Hrvati u Njemačkoj

Izvor: Wikipedija

Sadržaj 1 Migracijska kretanja 2 Broj Hrvata u Njemačkoj 2.1 Broj Hrvata u saveznim pokrajinama 2.2 Broj Hrvata u većim gradovima 3 Boravak u Njemačkoj 3.1 Prije Drugoga svjetskoga rata 3.2 Prije sloma Jugoslavije 3.3 1991. - 1995. 3.4 Boravišni zakon 3.5 Status 3.6 Uzimanje državljanstva 3.7 Odnos bivše države prema Hrvatima 3.8 Razočarana dijaspora 4 Društvo 4.1 Hrvatske udruge 4.2 Katoličke misije 4.3 Politika 4.4 Mješoviti brakovi 4.5 Kriminalitet 5 Kultura i umjetnost 6 Obrazovanje 6.1 Dopunska nastava 6.2 Učenici 6.3 Studenti 6.4 Hrvatski jezik 6.5 Njemački jezik 7 Gospodarstvo 7.1 Poduzetništvo 7.2 Zaposlenost 7.3 Mirovine 7.4 Radne dozvole 7.4.1 Sezonske radne dozvole 7.4.2 Radne dozvole za informatičke stručnjake 7.4.3 Radne dozvole za medecinske sestre i osoblje za njegu strarijih osoba 7.4.4 Projektne radne dozvole 7.5 Devizne doznake 8 Mediji 8.1 Radio 8.2 Televizija 8.3 Tisak 8.3.1 Knjige 8.4 Internet 9 Sport 10 Veleposlanstvo i konzulati 11 Quo vadis Hrvati? 11.1 Povratak u domovinu 11.2 Odlazak iz Hrvatske 12 Vanjske poveznice 13 Izvori

[uredi] Migracijska kretanja

Strukturalne podatke o migiracijama u zapadnu Europi hrvatskog i ostalog pučanstva bivše države u zadnjih 35 godina mogu se viditi iz nekoliko popisa i drugih statističkih izvora.

Migracijska kretanja
Izvor:	Ukupno osoba iz Jugoslavije u zapadnoj Europi	iz Hrvatske	iz BiH	u Njemačkoj
Popis 1971.[1]	790 500 radnika	6,1% stanovništva ili 308 295 tj. 38,3% svih iz Jugoslavije (udio u stanovništvu 22,2%)	4,8% stanovništva	?
1973.[2]	1 110 000 (860 000 radnika + 250 000 članova obitelji)	295 000 radnika ili 34,4% + članova obitelji	141 000 radnika + članova obitelji	55% svih ili 605 000 (473 000 radnika i 137 500 članova obitelji)
Početkom 1981.[3]	1 100 000 (700 000 + 400 000 članova obitelji)	"najmanje oko 1/3", ("Vjesnik", 10.4.1982.)	?	?
Popis 1981.[4]	815 000 (578 000 + 237 000 članova obitelji)	189 000 (135 000 + 54 000 članova obitelji), tj. 23,19% svih	?	?
1986.[5]	?	?	?	591 000 svih iz Jugoslavije
1991.[6]	?	?	?	775 082 svih iz Jugoslavije
1992.[7]	?	?	?	915 636 svih iz bivše Jugoslavije
2005.[8]	?	228 926	156 872	766 090 svih iz bivše Jugoslavije
2006.[9]	?	227 510	...	...

Izvor: "Crkva i hrvatsko iseljeništvo", Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982. / "Vjesnik", 14 svibnja 2001.^[10], Statistički ured, Wiesbaden, 2005.

Iz popisa stanovništva 1971. godine najveći broj migranata dolazi iz mjesta:

u Hrvatskoj:

• Imotski 18,6%
• Ozalj 17,7%

...

• Zagreb 25 831 osoba

u Bosni u Hercegovini, također mjesta gdje Hrvati prevladavaju:

• Tomislavgrad 17,2%
• Livno 15,4%
• Posušje 14,1%
• Čitluk 13,9%
• Ljubuški 13,8%
• Grude 12,9%

[uredi] Broj Hrvata u Njemačkoj

Prema podatcima Njemačkog statističkog ureda iz Wiesbadena u 2006. godini.^[11] na području Savezne Republike Njemačke živjelo je ukupno 227 510 hrvatskih državljana. Prema podatcima hrvatskih katoličkih misija i njemačkih (nad) biskupija, broj Hrvata kreće se između 310 000 i 350 000. Ova brojka obuhvaća sve one koji se izjašnjavaju Hrvatima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Boke kotorske. Poznato je također da priličan broj Hrvata u Njemačkoj radi na »crno«, a kao takvi se ne vode ni u kakvim statistikama. Pretpostavlja se da ih je od 50 do 100 tisuća.

Poteškoće pri utvrđivanju točnog broja stvara i zakon o njemačkom državljanstvu tj. tzv. Opcijski model (§ 4 Abs. 3 StAG)^[12], prema kojem sva novorođena djeca stranaca koji borave duže od 8 godina u Njemačkoj (dovoljno jedan član), automatski dobivaju i njemačko državljanstvo. Međutim, između 18. i 23. godine oni se onda moraju definitivno odlučiti koje će zadržati.

