalni park "Nahani" koji se takođe nalazi pod zaštitom UNESCO-a. Naime, mnoge biljne i životinjske vrste koje se nalaze u ovom nacionalnom parku su ugrožene ili endemičke vrste. Ova teritorija obiluje i mnogim jezerima.

[uredi] Historija

Sva područja današnje Kanade su prije dolaska Evropljana bila rijetko naseljena. Po dolasku Evropljana Atlantsko priobalje, dolina rijeke Sv. Lorensa i prostor oko velikih jezera bivaju prvi značajnije naseljeni prostori u Kanadi. Sva ostala, rijetko naseljena i divlja područja zapadno od "Rupertove zemlje", britanska kruna dodjeljuje Kompaniji Hadsonovog zaliva (eng. Hudsons Bay Company). Ova će kompanija vratiti oba područja, Rupertovu zemlju i Sjeverozapadnu teritoriju, Kanadi 1870. godine. Zbog toga je 1870. godina označena kao godina od koje je ova teritorija zvanično dio Kanade. Pošto se tada, kao uostalom i danas radilo o uglavnom nenaseljenom području, ova teritorija je kroz historiju dala mnoge teritorijalne ustupke gotovo svim kanadskim provincijama i teritorijama. Posljednje izdvajanje iz Sjeverozapadne teritorije se desilo kada je 1999. Nunavut postao zasebna teritorija u sklopu Kanade.

[uredi] Stanovništvo

Sve kanadske teritorije se odlikuju velikom površinom i malim brojem stanovnika. To je i jedna od karakteristika Sjeverozapadne teritorije. Ukupan broj stanovnika je 41-861. Teritorija ima deset značajnijih naselja. Najveće naseljeno mjesto je ujedno i glavni grad teritorije. To je Jelounajf koji ima oko 17.000 stanovnika. Od ostalih naselja niti jedno ne broji više od 4.000 stanovnika. Stanovništvo je etnički miješanog sastava i sastoji se od Kanađana evropskog porijekla i raznih manjih urođeničkih grupa. Prema zakonu ove teritorije postoji jedanaest službenih jezika: devet urođeničkih te engleski i francuski. U dnevnoj upotrebi engleski jezik je najzastupljeniji.

[uredi] Ekonomija

Ekonomija ove teritorije se zasniva na iskorištavanju bogatih zaliha prirodnih bogatstava. Najzastupljeniji su rudnici dijamanata i zlata ali su takođe zastupljene i velike bušotine prirodnog plina. Broj stanovnika ove teritorije je vrlo mali, a glavne ekonomske aktivnosti su vrlo unosne za vlasnike firmi koje iskorištavaju prirodna nalazišta zlata, dijamanata i prirodnog plina. Direktna posljedica te profitabilnosti u kombinaciji s malim brojem stanovništva je rezultirala u vrlo visokom bruto proizvodu po glavi stanovnika. Statistički podaci kazuju da je ovdje ukupna vrijednost robe proizvedena u toku jedne kalendarske godine podijeljena na ukupan broj stanovnika ovdje najveća na svijetu.


Provincije i teritorije Kanade Kanadska zastava
Provincije: Alberta | Britanska Kolumbija | Manitoba | Novi Brunswick | Newfoundland i Labrador
Ontario | Nova Škotska | Otok Princa Edwarda | Quebec | Saskatchewan
Territorije: Sjeverozapadne teritorije | Nunavut | Yukon

Static Wikipedia (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -

Static Wikipedia 2007 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -

Static Wikipedia 2006 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu

Static Wikipedia February 2008 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu