Indijanski jezici

Izvor: Wikipedija

Indijanski jezici (eng. Amerindian languages; Port. Línguas ameríndias; Sp.Lenguas amerindias).- Naziv za sve jezike američkih Indijanida koji se govore, ili su se govorili, na području od arktičke Kanade preko duplog američkog kopna na jug do Ognjene zemlje i malenih otočića južno od nje.

[uredi] Klasifikacija

Indijanski jezici klasificirani su u više velikih jezičnih porodica u čemu su svoj izuzetan doprinos dali pioniri u klasifikaciji indijanskih jezika i naroda John Wesley Powell (1834-1902), Edward Sapir (1884–1939), Franz Boas (1858–1942), Čestmír Loukotka (1895-1966), Paul Rivet, J. Alden Mason (1885—1967; zvan i John Alden Mason), Alexander F. Chamberlain i mlađi znanstvenici. Broj indijanskih jezika nije poznat kao ni sam broj porodica kojima ti jezici pripadaju, jer sumnogi jezici nestali, neki su neispitani, a također se od raznih lingvista različito klasificiraju. Jezike Indijanaca i same Indijance nije moguća podijeliti po državama i kontinentima na kojima žive pošto oni nisu marili za granice nego su se seljakali uvijek u potrazi za područjem gdje se može pronaći više hrane. Tako članove porodica Uto-Aztecan i Hokan nalazimo u Sjevernoj i Srednjoj Americi, a članove obitelji Chibchan po Srednjoj i Južnoj Americi. Stvaranjem umjetnih granica ,brojna plemena ostala su u današnje vrijeme podijeljena po teritorijima dviju ili više država, bez da se vodi računa i njihovom plemenskom području. Gruba klasifikacija koja se temelji radovima svih znanstvenika koji su učestvovali i doprinijeli da se nekako svrstaju je sljedeća. Na području Sjeverne i Srednje Amerike nalazimo Velike jezične porodice Hokan, Na-Déné, Penutian, Aztec-Tanoan, Macro-Siouan, Macro-Algonquian, Oto-Manguean, Mayan, i dijelove Velike porodice Macro-Chibchan, te mnoge malene izolirane porodice i neklasificirane jezike. Na području Južne Amerike nalazimo dvije gigantske Velike porodice Andean-Equatorial i Ge-Pano-Carib. I dvije velike porodice na području Srednje i Južne Amerike Macro-Oto-Manguean i djelove porodica Macro-Chibchan. Uz ove mega-jezične porodice nalazimo na području obiju Amerika bezbrojne malene porodice i mnoge izolirane i neklasificirane jezike. Gruba klasifikacija koja se temelji radovima svih znanstvenika koji su učestvovali i doprinijeli je sljedeća:

Sjeverna Amerika, sa izdancima u Srednjoj Americi

Na-Déné:

• Athapaskan, Sad, Kanada, Meksiko.:
  • Sjeverni (Northern)
  • Središnji ili Pacifički (Central, Pacific)
  • Južni ili Apački

Ahtena, Apache, Applegate, Babine (uključujući Hwotsotenne i Nataotin), Bear Lake (Satudene, Sahtúgot’ine), Bear River, Beaver (Tsattine), Carrier (Takulli; bande: Naskoten, Natliwoten), Chasta Costa, Chetco, Chilula, Chilcotin, Chipewyan, Chiricahua (Warm Springs Apači, Mimbre), Clatskanie, Coquille (Mishikhwutmetunne), Dihai-kutchin, Dogrib (Tlingchadinne), Euchre Creek (Yukichetunne), Galice (Taltushtuntude), Gusladada, Han (Han-kutchin), Hare (Kawchottine, K’áshogot’ine), Hupa, Ingalik, Innoka-khotana, Jano, Jicarilla, Jocome, Joshua (Chemetunne), Kato, Kiowa Apache (Semat) (Oklahoma), Koyukon, Kutcha-kutchin, Kwalhioqua (Washington), Kwatami (Sixes River), Lassik, Lipan (bande: Tucubante), Mattole*, Mescalero, Mikonotunne, Mountain (Shihgot’ine, Sihta gotine), Nabesna, Nahane, Nakotcho-kutchin, Naltunnetunne, Natsit-kutchin, Navaho, Nongatl (Saia) Pinaleño, Pistol River (Chetleschantunne), Quatomah (Port Orford), Sarsi, Sekani, Sinkyone, Slavey, Stuwihamuk (Nicola), Tagish, Tahltan, Takkuth-kutchin, Tanaina, Tanana, Tatlit-kutchin, Tennuth-kutchin, Toboso, Tolowa, Tranjik-kutchin, Tsetsaut, Tutchone, Tsnungwe, Tututni, Tututunne, Umpqua, Vunta-kutchin, Wailaki (Kenesti), Western Apache (: Cibecue; San Carlos Apache: Apache Peaks, Aravaipa, Pinal, San Carlos; Tonto; White Mountain) Whilkut, Wishtenatin (Khwaishtunnetunne). Yellowknife (Tatsanottine).

