Hrvati u Slovačkoj
Izvor: Wikipedija
Hrvati u Slovačkoj su dio veće skupine hrvatskog naroda koja se bježeći pred Turcima u 16. stoljeću naselila u Srednjoj Europi. Njihovo podrijetlo, naseljavanje i običaji su usko povezani s Gradišćanskim i Moravskim Hrvatima, od kojih su ih tek u 20. stoljeću razdvojile nove državne granice.
Slovački Hrvati se mogu podijeliti u dvije skupine :
1. Hrvatska sela južno od Bratislave - Čunovo, Hrvatski Jandrof (slovački Jarovce) i Rosvar (slovački Rusovce). Do 1918. godine smatrani su sastavnim dijelom gradišćanske skupine, a tada su od nje razdvojeni novom austrijsko-mađarskom granicom. 1947. godine ova tri sela su prešla iz sastava Mađarske u Čehoslovačku, da bi se Bratislavi kao pograničnom gradu osigurala strateška zaštita. Kako su povijesno bili okruženi njemačkim i mađarskim selima dugo su očuvali svoju posebnost. Danas su sastavni dio Bratislave, te su širenjem grada i doseljavanjem novog stanovništva izloženi brzoj asimilaciji.
2. Hrvatska sela sjeverno od Bratislave - u 16. stoljeću Hrvati su naselili veliki broj naselja oko grada Trnave, ali je u pretežno slovačkom okruženju zbog srodnog jezika i običaja asimilacija bila mnogo brža nego u Gradišću. Do 20. stoljeća su se održala hrvatska sela Hrvatski Grob (slovački Chorvatsky Grob) i Šenkvice. Zanimljivo je da su stanovnici Šenkvica sve do danas očuvali svijest o mjestu podrijetla, te održavaju veze s Hrvatskom Kostajnicom, odakle su doselili prije 400 godina.
Nepostojanje škola i crkvi na hrvatskom jeziku dovelo je do gotovo potpune asimilacije Hrvata u Slovačkoj, posebno nakon Drugog svjetskog rata. Oni se danas većinom osjećaju pripadnicima slovačke nacije, ali i dalje njeguju kulturne veze s Hrvatskom.
Prema popisu iz 2001. godine u Slovačkoj je živjelo svega 890 Hrvata, uglavnom u slovačkom glavnom gradu (što uključuje i tri nekadašnja hrvatska sela). Na području Trnave gdje je početkom 20. stoljeća bilo oko 2.000 Hrvata, danas se tako izjašnjava samo stotinjak ljudi.