Koliko Hrvata je podrijetlom iz Hrvatske, a koliko iz Bosne i Hercegovine teško je odgovoriti, jer odgovarajuće institucije ne prate ove podatke. Neke procjene govore da bih udio ovih zadnjih mogao biti između 25-35%, pa čak i više. Ovdje se javlja i dodatni problem pri utvrđivanju ovog broja, tj. zamjena državljanstava, vraćanje istih, dvojna i sl.

Stariji podatci statističkog ureda (hrvatski državljani):

• 2005: 228 926
• 2004: 229 172
• 2003: 236 570
• 2002: 230 987
• 2001: 223 819
• 1994: 176 251
• 1993: 153 146

[uredi] Broj Hrvata u saveznim pokrajinama

Podatci za 2005. godinu.

Broj Hrvata u saveznim pokrajinama
Br.	Savezna pokrajina	Osoba
1.	Baden-Württemberg	77 461
2.	Bavarska (Bayern)	51 237
3.	Berlin (grad-država)	9 515
4.	Brandenburg	259
5.	Bremen (grad-država)	950
6.	Donja Saska (Niedersachsen)	6 466
7.	Hamburg (grad-država)	4 966
8.	Hessen	31 207
9.	Mecklenburg-Zapadno Pomorje (Mecklenburg-Vorpommern)	222
10.	Porajnje-Falačka (Rheinland-Pfalz)	7 243
11.	Saarland	634
12.	Saska (Sachsen)	253
13.	Saska-Anhalt	177
14.	Schleswig-Holstein	1 753
15.	Sjeverna Rajna-Vestfalija (Nordrhein-Westfalen)	36 488
16.	Tirinška (Thüringen)	95

[uredi] Broj Hrvata u većim gradovima

Podatci za 2005. godinu.

Broj Hrvata u većim gradovima
Grad:	Osoba:
München	24 866
Stuttgart	13 386
Frankfurt	12 408
Berlin	11 517
Hamburg	4 585
Düsseldorf ¹	3 550
Köln	2 854
Mannheim ¹	2 852
Karlsruhe	2 423
Offenbach	1 999
Essen ²	1 944
Pforzheim ¹	1 481
Wiesbaden	1 263
Ulm	1 060
Darmstadt ¹	751
Heidelberg	326

¹31.12.2004., ²30.06.2006.

[uredi] Boravak u Njemačkoj

[uredi] Prije Drugoga svjetskoga rata

Broj Hrvata prije Drugoga svjetskoga rata u Njemačkoj bio je zanemariv. Bili su to uglavnom fizički radnici u rudarstvu i industriji.

[uredi] Prije sloma Jugoslavije

Najveći dio Hrvata prve generacije, gastarbajteri, tj. radnici na privremenom boravku u Njemačkoj došao je u razdoblju između šezdesetih (posebno od 1968. godine kad je Njemačka potpisala ugovor s Jugoslavijom o primanju radne snage) i sedamdesetih godina, dok je druga generacija ili rođena tamo ili naknadno doselila.

[uredi] 1991. - 1995.

Cca. 15% Hrvata došlo je u Njemačku u razdoblju između 1991. i 1995.

Prema studiji ^[13]UNHCR-a i IOM-a (Međunarodna organizacija za migraciju) iz 1996. udjel hrvatskih prognanika i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, iznosio je 14,84%, tj. oko 52 000 od ukupno cca. 350 000 (77,30% Bošnjaci). Jedan dio ih je se trajno nastanio (brak i sl.), najveći dio nakon nemogućnosti daljnjeg boravka vratio u domovinu ili odselio u treće zemlje. Samo u razdoblju od 1996. - 1999. je se oko 6 000 bosansko-hercegovačkih Hrvata iz Njemačke odselilo u Sjedinjene Američke Države (cca. 5 600), Kanadu i Australiju.

[uredi] Boravišni zakon

Od 1. siječnja 2005. godine na snazi je novi Boravišni zakon (Aufenthaltsgesetz) koji stavlja naglasak na integraciju stranaca. Kao glavni uvjet za dobivanje trajnog statusa boravka zahtjeva se dobro poznavanje njemačkog jezika, prihvaćanje njemačke kulture, društvenog i pravnog poretka.

Zakon sve dosadašnje dozvole boravaka reducira na dvije:

• Ograničenu dozvolu boravka (Aufenthaltserlaubnis) i
• Stalnu dozvolu nastanjenja (Niederlassungserlaubnis)

Stranac koji je u posjedu stalne dozvole nastanjenja ima mogućnost neograničenog kretanja, nastanjenja i neograničeno vršenje bilo koje poslovne djelatnosti.

[uredi] Status

Skoro 78% Hrvata imalo je krajem 2004.

• Trajno boravišno odobrenje (cca. 35%) ili
• Neograničenu dozvolu boravka (cca. 43%),

tj. prema novom zakonu stalnu dozvolu nastanjenja (Niederlassungserlaubnis).