• Eyak, Aljaska.
  • Eyak
• Koluschan, Aljaska.
  • Tlingit
    • Auk, Chilkat, Henya, Huna, Kake, Killisnoo (Hutsnuwu), Kuju, Sanya, Sitka, Stikine, Sumdum, Taku, Tongass, Yakutat.
• Skittagetan, Britanska Kolumbija, Aljaska.
  • Haida

---

Macro-Algonquian

• Algonquian. Kanada, SAD.
  • Abenaki, Algonquin, Blackfoot, Ottawa, Pennacook,
• Ritwan
  • Weitspekan, Kalifornija
    • Yurok
  • Wishoskan, Kalifornija.
    • Batawat, Wishosk (Wiki), Wiyot (Weeyot).
• Muskhogean
• Natchesan
• Attacapan, Louisiana, Teksas.
  • Akokisa, Attacapa*, Bidai, Deadose, Opelousa, Patiri, Tlacopsel.
• Tonkawan, Teksas.
  • Tonkawa, Mayeye, Ervipiame i Yojuane, te manjih plemena Cava, Cantona, Coyabegux, Emet, Sana, Tetzino, Toho, Tohaha, Tucara, Tusolivi, Tenu [?], Yprande [?]
• Tonikan
  • Grigra, Koroa, Tiou, Tunica ili Tonika i Yazoo.
• Chitimachan, Louisiana
  • Chitimacha, Chawasha, Washa, Yagenechito.

---

Macro-Siouan

• Siouan, prerije:
  • Adshusheer, Assiniboin, Backhooks, Biloxi, Cape Fear, Catawba, Cheraw, Congaree, Crow, Eno, Hidatsa, Hooks, Iowa, Kansa, Keyauwee, Manahoac, Mandan, Missouri, Monacan, Moneton, Mosopelea, Nahyssan, Occaneechi, Omaha, Osage, Oto, Pedee, Ponca, Quapaw, Santee, Saponi, Sewee, Shakori, Sioux, Sissipahaw, Sugeree, Tutelo, Waccamaw, Warrennuncock, Wateree, Waxhaw, Winnebago, Winyaw, Woccon, Yadkin.
• Iroquoian
  • Cayuga, Cherokee, Coree, Meherrin, Mohawk, Neusiok, Nottaway, Oneida, Onondaga, Seneca, Susquehanna, Tuscarora.; Ataronchronon, Attiwandaronk, Erie, Honniasont, Huron, Tionontati, Wenrohronon.
• Caddoan
  • Arikara, Eyeish, Hasinai, Kadohadacho, Kichai, Natchitoches, Pawnee, Tawakoni, Tawehash, Waco, Wichita, Yscani.
  • Pawnee, sa Pawnee, Wichita, Tawakoni, Waco.
• Uchean.
  • Yuchi (Chisca ili Pea Creek), ovo bi bili Juči u užem smislu ili pravi Juči; Westo ili Hogologe (?), Tomahittan (?), Rickohockan (?).

---

Penutian

Velika porodica Penutian obihvaća niz malenih porodica sa zapada Sjeverne Amerike:

• Chimmesyan, Britanska Kolumbija, Aljaska:
  • Gitksan, Niska, Tsimshian.
• Chinookan, oregon, Washington:
  • Cathlamet, Cathlapotle, Chilluckittequaw, Chinook, Clackamas, Clatsop, Clowwewalla, Multnomah, Skilloot, Wasco, Watlala (Dog River), Wishram.
• Copehan, Kalifornija:
  • Wintun: Nomlaki, Patwin, Wintu.
• Kalapooian:
  • Ahantchuyuk, Atfalati, Calapooya, Chelamela, Chepenafa, Luckiamute, Santiam, Yamel, Yoncalla.
• Kusan:
  • Kus
    • Hanis, Miluk
• Lutuamina, Kalifornija:
  • Klamath
  • Modoc
• Mariposan, Kalifornija.
  • Yokuts
• Miwok-Costanoan, Kalifornija:
  • Moquelumnan
    • Miwok:
  • Costanoan:
• Pujunan, Kalifornija:
  • Maidu: Konkow, Maidu, Nisenan
  • Yokuts: Buena Vista Yokuts, Chauchila Yokuts i Chukchansi Yokuts.
• Shahaptian, Oregon, Washington, Idaho, Montana:
  • Klickitat, Nez Percé, Palouse, Pswanwapam, Skin, Tenino, Tyigh, Umatilla, Walla Walla, Wanapam, Wauyukma, Yakima.
• Waiilatpuan, Oregon:
  • Cayuse, Molala.
• Yakonan. Oregon
  • Kuitsh (Lower Umpqua), Siuslaw, Yaquina i Alsea.
• Zunian. Novi Meksiko.
  • Zuñi.Prema jednoj klasifikaciji Velikoj porodici Penutian pripisuju se i jezici indijanskih porodica Mayan i Araucanian.

