Hrvati u Rumunjskoj
Izvor: Wikipedija
Službeno hrvatska zajednica u Rumunjskoj nije brojna, ali je stabilna s dobro očuvanom tradicijom i jezikom. Hrvata u Rumunjskoj ima nešto više od 14 000, ali je njihov broj vjerovatno veći, no odvojenost od matice zemlje, izoliranost Rumunjske i srbizacija putem medija imali su veliki utjecaj na ovaj broj.
Hrvati oko grada Ričice najstarija su hrvatska dijaspora. Oni tamo žive preko 500 godina. Hrvati u Rumunjskoj nisu imali većih dodira s maticom zemljom. Između Kraljevine Jugoslavije i Rumunjske postojao je dogovor koji je jamčio Hrvatima 5 hrvatskih učitelja. Taj dogovor je vrijedio od 1936. do 1948. i sukoba Tita sa Staljinom. Nakon toga veliki je period mraka do 1973. kad se postupno obnavljaju veze. Nakon osamostaljenja Hrvatske, veze su se intenzivirale, no velikosrpska propaganda koja se širila putem medija do rušenja Miloševića bila je prava agresija na Rumunjske Hrvate pošto su se zbog ravnog terena signali srpskih elektronskih medija vrlo dobro «hvatali». Najveće je hrvatsko naselje Karaševo ([1]).
Rumunjske Hrvate možemo podijeliti u nekoliko grupa:
Sadržaj |
[uredi] Hrvati u Keči
To su kajkavci koji su se doselili na prijelazu iz 18. stoljeću u 19. stoljeće (proces preseljenja završen je 1801.), kada je zagrebački biskup za zemlje oduzete u Pokuplju dobio posjede u Banatu. Veliki su hrvatski posjedi za vrijeme komunizma oduzeti hrvatskoj manjini, ali su im vraćeni nakon demokratskih promjena.
[uredi] Hrvati u Čeniji
Oni su porijeklom Ličani. U komunizmu im je oduzeta imovina, a nakon demokratskih promjena nije im u potpunosti vraćena. Za mnoge je to sve prekasno jer su to uglavnom starci; ovdje se rađalo jako malo djece.
[uredi] Hrvati u Rekašu
U ovom velikom selu (6 500) Hrvati danas čine manjinu. Doselili su se iz Dalmacije, Bosne, Slavonije i Gorskog kotara. Došli su sredinom 17. stoljeća i na ovome su području manjina iako su starosjedioci. Govore ekavicom s velikim primjesama ikavskog govora. Hrvati se iz ovog područja okupljaju u svetištu Mariju Radnu za vrijeme blagdana. Danas u selima Radna i Lipovac živi jako malo Hrvata.
[uredi] Hrvatska dijaspora kod Ričice
Ovo ([[2]) je najbrojnija hrvatska zajednica. Njih je preko osam tisuća u osam naselja. To je najstarija hrvatska dijaspora nastala možda već u 14. st (prema jednoj od teorija, otišli su nakon bitke na Kosovu, 1396. godine, a podrijetlom su iz srednje Bosne, s planine Vlašića). Zadržali su svoje običaje i govor te nošnju. Ne baš plodna zemlja uzrokovala je slab priliv naseljenika iz drugih naroda. Hrvati su se prilagodili tom području i žive od stočarstva, voćarstva, rudarstva, a rade i u industrijskim pogonima u Ričici. U novije vrijeme znatan broj stanovnika ovih sela odlazi na rad u inozemstvo (proces uočljiv u cijeloj Rumunjskoj). U svim se naseljima govori hrvatski, jedino u Jabalču, najstarijem, ali i najmanjem i vjerojatno najizoliranijem od karaševskih sela, broj govornika hrvatskoga opada. Budući da Hrvati predstavljaju većinu stanovnika, pripadanici drugih naroda koji žive u karaševskim selima (npr. ovdašnji Romi) također govore hrvatski. U ovim je selima udio Rumunja neznatan pa je ta zajednica stabilna. Ovdašnje Hrvate zovu još i Krašovanima.
[uredi] Hrvati u Sulini
Ovo je najmanje brojna zajednica Hrvata u Rumunjskoj. Hrvata je jako malo, no ostali su vrlo brojni tragovi koji upućuju na činjenicu da je Hrvata tu nekad bilo više. Ovo naselje nalazi se na obali Crnog mora.