Broj hrvatskih državljana u tisućama prema broju provedenih godina u Njemačkoj:

Status
Broj godina:	< 1	1-4	4-6	6-8	8-10	10-15	15-20	20-25	25-30	>30
U tisućama:	2,0	7,6	5,5	6,5	6,6	41,3	18,3	14,8	22,8	103,7
U postotcima:	0,87	3,32	2,4	2,84	2,89	18	8	6,46	9,96	45,3

Stanje: 31.12.2005. Izvor: Središnji registar stranaca (Ausländerzentralregister).

87,8 % hrvatskih državljana boravi u Njemačkoj duže od 10 godina, dok je prosječni boravak 24,7 godina. Time Hrvati zajedno sa Slovencima (27,7), Španjolcima (26,1) i Talijanima (24,3) spadaju među nacije s najdužim prosječnim boravakom. Prosječni boravak svih stranaca 2005. godine iznosio je 16,8 godina.

[uredi] Uzimanje državljanstva

Do kraja 2006. godine 36.600 hrvatskih državljana prihvatilo je njemačko državljanstvo. Nije, međutim, poznato koliki je broj hrvatskih državljana nakon prelaska na njemačko državljanstvo ponovno zatražio hrvatsku putovnicu.

Pregled prema godinama:

• 2004.: 1 689
• 2003.: 2 048
• 2002.: 2 974
• 2001.: 3 931
• 2000.: 3 316
• 1999.: 1 536
• 1998.: 2 198
• 1997.: 1 789
• 1996.: 2 268
• 1995.: 2 479

[uredi] Odnos bivše države prema Hrvatima

Odnos bivše države prema Hrvatima u Njemačkoj bio je prožet sumnjom i nepovjerenjem. Jugoslavija je imala značajnu korist od njih, rješavajući se s jedne strane "humano" ogromnog broja nezaposlenih, a s druge na njima je profitirala kroz njihove devizne doznake, štednju, ulaganja i dr. Prešavši iz nedomokratskog u demokratski sustav, Hrvatima, kao i svim ostalima, nije bio dozvoljeno da budu politički aktivni, jer bio to prema tadašnjem režimu značilo "neprijateljsko djelovanje", s svim svojim posljedicama. Zapravo, oni su i izvan toga sustava ostali njegovi "zatočenici". Svaki pokušaj bilo kakvog političkog angažiranja ili kritike tadašnjeg režima, bez obzira na stvarni cilj, bio je obično označen epitetom ustavštva.

Proces "kontroliranja" migranata potrajao je sve do sumraka komunističkog razdoblja.

[uredi] Razočarana dijaspora

Hrvatska dijaspora u Njemačkoj razočarana je dosadašnjim hrvatskim vlastima, koje nisu pokazale značajniji interes za njihov povratak, ulaganje kapitala i dr. Nažalost prisutan je dojam da se njima bezobzirno i bezobrazno manipulira. Zadnjih godina na vidjelo je izašlo dosta uvredljivih riječi, kao npr. o tome da se Hrvatima iz dijaspore (kao i Hrvatima iz BiH-e) uskrati pravo glasa na izborima u Hrvatskoj, a zaboravljajući da je tako nešto protuustavno. Shvatajući brojene probleme i teškoće s kojima je se suočavala i suočava dijaspora, za takve i slične izjave kod brojnih iseljenika vlada mišljenje, da su opasne, tj. da se odricanjem jednog broja svog naroda, radi o izdaji hrvatskih nacionalnih interesa.

Međutim, i dijaspora svojom pasivnošću, propustima i neorganiziranosti kao cjelina, pridonosi takvom stanju.

[uredi] Društvo

[uredi] Hrvatske udruge

U SR Njemačkoj djeluju brojne hrvatske kulturne, umjetničke, zavičajne, studentske, znanstvene i športske udruge. Krovna udruga je Hrvatski svjetski Kongres u Njemačkoj (HSKNj), čiji Info centar ima sjedište u Kölnu.

[uredi] Katoličke misije

Katoličke misije najbolje su shvatile važnost djelovanja među hrvatskim migrantima. One organiziraju razne pastoralne skupove, folklorne festivale, sastanke i seminare, zatim hodočašća, duhovne vježbe, susrete mladeži, biblijske olimpijade, susrete crkvenih zborova mladih i odraslih itd.

Broj katoličkih misija 2005. godine iznosio je 81. Nalaze se na gotovo cijelom području od njemačkog juga do sjevera. U misijama djeluje više od 100 svećenika, 5 stalnih đakona i oko 80 pastoralnih suradnica i suradnika, redovnica i laika. Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta izdaje od 1978. godine list hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj "Živa zajednica".

[uredi] Politika

Od političkih stranaka najaktivnije su HDZ, HKDU, HSP, HČSP, itd. Prema njemačkim zakonima sve su registriane kao udruge, jer samo tako mogu djelovati.