---

Hokan

Hokan phylum se sastoji od Hokan Stock, i brojnih malenih porodica:

• Hokan Stock: Iskovali su je Roland B. Dixon i A. L. Kroeber (1913) u koju su uključili 8 malenih 'subfamilies':
  • Chimarikan, Kalifornija.
    • Chimariko
  • Esselenian, Kalifornija.
    • Esselen
  • Kulanapan, Kalifornija.
    • Pomo
  • Palaihnihan Roland B. Dixon i A. L. Kroeber (1913) uključili su u Hokan Stock jezik Achomawi. Kalifornija.
    • Achomawi, Atsugewi.
  • Quoratean, Kalifornija.
    • Karok
  • Shastan, Kalifornija.
    • Shasta, Okwanuchu, Konomihu.
  • Yuman Kalifornija.
    • Akwa’ala (Paipai), Alakwisa†, Cochimi, Cocopa, Diegueño, Halchidhoma, Halyikwamai (Kikima), Havasupai, Hualapai, Kamia, Kiliwi, Kohuana, Laymon, Maricopa, Mohave, Yavapai, Yuma
  • Yanan. Kalifornija.
    • Yahi, Yana.

U Hokan phylum ulaze porodice koje je Kroeber dodao 1915., to su:

• Chumashan, Kroeber dodao 1915.,
• Salinan, Kroeber dodao 1915.,
• Jicaquean,
• Serian, Kroeber dodao 1915.,
• Supanecan ili Tlapanecan, Edward Sapir 1917. U novije vrijeme porodicu Tlapanecan uključuju u veliku porodicu Oto-Manguean.
• Tequistlatecan Kroeber dodao 1915.,
• Washoan. Kroeber dodao 1915.,
• Coahuiltecan, Edward Sapir 1917

Postoje i 4 jezika kojima govore grupa plemena i bandi iz sjeveroistočnog Meksika, osobito u tamaulipasu, koji se klasificiraju grupi Coahuiltecan, ali je treba uzeti sa rezervom, to su:

• Olive
• Pisone
• Tamaulipec (Maratino)
• Janambre
• Comecrudan
  • Ova porodica obuhvaća jezik Indijanaca Comecrudo (Perpepug, Sepinpacam, Atanaguaypacam ili Garza ?), Cotoname ili Carrizo de Camargo, kao i sve bande poznate pod kolektivnim imenom Carrizo (Mamulique (?): Pajaseque, Pinto, Tejón, Tusane, Yemé i Yué.

Edward Sapir 1917 povezuje Hokan sa Coahuiltecan, Karankawan i Tlapanecan u porodicu Hokan-Coahuiltecan. Sapir ih na koncu povezuje sa porodicama Siouan, Caddoan, Muskhogean, i Iroquoian u veliku porodicu Hokan-Siouan, ali nije priznata. Porodica Karankawan danas se smatra izoliranom, a porodica Tonkawan, članom velike porodice Macro Algonquian.

Možebitni su i Guaycuran sa poluotoka California i Yurumanguí iz Kolumbije.

---

Aztec-Tanoan

velika porodica Aztec-Tanoan( MexSp Azteca-Tanoana) obihvaća porodice uto-Azteca i Kiowa-Tanoan, koje se dalje granaju na podporodice ili skupine.

