Basarab I.
Izvor: Wikipedija
Basarab I. bio je rani vladar Vlaške kneževine možda od 1310. do 1352. Ponekad je bio spominjan kao i Întemeietorul ("Osnivač"), priznavši njegovu ulogu u stvaranju države, zajedno sa svojom pozicijom zajedničkog pretka vladara u Basarabskoj dinastiji.
Njegovo ime je kumanskog podrijetla što znači "Otac Kralj" podrijetlo od značenja Basar što znači vladati i aba što znači otac. U kasnom 19. stoljeću, Bogdan Petriceicu Hasdeu predložio je ideju da je njegovo ime autohtono, od riječi ban što znači vladar, i Dačke riječi saraba što znači "glava" (još uvijek prisutno u nekim rumunjskim regijama kao sarâmb), ali danas ova etimologija je zanemarena.
Basarabov otac Thocomerius (mađarski: Tihomir) bio je vjerojatno prvi vojvoda koji je prvi vladao cijelom Vlaškom. Basarab je postao vazal Ugarskog kraljevstva ali između 1324-1325 okrenio se protiv ugarskog kralja. U mađarskom dokumentu koji je objavio Karlo I. Robert (26.srpnja 1324.) spominjan je kao "naš transalpski vojvoda" ali skoro godinu dana poslije u diploni 18. srpnja 1325 spominjan je kao "Transalpski Bazarab, nevjeran kraljevoj svetoj kruni".
Godine 1330. porazio je hrvatsko-ugarskog kralja Karla I. Roberta u bitci kod Posade i tako je postigao neovisnost Vlaške. Jedan od najvažnijih zapisa ove bitke je Bečka oslikana kronika.