[uredi] Mješoviti brakovi

Broj sklopljenih brakova:

Žena Njemica - Muž Hrvat

• 2004.: 594
• 2003.: 617

Muž Njemac - Žena Hrvatica

• 2004.: 944
• 2003.: 983

Broj sklopljenih brakova hrvatskih državljana s drugim nacionalnostima nije dostupan.

[uredi] Kriminalitet

Broj Hrvata osumnjičenih za kažnjivo djelo 2005. godine iznosio je 8 550 ^[14] (udio u broju osumnjičenih stranaca bio je 1,6%, dok im je udio u brojnosti stranaca te godine iznosio 3,14%).

[uredi] Kultura i umjetnost

Poznatiji kulturno-umjetnički djelatnici Hrvati ili osobe hrvatskog podrijetla:

• glumci Miroslav Nemec, podrijetlom zagrebčanin, iz poznate televizijske serije "Tatort" i Stipe Erceg,
• umjetnici: glumica i glazbena umjetnica Dunja Rajter, angažirana u brojnim humanitarnim projektima u Hrvatskoj, redatelj Damir Lukačević, skladatelj moderne glazbe prof. Milko Kelemen, dugogodišnji profesor na Visokoj glazbenoj akademiji u Stuttgartu, Julija Galić svjetski renomirana violinistica, Antonio Macan, mladi talentirani pijanist iz Frankfurta na Majni, sestre pijanistice Diana i Dolores Brekalo, hrvatski orguljaš Danijel Drilo iz Heidelberga, samouki likovni umjetnik i pisac Mirko Bokšić, grafičar, slikar i pisac Drago Trumbetaš^[15](najpoznatiji likovni kroničar gastarbajterskog života šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća), slikar i grafičar Ivo Cenkovčan, te nekada glazbenici Ivo Robić i Ivica Šerfezi, koji su posebno bili poznati u Istočnoj Njemačkoj.
• spisatelji: Jagoda Marinić, čija je knjiga "Bila je to zapravo prošnja“ (Eigentlich ein Heiratsantrag) naišla na odličan odjek u publici, Marica Bodrožić, Silvija Hinzmann, Nicol Ljubić i Marijan Nakić.

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Dopunska nastava

Dopunsku nastavu na hrvatskom jeziku organiziraju:

- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (u saveznim pokrajinama: Baden-Württemberg, Berlin, Hamburg i Saarland), koje dobija financijsku potporu od Pokrajinskih školskih vlasti u SR Njemačkoj prema iskazanom broju učenika hrvatske nastave. Nastavu izvodi 40 učitelja na 125 nastavnih mjesta za oko 2.641 učenika (2006. god.)^[16]

- njemačke školske vlasti, tj. nastava je intergrirana, u svim ostalim pokrajinama.

[uredi] Učenici

Prema jednoj studiji njem. Ministarstva znanosti i obrazovanja (Bundesministerium für Bildung und Forschung - BMBF) o postotnom udjelu stranaca u školama iz 1994. godine, za hrvatske učenike došlo je se do slijedećih rezultata:

• 46,5% ih pohađa osnovnu školu
• 26,4% realnu
• 22,5% gimnaziju
• 4,4% sveukupnu (općenitu) školu

Za usporedbu, postotni udjel nekih stranaca koji pohađaju gimnaziju: Španjolci 28,2%, Slovenci 26,7%, Portugalci 22,3%, Grci 22,4%, Turci 12,4%, Talijani 12,3%, građani Bosne i Hercegovine 5,8%.

[uredi] Studenti

Prema podatcima^[17]statističkog ureda iz Wiesbadena u zimskom semestru 2004./2005. broj hrvatskih studenta iznosio je 4 556 (ukupno stranih studenata 246 334). Udio studenata u odnosu na broj prijavljenih državljana bio je 1,99% (ostalih, npr. Talijana 1,17%, Turaka 1,28%, Grka 1,94%, Poljaka 5,1%, Francuza 6,26%, Rusa 6,43%...).

Broj hrvatskih studenata prema granama znanosti, zimski semestar 2004./2005:

Hrvatski studenti prema granama znanosti
Studij:	Humanističke i društvene znanosti	Pravo, ekonomija i sociologija	Prirodoslovno-matematičke znanosti	Tehničke znanosti	Medicina	Likovne umjetnosti
Broj studenata:	869	1 709	647	905	155	175

Izvor: Statistički ured, Wiesbaden, 2005.

[uredi] Hrvatski jezik

Pripadnici druge kao i u međuvremenu treće generacije, većinom dobro govore hrvatski jezik. U svakodnevnom govoru često se zapaža miješanje jezika. Zadnjih godina uočava se povećano zanimanje za učenje našeg jezika, prije svega od Hrvata koji ga nisu poznavali, bračnih partnera hrvatskih državljana ili Nijemaca koji pokazuju interes za Hrvatsku, njenu tradiciju i kulturu.