• Uto-Aztecan
  • Sonoran
    • Coran: Cora (: Coano, Huaynamota, Zayahueco), Guachichil, Huichol, Totorame i Tecual.
    • Nahuatlan:Acolhua, Alaguilac, Asteci, Bagaces, Cazcan, Coca, Cuitlahuaca, Culhua, Cuyuteca, Desaguadero, Lagunero, Mexicanero, Meztitlaneca, Michoaca, Nahuatlate, Nicarao, Pipil, Pochutla, Quauhquecholteca, Sayulteca, Sigua, Teco-Tecoxquin, Tecuexe, Tepaneca, Tepeaca, Teul, Tlakopanci, Tolteci, Xochimilca, Zacateco.
    • Piman:Cocomacague, Colotlan, Himeri, Nebome ili Nevome, Papago (Tohono O'odham ), Piato, Pima (Akimel O'odham), Pima Bajo ili Lower Pima (O:b No'ok), Potlapigua, Quahatika, Tepecano, Teul, Ure, Vigitga, Yecora i Tepehuane del Norte i Tepehuane del Sur zvani kolektivno i Tepehuane.
    • Taracahitian: Acaxee, Achire, Ahome, Aibine, Baciroa, Baimena, Batuc, Chinarra, Chinipa, Chizo, Cinaloa, Comanito, Comopori, Concho, Conicari, Eudeve, Guasapar, Guasave ili Guayave, Hine, Hio, Huite, Hume, Jova, Jumano, Macoyahui, Mayo, Mocorito, Nacosura, Nio, Ocoroni, Ópata, Sabaibo, Suma, Tahue, Tarahumara, Tebaca, Tehueco, Temori, Tepahue, Topiame, Tubar, Vacoregue, Varohío, Xixime, Yaqui, Zoe, Zuaque.
  • Shoshonean
    • Hopi
    • Numic
      • Western (Zapadni): Northern Paiute (Sjeverni Pajuti), Western Mono, Eastern Mono, Owens Valley Paiute i Bannock Indijanci iz jugoistočnog Idaha.
      • Central (Središnji): (Western Shoshoni, Northern Shoshoni, Lemhi Shoshoni, Sheep Eater Shoshoni, Eastern Shoshoni ili Wind River, Komanči), Gosiute, Panamint i Weber Ute.
      • Southern (Južni): Las Vegas Paiute, Kaibab, Uinkarets, Shivwits, Moapa; bande Ute Indijanaca (Red Lake, Fish Lake, Pahvant, Tumpanogots); Chemehuevi; Kawaiisu.
    • Tübatulabal: Bankalachi (Toloim), Palagewan i Tübatulabal (Pahkanapil).
    • Takic:Acjachemem ili Juaneño, Luiseño, Cupeño, Gabrieleño, Fernandeño, Nicoleño, Cahuilla, Aguas Calientes, Serrano, Alliklik, Vanyume.
• Kiowa-Tanoan
  • Kiowan:
    • Kiowa: Kuato, Kata, Kongtalyui, Kingep, Kaigwu (Kiowa), Kogui.
  • Tanoan:
    • Tewa: Tezuque (Tesuque), San Ildefonso, San Juan, Santa Clara, Pojoaque, Hano.
    • Tiwa: Isleta, Isleta del Sur (Meksikanizirani), Sandia, Taos, Picuris.
    • Towa: Jemez, Pecos (neestali)
    • Piro: Senecu, Senecu del Sur (meksikanizirani).

---

Macro-Oto-Manguean

Velika porodica Macro-Oto-Manguean, ponekad samo Oto-Manguean, obuhvaća niz jezičnih porodica u Mezoamerici ,a imaju izdanaka sve do Kostarike.. prema klasifikaciji McQuown/Greenberg (1955/56) Macro-Oto-Manguean se sastoji od 'families':

• Oto-Manguean sa:
  • Otomian: Otomi, Mazahua, Ocuiltecan (sa: Atzinca, Matlame, Matlatzinca, Ocuilteco, Quata).
  • Popopocan: Chocho, Ixcatec, Popoloca.
  • Mazatecan: Guatinicamame i Mazatec sa 3 različita mazatec jezika u Guerreru, Oaxaci i Tabascu.
  • Trique
  • Chorotegan: Chiapanec; Manguean (sa: Choluteca, Diria, Mangue, Nagrandan, Nicoya, Orisi, Orotiña.
• Mixtecan: Mixtec
• Chinantecan: Chinantec
• Zapotecan, Meksiko:
  • Zapotec
  • Chatinoan: Chatino, Papabucos (?), Soltecos.

U novije vrijeme porodicu Tlapanecan uključuju u veliku porodicu Oto-Manguean.

---

Mayan (MexSp Mayense)

Ova porodica obuhvaća jezike kojima govore potomci starih Maya i njima srodnih naprednih plemena u Meksiku, Gvatemali, Belizeu i Hondurasu. Ova porodica se ponekad svrstava u Veliku porodicu penutian. Njezine glavne skupine su:

• Huastecan (Huastecano): Chicomuceltec (Kabil), Huastec,
• Maya (Yucatecano): Cruzob, Mopán Lacandón, Itzá, Yucatec, Icaiche.
• Tzeltal (Tzeltalano)
  • Chol (Cholano): Choltí, Chortí, Chol, Chontal, Toquegua.
  • Tzeltal: Tzotzil, Tzeltal.
• Kanjobal (Kanjobalano)
  • Chuje: Chuje (Chuj), Tojolabal
  • Kanjobal: Akatek, Jacaltec
    • Cotoque: Motozintlec, Tuzantec
• Mame (Mameano)
  • Mame: Tektiteko, Mame, Tacaneco.
  • Ixil (Ixilan): Aguacatec, Ixil
• Quiche (Quicheano)
  • Kekchí
  • Pocom: Pokomam, Pokonchi.
  • Quiché: Quiché (Ilocab, Quiche, Tamub; Rabinal), Cakchiquel, Tzutuhil, Sipakapense, Sakapulteco, Uspantec.
• Poton

---

Manje porodice i izolirane i neklasificirane grupe na području Sjeverne Amerike, uključujući ovdje i područje Srednje Amerike, su:

• Adaizan, Louisiana.
  • Adai. Ovo pleme i jezik priključuju porodici Caddoan, a vodi se i kao samostalna porodica kod Powella.
• Beothukan, Kanada: Beothuk.
• Chimakuan, Washington: Chimakum, Hoh, Quileute.
• Cuitlatec. Istoimeno jezik pleme i izolirana porodica iz Meksika.
• Huavean. Klasificira se porodici Penutian, Meksiko.
  • Huave,
• Keresan, Nivi Meksiko.
  • Keres:
    • Western Keres: Acoma, Laguna;
    • Eastern Keres: Cochiti, San Felipe, Santa Ana, Santo Domingo, Zia.)
• Kitunahan, Britanska Kolumbija, Idaho, Montana.
  • Kutenai: Lower Kutenai, Upper Kutenai.
• Naolan, Meksiko.
• Salishan, Washington, Idaho, Oregon, Britanska Kolumbija, Montana: Bella Coola, Chehalis, Chelan, Clallam, Coeur d’Alêne (Skitswish), Colville, Comox, Copalis, Cowichan, Cowlitz, Duwamish, Flathead, Humptulips, Kalispel (Pend d’Oreille), Kwaiailk, Lillooet, Lummi, Methow, Mical, Muckleshoot, Nanaimo, Nisqually, Nooksak, Ntlakyapamuk (Thompson), Okanagan, Pentlatch, Pshanwapam, Puyallup, Quiatso, Quinault, Samish, Sanpoil, Sahehwamish, Samish, Satsop, Semiahmoo, Senijextee (Lake), Shuswap, Siletz, Sinkaietk, Sinkakaius, Sinkiuse (Columbia), Sishiatl (Seechelt), Skagit, Snohomish, Snoqualmie, Songish, Spokan, Squawmish, Squaxin, Stalo (Halkomelem), Suquamish, Swallah, Swinomish, Taidnapam, Tillamook, Twana, Wenatchee, Wynoochee.
• Tarascan, Meksiko.
  • Tarasco.
• Totonacan, Meksiko.
  • Tepehua
  • Totonac
• Wakashan, Britanska Kolumbija, SAD.
  • Kwakiutl
    • Bella Bella ili Heiltsuk
      • Haisla: Kitamat, Kitlope.
      • Heiltsuk: Bella Bella (Kokaitk, Oealitk, Oetlitk), China Hat, Nohuntsitk, Somehulitk, Wikeno.
    • Kwakiutl bande: Awaitlala (A'wa'etlala), Goasila, Guauaenok, Hahuamis, Hoyalas (izumrli), Koeksotenok, Kwakiutl (uključuju: Guetela, Komkutis, Komoyue, Matilpe, and Walas Kwakiutl u Fort Rupertu), Lekwiltok, Mamalelekala, Nakoaktok, Nimkish, Tenaktak, Tlauitsis, Tsawatenok.
      • Nawiti: Nakomgilisala, Tlatlasikoala.
      • Koskimo: Klaskino, Koprino, Quatsino.
  • Nootka: Ahousaht, Checleset (Chaicclesaht), Clayoquot, Ehatisaht, Ekoolthaht, Hachaaht, Hesquiaht, Kelsemaht, Klahosaht, Kwoneatshatka, Kyuquot, Makah, Manosaht, Mooachaht, Muchalat, Nitinat, Nuchatlitz (Nuchatlaht), Oiaht (Ohiaht), Opitchesaht, Ozette, Pacheenaht, Seshart (Tseshaht), Toquart (Toquaht), Uchucklesaht (Uchucklesit), Ucluelet.
• Yukian, Kalifornija:
  • Huchnom, Ukhotno'm (Coast Yuki), Wappo (Ashochimi; od: Mishewal, Lilik, Mutistul i Meyahk'mah ), Yuki.