[uredi] Njemački jezik

Hrvati prve generacije govore prosječno njemački jezik. Glavni razlog je kod većine nedovoljna školska stručna sprema. S rastujućom stručnom kvalifikacijom poznavanje je na većem nivou. Za ostali dio populacije taj jezik ne predstavlja veći ili nikakav problem.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Poduzetništvo

Prema jednoj studiji Sveučilišta Mannheim^[18] broj samostalnih osoba - poduzetnika stranaca u Njemačkoj iznosio je 2003. godine 286 000 (Talijani 46 000, Turci 43 000, Grci 26 000...). Za Hrvate nije naveden podatak. Jedino se spominje broj od 21 000 (udio 7%) za građane bivše Jugoslavije. Na osnovu toga moglo bi se zaključiti da ih ima najmanje 5 000.

Hrvati se najčešće bave ugostiteljstvom (oko 2 200 restorana), graditeljstvom, zanatskim uslugama, trgovinom, financijskim i drugim posredovanjima. Od slobodnih zanimanja djeluju brojni liječnici, stomatolozi, inženjeri, prevoditelji i dr.

[uredi] Zaposlenost

Socijalno osigurani zaposlenici s hrvatskim državljanstvom u Njemačkoj.^[19]

Socijalno osigurani zaposlenici
Stanje:	30.6.2002.	30.6.2003.	30.6.2004.
	66 099	66 485	67 072

Izvor: Savezna agencija za rad (Bundesagentur für Arbeit).

Ukupan broj prijavljenih nezaposlenih osoba - hrvatskih državljana - kod Savezne agencije za rad na osnovi podataka 370 (84,28%) od ukupno 439 općina i gradova u studenome 2006. godine iznosio je 12 414. Procjena je da se stopa nezaposlenosti kreće između 21-22%. Kod svih stranaca na području Njemačke u tom mjesecu ona je iznosila 21,6%, dok je prosječna stopa cjelokupnog nezaposlenog stanovništva iznosila 9,6%.

[uredi] Mirovine

Broj mirovina koje su dobivali hrvatski državljani i državljani BiH, 31.12.2005.^[20] 66,7% mirovina hrvatskih državljanina doznačeno je u Hrvatsku, 69,5% državljana BiH u njihovu zemlju.

Mirovine
Vrsta mirovine:	Invalidska mirovina	Starosna mirovina	Obiteljska mirovina	Doznaka u HR /BiH neugovornih mirovina	Doznaka u HR /BiH ugovornih mirovina	Doznaka u Njemačku neugovornih mirovina	Doznaka u Njemačku ugovornih mirovina	Ukupno
Hrvatski državljani:	10 036	57 674	14 629	1 024	53 936	5 013	19 843	82 339
Državljani BiH:	4 253	20 488	7 659	420	22 097	1 454	6 932	32 400

Izvor: Njemačko mirovinsko osiguranje (Deutsche Rentenversicherung), 2005.

Ukupan broj mirovina za sve državljane bivše Jugoslavije iznosio je 297 798. Udio hrvatskih državljana iznosi 27,65%. A udio svih Hrvata sigurno je bio veći, jer treba dodati i dobar dio Hrvata iz BiH.

[uredi] Radne dozvole

[uredi] Sezonske radne dozvole

Ukupan broj dodijeljenih sezonskih radnih dozvola za Hrvatsku, prema godinama:

Sezonske radne dozvole
Stanje:	2000.	2001.	2002.	2003.	2004.
	4 855	5 310	5 826	4 969	4 680

Izvor: Savezna agencija za rad (Bundesagentur für Arbeit).

Ukupan broj svih dodijeljenih sezonskih radnih dozvola za strane radnike iznosio je 2004. godine 333 690.

[uredi] Radne dozvole za informatičke stručnjake

U razdoblju od 2000. - 2004. dodijeljeno je 515 radnih dozvola.

[uredi] Radne dozvole za medecinske sestre i osoblje za njegu strarijih osoba

Od 1996. godine pa zaključno do 2005. izdano je 1 827 radnih dozvola osobama iz Hrvatske.

[uredi] Projektne radne dozvole

Njemačke institucije izdale su u razdoblju od 1992. do 2005. ukupno 54.600 projektnih radnih dozvola (većinom za djelatnosti u graditeljstvu). U zadnjim godinama taj broj kretao se od 3 731 (2003.), 3 416 (2004.) do 2 918 (2005.).

[uredi] Devizne doznake

O visini deviznih doznaka Hrvata iz Njemačke u domovinu postoje različiti podatci.

Glavni problem je što u njemačkim izvorima postoje informacije, ali oni se odnose na sve građane bivše Jugoslavije, tj zastarjeli su, dok se u hrvatskim spominju doznake svih Hrvata iz inozemstva. Tako nailazimo podatak^[21]od njemačke Budesbanke za 1991. godinu, gdje se spominje oko 700 milijuna maraka (svi građani bivše Jugoslavije), pa do podataka^[22] Hrvatske narodne banke o platnoj bilanci iz koje proizilazi, da Hrvati pošalju kući oko 1,4 milijarde eura, dok su se radničke doznake uplaćene preko banaka godišnje kretale od 705 milijuna eura u 2003. do 680 milijuna eura u 2005. godini. Znatan dio sredstava uopće se ne transferira preko bankarskih instituta, nego se šalje preko poznanika i osobno isporučuje, pogotovu uoči Božića i godišnjih odmora.

[uredi] Mediji

[uredi] Radio

Program na hrvatskom jeziku emitiraju regionalne postaje RBB iz Berlina (Radio Multikulti,^[23]od 1988.), SWR iz Stuttgarta ("Hrvatska kronika iz jugozapada Njemačke"^[24]) i WDR (Westdeutscher Rundfunk) iz Kölna odnosno HR (Hessischer Rundfunk) iz Frankfurta na srednjem valu u sklopu programa za strane (su)građane (zajednička emisija na jezicima bivše države). WDR je s tom emisijom ("Die Sendung für Jugoslawen") otpočeo još 1970. 13.1.1992. dolazi do podjele na hrvatski i srpski jezik, a onda je WDR ponovo napravio korak nazad, pa od 30.8.1995. ukinuo zasebne emisije vijesti na tim jezicima i ponovo uveo jednu "zajedničku" emisiju s ostalim migrantima iz bivše države. Od 07.04.2007. godine isti radio pokrenuo je na svom internetskom kanalu (Webchannel) program "NetRadioforum" na hrvatskom jeziku. Program traje po dva sata svakodnevno. Osim informacija, aktualnih tema i reportaža, slušatelji u sklopu istog programa mogu čuti i glazbu na materinjem jeziku.

HR iz Frankfurta imao je dugo godina emisiju "Rendezvous in Deutschland" s prilozima na našem jeziku. Radio Deutsche Welle iz Bonna također emitira emisije na hrvatskom, ali program je više namjenjen slušateljima u Hrvatskoj.

Hrvatski radio, tj. nekadašnji Radio Zagreb koji emitira program na srednjem valu ima dobru čujnost u Njemačkoj i u cijeloj zapadnoj Europi. Za iseljeništvo emitira emisiju "Hrvatima izvan domovine".

Razvojem Interneta pojavljuju se i neke online radio postaje, čiji je osnovni sadržaj hrvatska glazba.

[uredi] Televizija

Od sredine sedamdesetih do sredine osamdestih godina migranti prve generacije mogli su pratiti dvotjednu emisiju pod nazivom "Jugoslavijo dobar dan" ("obojenu" prema predodžbama komunističkog režima) u ovkiru programa druge njemačke televizije (ZDF) "Susjedi u Europi" (Nachbarn in Europa). Uređivana je bila od tadašnje Televizije Zagreb.

Pojavom satelitskih postaja krajem osamdesetih program za strance u Njemačkoj dobiva sve manje medijskog prostora, te se svodi više manje na pojedinačne priloge razbacane u različtim emisijama. Hrvatska radiotelevizija, tj. tadašnji HTV sredinom 1991. otpočinje satelitski prijenos svog prvog programa.

[uredi] Tisak

Malobrojni hrvatski tisak većinom izlazi na regionalnoj razini. Tu su između ostalih listovi: "Ritam" (kulturni mjesečnik), "Berlinski magazin" i "Cro-Portal". Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta izdaje od 1978. godine list hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj "Živa zajednica", koji izlazi mjesečno.

Spomenuti je listove hrvatskih udruga, kao npr. "Bulletin" (na njemačkom) i "Obavijesti" Hrvatskog svjetskog Kongresa u Njemačkoj koji prikazuju aktivnosti kako svojih članova, tako i Hrvata koji žive u Njemačkoj, "CROTime", list Hrvatske kulturne zajednice e.V. iz Stuttgarta.

Inozemna izdanja Večernjeg lista (od ljeta 1988.) i Slobodne Dalmacije tiskaju se u blizini Frankfurta, tako da su aktualna izdanja dostupna u cijeloj Njemačkoj isti dan.

Od ostalih hrvatskih časopisa, posebno kod prve generacije, još od sedamdesetih godina, dosta čitana je Arena (Sirena), kao i druga izdanja.

[uredi] Knjige

Malo je knjiga posvećenih problematici boravka i rada Hrvata u Njemačkoj. Od nekoliko izdanja spomenuti je:

• "Povratak, integracija ili asimilacija — razgovori o hrvatskoj dijaspori“, Zbornik radova, Niz „Diaspora Croatica”, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2006.

• "Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini", Zbornik radova, Niz „Diaspora Croatica”, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2003.,

• "Povratak, integracija ili asimilacija", Adolf Polegubić, Hrvatski dušobrižnički ured, Niz: Diaspora Croatica, Frankfurt 2006.,

• "Dijasporske godine", Anto Batinić, Hrvatski dušobrižnički ured, Niz: Diaspora Croatica, Frankfurt 2002.

Hrvatski svjetski Kongres u Njemačkoj (HSKNj) izdao je 2006. knjigu "Adresar" (Hrvatske adrese u Njemačkoj) u kojoj se može naći veliki fond podataka brojnih hrvatskih udruga, institucija, tvrtki i aktivnih pojedinaca. Adresar daje snažni poticaj za produbljivanje odnosa među Hrvatima koji borave u inozemstvu s domovinom.