---

Južna Amerika sa izdancima u Srednjoj Americi i Antilima: Osvrt na Karankawa problem

Na južnoameričkom kopnu po McQuown/Greenberg klasifikaciji rasprostranjena su 3 'phyluma' čije članove nalazimo i na područjima Antila i Srednje Amerike, a neke indicije upućuju i na prisutnost nekih od njih i na sjevernoameričkom kopnu. Prema jednoj teoriji na prisutnost karibskog jezika na području Teksasa kojim su govorili Karankawa Indijanci, službeno se smatraju neklasificiranima, govorila bi teorija da su vješti pomorci Karibi, kaže Herbert Landar, izvršili invaziju na Teksas, a njihovi potomnci su Karankawa i Klamkosh (Clamcoches) Indijanci. Sačuvane su 29 riječi iz jezika Klamkosha, sa kojima su od 1687 do 1689 živjeli Pierre Talon i Jean-Baptiste Talon, koji navode plemenska imena Clamcoets, Temerlouans, Tohos (Tonkawan), Ceni (Cenizo; Coahuiltecan), Ayennys, Amalchams, Canotinos, Paouitas, i Chomans. U Karankawan plemena uključuju se Capoques (Coaques, Cocos), Kohanis (Cujane), Kopanes (Copanes, Kopano), i Karankawa (Carancaquacas), nadalje i Chorruco, Coapite, Doguene, Esquien, Estepisa, Ebahamo, Emet (vode se kao Tonkawan), Kouyam, Meracouman, Quara, Quinet, Toyal, Ahehouen, Ahouerhopiheim, Arhau, Kabaye, Kiabaha, Las Mulas, Mariames, Mendica, Mora, Ointemarhen, Omenaosse, Pataquilla, Quevenes, San Francisco Indijanci i Spichehat. (Vidi Albert Gatschet. The Karankawa Indians, the Coast People of Texas.) -U prilog bi išla i činjenica o invaziji Kariba, pod plemenskim imenom Cofachites, na Floridu, o čemu je bio upoznat Paul Rivet, a što Swanton ne uvažava. Velika porodica Macro-Chibchan ima predstavnike u Središnjoj i Južnoj Americi, Macro Arawakan u Južnoj, i Sjevernoj Americi, te Macro-Cariban u obje Amerike, uključujući u Srednju, naravno ako Landar i Rivet imaju pravo u svojim vjerovanjima o karipskoj invaziji na Teksas i Floridu.

Macro-Chibchan

Sastoji se od porodica koje se različito klasificiraju, i treba ih uzeti sa rezervom. neke od porodica se vode kao članovi porodica Arawakan, Cariban ili Chocoan.:

• Barbacoan-Paezan
  • Barbacoan:
    • Cayapa, Colorado
    • Pasto: Barbacoas, Coaiquer (Awa-Kwaiker, Kwaiker)
  • Paezan:
    • Andaqui
    • Páez, Popayan
  • Paniquita, Guanaco, Polindara, Pubenaro, Purace.
  • Chocoan: Caramanta, Dabeiba, Saija, Catío, Embera (Chocó vlastiti), Noanama (Waunana), Tado, Baudo, Runa, Chami, Nutabe, Anserma, Arma, Sambú, Andágueda.
  • Coconucan: Totoro, Guambiano, Coconuco.

• Chibchan
  • Arhuaco: Atanque, Buntigwa (Bintucua); Cagaba (Kogi), Sanja, Guamaca, Ica.
  • Chibcha: Muisca, Duit, Sinsiga, Tunebo (sa: Bontocas, Cobarías, Pedraza (Bethuwa), Sinsigas, Tegrías (Tagrinuwa), Unkasias).
  • Cunan
    • Cuna: San Blas Cuna, Chucunaque, Caimanes, Coiba, Cueva, Cuna, Mandinga Indijanci, San Blas
  • Dorasque-Guaymi
    • Dorasque: Burica, Changuena, Dorasque.
    • Chaliva, Chiru, Duy, Escoria, Nata.
    • Guaymi: Doleguas, Move (Movere), Muite, Muoi, Murire (Buglere, Guaymí Sabanero), Penomeño, Urraca, Valiente.
  • Rama: Catapa, Cocora, Corobisi, Gotane, Guetar, Guatuso (Maléku), Melchora, Patica, Pocora, Rama, Tice, Turrin, Voto, Xurru.
  • Aburraes, Agataes, Jamundi, Lile, Timba, Yameci, Yolo.
• Misumalpan (Misuluan) sa:
  • Miskitoan: Baldam, Cabo (Kabo), Mam, Tauira (Tawira), Wanki
  • Sumoan: Bawihka, Baymunana, Boa, Coco, Dudu, Huasabane, Ku (Cu), Lakus, Musutepes, Panamaka (sa Karawala ili Carahuala), Pispis, Silam, Sumo, Tawahka, Ulva (Kukra, Guanexico, Prinzo, Ulva, Yosco), Yasika, Sumo-Sirpe, Tungla.
  • Matagalpan: Cacaopera, Chato, Dule, Matagalpa, Pantasma.
• Talamancan: Boruca (sa: Osa, Quepo), Cabécar, Bribri, Burucaca, Chiripo, Cocto, Estrella, Guetar, Pocosi, Quilla, Suerre, Tariaca, Terraba, Teshbi, Tojar, Tucurrique, Turucaca.