[uredi] Internet

Brojne Internet stranice Hrvata u Njemačkoj posvećene su najviše turističkim ponudama u svojoj zemlji: iznajmljivanju apartmana, jahti, itd. Hrvatski poduzetnici također su zadnjih godina prepoznali prednosti ovog medija. Posebno je to slučaj kod brojnih ugostitelja.

[uredi] Sport

Poznatiji hrvatski (i osobe hrvatskog podrijetla) sportaši u Njemačkoj:

• nogometaši: Ivan Klasnić, Josip Šimunić, Marko Babić, Ivica Banović, Zdenko Miletić, Marijo Marić, Stiven Rivić, Leon Benko, Ivo Iličević, Jurica Vranješ,
• košarkaš Matej Mamić,
• rukometni treneri: Zvonimir Serdarušić, najbolji trener Bundeslige 1996., 1999. i 2005. i Velimir Kljajić, Olimpijski prvak s Hrvatskom 1996.,
• boksač Stipe Drviš, u Njemačkoj poznat kao Stipe Drews,
• rukometaš Blaženko Lacković

Osim toga, vrijedne su spomena i osobe koje su djelovale u Njemačkoj, prije svega u sportskoj javnosti dobro poznati:

• boksač Željko Mavrović, tri godine za redom prvak Europe (EBU) u teškoj kategoriji (od 1993. profesionalac u Njemačkoj),
• šahist, velemajstor Bojan Kurajica (u sedamdesetim godina jedan od prvih šahista stranaca u njemačkom prvenstvu),
• stolnotenisač Dragutin Šurbek, od šezdesetih do osamdesetih godina jedan od najboljih igrača svijeta (od 1977. nekoliko godina u Bundesligi),
• teniski trener Nikola Pilić, koji je zajedno s njemačkom teniskom reprezentacijom tri puta osvajao Davis Cup 1988., 1989. i 1993.,
• rukometeni trener Vlado Stenzel, prvak s Jugoslavijom na Olimpijskim igrama 1972. i svjetski prvak s Njemačkom 1978.,
• nogometni treneri: Otto Barić, zatim Branko Zebec, Josip Skoblar i Zlatko Čajkovski koji su djelovali i kao nogometaši,
• nogometaši: Niko i Robert Kovač, Zvonimir Soldo, Boris Živković, Ivica Mornar, Tomislav Erceg, Filip Tapalović, Vladimir Beara,

[uredi] Veleposlanstvo i konzulati

Osim Veleposlanstva i konzularnog odjela u Berlinu, na području Njemačke djeluju i Generalni konzulati u Frankfurtu, Münchenu, Hamburgu, Düsseldorfu, Stuttgartu, kao i konzulat u Mainzu.

[uredi] Quo vadis Hrvati?

Migracije Hrvata zadnjih godina:

Migracije
Godine:	2002.	2003.	2004.	2005.	2006.
Dolazak u Njemačku	12 990	11 497	10 352	...	4.848
Odlazak u Hrvatsku	13 728	11 876	12 240	...	6.331

U razdoblju od 1992. do 2004. 205 599 hrvatskih državljana se je doselilo u Njemačku, a istovremeno 240 501 odselilo u Hrvatsku.

[uredi] Povratak u domovinu

Najveći broj osoba koje su se zadnjih godina vratili u domovinu su prije svega umirovljenici iz prve generacije.

U Hrvatsku se 2005.^[25]godine iz inozemstva doselilo ukupno 14 230 osoba, (gotovo 59 posto, tj. 8 358 useljenika došlo je iz Bosne i Hercegovine (1991.- 2001.: 189 039 osoba^[26], 2004.: 11 000), dok je istodobno iz Hrvatske odselilo ukupno 6 012 osoba. 94 posto useljenika imalo je hrvatsko državljanstvo. Najveći broj doseljenika našao je prebivalište u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji. Službeno se iz Njemačke u Hrvatsku uselilo 1.130 osoba. Zbog razlike u odnosu na njemačke podatke dolazi vjerojatno zbog toga što je najveći broj useljenika imao već prijavljeni boravak u Hrvatskoj.

[uredi] Odlazak iz Hrvatske

Prema podatcima^[27] Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 1991. u inozemstvu je zaposleno 90.910 naših radnika. Kao glavni razlozi odlaska iz Hrvatske navode se velika nezaposlenost, rad na crno, male plaće i loša makroekonomska perspektiva. Osim toga, tu su i naši građani koji su u inozemstvo odlazili "na crno", čiji se broj prema procjenama stručnjaka penje i na nekoliko stotina tisuća. Glavno odredište je Njemačka.

Istraživanje^[28]među 550 studenata dvadesetak hrvatskih fakulteta koje je 2005. na temu "Hrvatsko tržište rada u 21. stoljeću" proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, pokazuje da 75 posto studenata razmišlja o odlasku u inozemstvo. Kao glavne prepreke ostanku u Hrvatskoj navode se visoka stopa nezaposlenosti, zapošljavanje preko veze, korupcija i nepotizam.