• Yunca-Puruhan
  • Yuncan:Cañari, Manabita, Puruha, Mochica, Quingnam, Chimú
  • Atalán: Manta, Puna, Tumbez.
    • Caraquean: Caraque, Huancavilca.

• Jirajaran: Gayones, Ayamán, Jirajara
  • Xaguan: Cuiba, Xagua (Venezuela)

• Guarauan: Chaguan, Guaiqueri, Mariusa, Guarau; Venezuela.

• Chirianan, Venezuela, Brazil
  • Waica:
  • Guaharibo:
  • Chiriana:
  • Carime, Pusaracau.

• Muran, Brazil:
  • Múra, Jahahi, Piraha.
  • Matanawí (?)

Ostale manje grupe

• Atacame: Atacame, Ekvador. ne smiju se pobrkati sa jezikom i plemenom Atacama.
• Itonaman: Itonama, Bolivija.
• Lencan:
  • Lenca: Honduras, Salvador.
• Paya
• Xincan
  • Xinca: Xinca, Gvatemala.
• Xokó (?; Ne smiju se pobrkati sa Chocó)

Neke klasifikacije pod ovom Velikom porodicom vode i porodice Tarascan, Cuitlatec, Timuquanan (vjerojatno su porijeklom od Arawaka, koji su se anselili u području Floride), Chocoan,

---

Andean Equatorial Dijeli se na dvije velike grane, i nekoliko manjih skupina:

• Andean
  • Araucanian-Chon
    • Araucanian: Chilote, Cuncho, Diviche 11, Leuvuche11, Manzanero 11, Mapuche, Moluche 11, Pehuenche (Chile, Argentina), Pichihuilliche, Picunche, Ranquelche 11, Serrano, Taluche 11 (11 = Argentina; ostali Chile)
    • Chon: Inaquen, Payniquen, Poya, Teuex (Argentina)
    • Ona: Haux, Selcnam (Norte), Selcnam (Sur) (Argentina, Chile)
    • Alacalufan: Aduipliin, Alacaluf, Caucahue, Enoo, Lecheyel, Yequinahue (Argentina)
    • Puelche
    • Yahgan

• • Zaparoan
    • Andoan: Andoa (Peru; Ecuador ?), Asaruntoa, Auve, Gae (Ecuador), Guallpayo, Guasaga, Iquito, Maracana, Murato (Peru; Ecuador ?), Semigae (Ecuador; Peru ?) (Peru, ako se drugačije ne navodi)
    • Coronadoan: Coronado (Peru; Ecuador ?), Oa (Peru)
    • Omurano: Pinche, Roamaina, Zapa (Peru)
    • Sabelan: Sabela (Ecuador)
    • Zaparo: Zaparo (Peru, Ecuador; Colombia ?)

• • Cahuapanan
    • Cahuapana (Peru)
    • Cheberoan: Ataguate, Chayahuita, Chebero, Yamorai (Peru)

• • Catacaoan

• • Cholonan

• • Lecan: Leco, Bolivija

• • Quechu-Maran
    • Aymaran: Cana12, Canchi12, Caranga, Charca, Colla (Peru, Bolivia), Collagua12, Collahuaya, Lupaca12, Omasuyo, Pacasa, Paria, Quillaca, Sicasica, Ubina12 (12 = Peru; ostali Bolivija)
    • Quechuan: Almaguero (Colombia), Ancax, Arequipa, Ayacucho, Cajamarca, Canelo (Ecuador), Cavina, Chachapoya, Chasutino, Chilque, Cuzco, Huanuco, Ingano (Colombia; Ecuador ?), Junin, Lamaño, Lare, Maina (Ecuador, Peru), Paucartampo, Quechua, Quechua (Argentino) (Argentina), Quechua (Boliviano) (Peru, Bolivia, Chile, Argenrina), Quechua (Quiteño) (Colombia, Ecuador, Peru), Quechua (Tuichi) (Bolivia), Quechua (Ucayali), Quijo (Ecuador), Santiago del Estero (Argentina), Vilcapampa, Yanahuara (Peru ako se drugačije ne navodi)
  • Sec