82 posto smatra za mogućnosti razvoja karijere bolje u Europskoj uniji nego u Hrvatskoj. Glavni razlozi odlaska u inozemstvo su veća plaća, bolji standard i bolje mogućnosti rješavanja stambenog pitanja, školovanje i usavršavanje.

Zbog političke nestabilnosti i teške ekonomske situacije, Hrvati u Bosni i Hercegovini još su više izloženi potrebi napuštanja svojih krajeva. To predstavlja dodatni problem (majorizacija) posebno u općinama gdje su manjinski narod.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Hrvati će vjerojatno u većem broju, posebno oni iz nerazvijenih krajeva i s nižom stručnom kvalifikacijom, po tko zna koji put krenuti u novu seobu "trbuhom za kruhom".

[uredi] Vanjske poveznice

• Hrvatsko Veleposlanstvo u Berlinu
• Hrvatski svjetski kongres u Saveznoj Republici Njemačkoj - Krovna udruga Hrvata u Njemačkoj
• Njemačka.info - Hrvatska tražilica u Njemačkoj
• Hrvatski katolici u Njemačkoj - Prilog Glasa Koncila
• Hrvati u Njemačkoj - Feljton Slobodne Dalmacije
• Hrvati u Saveznoj Republici Njemačkoj - Prilog iz Matice
• Oko 20.000 Hrvata pred izgonom iz SR Njemačke - Članak iz Večernjeg lista, svibanj 2005.

[uredi] Izvori

1. ↑ Izvor: Savezni zavod za statistiku, Beograd
2. ↑ Popis iz 1971. uz dopunu stranih službi
3. ↑ Podatci zemalja u kojima su građani radili
4. ↑ Izvor: Savezni zavod za statistiku, Predhodni podatci iz stat. biltena br. 1239, Beograd
5. ↑ "Der Fischer Weltallemanach, 1989
6. ↑ "Der Fischer Weltallemanach, 1994
7. ↑ "isto kao predhodno
8. ↑ "isto kao predhodno
9. ↑ "isto kao predhodno
10. ↑ "Vjesnik"14 svibnja 2001., http://www.vjesnik.hr/Pdf/2001%5C05%5C14%5C15A15.PDF
11. ↑ Statistisches Bundesamt Deutschland, http://www.destatis.de/
12. ↑ Deutsche Staatsangehörigkeit, http://de.wikipedia.org/wiki/Deutsche_Staatsangehörigkeit
13. ↑ "Zur sozialen Struktur der bosnischen Kriegsflüchlinge in der Bunderepublik Deutschland", http://www.proasyl.de/lit/bosnien/text.pdf
14. ↑ Kriminalitet u Njemačkoj 2005. - Statistike Saveznog kriminalnog ureda (Bundekriminalamt - BKA), http://www.bka.de/pks/pks2005/index2.html
15. ↑ Članak iz "Vjesnika", 15. rujna 2002., http://www.vjesnik.hr/pdf/2002%5C09%5C15%5C22A22.PDF
16. ↑ Organizacija hrvatske nastave po zemljama, http://public.mzos.hr/default.asp?ru=331&sid=&akcija=&jezik=1
17. ↑ Brošura "Migrationsbericht 2005", http://www.bmi.bund.de/
18. ↑ http://www.ifm.uni-mannheim.de/unter/fsb/pdf/Ethnische_Oekonomie_Kurzfassung.pdf
19. ↑ Statiske Savezne agencije za rad (Bundesagentur für Arbeit), http://www.pub.arbeitsamt.de/hst/services/statistik/detail/index.html
20. ↑ Izvor:Njemačko mirovinsko osiguranje (Deutsche Rentenversicherung), http://www.deutsche-rentenversicherung-landshut.de/
21. ↑ "Einwanderungskulturen und soziales Kapital", Autor: Dietrich Thränhardt, http://egora.uni-muenster.de/ifp/lehrende/thraenhardt/bindata/2611.pdf
22. ↑ "Gastarbajteri godišnje šalju 1,4 milijarde eura" - prilog VL od 26.11.2006., http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/684309/index.do
23. ↑ Radio Multikulti - Emisija na hrvatskom, http://www.multikulti.de/_/sprachen_jsp/activeid=66.html
24. ↑ Vidi Internet stranicu: http://www.swr.de/international/hr/index.html
25. ↑ Vijest od 25. srpnja 2006., Izvor: Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija i vijest s internet stranice "Product of Croatia", http://www.product-of-croatia.com/vijest.php?broj=618
26. ↑ "Povratak, integracija ili asimilacija", Dr. Adolf, Polegubić, str. 19
27. ↑ "Poslovni dnevnik", http://www.tportal.hr/gospodarstvo/poslovnivodic/page/2006/08/16/0038006.html
28. ↑ "Hrvatsko tržište rada u 21. stoljeću", Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, http://www.privredni-vjesnik.hr/index.cgi?A=I&SIF=00001&BR=003391&DA=20050314