• Equatorial
  • Arawakan
    • Sjeverni: Achagua (Venezuela, Colombia), Alile 15, Amarizana, Axagua 15, Cabre (Lesser Antilles, Colombia; Dominican Republic ?), Caouri, Caquetio (Bonaire, Curaçao, Aruba, Venezuela), Chapan, Chimila, Chucuna, Ciguayo (Dominican Republic), Cosina 15, Eperigua, Guaicari 15, Guajiro (Colombia, Venezuela), Guanebucan, Guayupe, Igneri (Trinidad, Tobago), Lucayo (Bahamas), Masivaribeni, Mitua, Motilon (Venezuela, Colombia), Paraujano 15, Piapoco, Sae, Subtaino (Kuba), Taino (Haiti, Dominikanska Republika), Taino (Puerto Rico) (Puerto Rico), Tairona, Tayagua15, Tecua, Toa 15, Yaguai 15 (15 = Venezuela; ostali Kolumbija)
    • Sjevernoamazonski: Adzaneni (Kolumbija; Brazil), Amariba (British Guiana), Arawak (Venezuela, British Guiana, Surinam, French Guiana, Brazil), Arequena (Brazil, Venezuela; Colombia ?), Arua, Aruaqui, Atorai (British Guiana; Brazil ?), Avani (Venezuela, Colombia), Barauna, Bare 16, Cariaia, Caruatana, Catapolitani, Caua (Brazil; Colombia ?), Cauichana, Cauyari (Colombia), Cuati (Brazil; Colombia ?), Guaniare 16, Guinao16, Huhuteni, Ipeca (Brazil; Colombia ?), Itayaine, Jabaana, Jauarete, Jumana, Jurupari, Maiopitian, Maipuri 16, Manao, Mandauaca, mapanai, Maraon (French Guiana; Brazil ?), Mariate, Masaca 16, Matapi (Colombia), Moriuene, Palicur (Brazil, French Guiana), Passe, Quirruba (Colombia), Siuci, Tapiira (Colombia, Brazil), Tariana, Uainuma, Uapichana (Brazl; British Guiana ?), Uirina, Yavitero (Venezuela; Colombia ?), Yucuna (Colombia) (16 = Venezuela; ostali Brazil)
    • Pre-Andine: Antaniri, Anti, Cacharari 17, Camatica, Campa, Canamari 17, Catiana 17, Catongo, Catuquina 17, Chicheren, Chontaquiro, Cujisenajeri 17, Cuniba 17, Cutinana 17, Huachipairi, Inapari 17, Ipurina 17, Machiguenga, Maniteneri 17, Maraua 17, Masco, Pangoa, Piro, Quimbiri, Quirinairi, Simirinch, Sirineri, Tampa, Uaraicu 17, Uainamari 17, Ugunichiri, Unini (17 = Brazil; svi ostali Peru)
    • Južni: Bauré 18, Cachiniti, Chane 18, Cozarini, Custenau, Echoaladi (Paraguay), Equiniquinao (Bolivia, Paraguay, Brazil), Guana (Brazil, Paraguay), Iranche, Izocenyo (Paraguay), Jaulapiti, Layana (Paraguay), Mehinacu, Mojo 18, Paiconeca 18, Paressi, Paunaca 18, Saraveca (Brazil; Bolivia ?), Tereno (Paraguay, Brazil), Uaura (18 = Bolivija; neoznačeni Brazil)
  • Apolista (Lapachu): Apolista.
  • Arauan: Arauan, Cipo, Culina, Culinha, Culino, Curia, Jamamadi, Juberi, Madiha, Pama, Pamana, Paumari, Purupuru, Seuacu (Brazil)
  • Chamicura: Chamicura.
  • Chango
  • Chapacuran: Chapacura, Herisabocono, Itoreauhip, Jamara 19, Jaru 19, More, Napeca, Ocorono, Pacas Novas 19, Quitemoca, Sansimoniano, Tora 19, Urumi 19, Urupa 19 (19 = Brazil, svi ostali Bolivija)
    • Uanhaman: Abitana-Uanham, Cabichi, Cujuna, Cumana, Cutiana, Mataua, Urunamacan (Brazil)
  • Lorenzan: Amuesha.
  • Uru

• • Caririan

• • Cayuvava

• • Guahiban

• • Kamsa

• • Otomacan

• • Salivan

• • Timotean: Timote, Mutú, Venezuela.

• • Tiniguan

• • Trumaian

• • Tupian
    • Tupi-Guarani

• • Yuracarean

• • Zamucoan

• Macro-Tucanoan
  • Catuquinean-Tucanoan
    • Auaque
    • Caliana
    • Canichana
    • Catuquinean: Amenadiapa, Bendiapa, Burue, Cadiudiapa, Caduquilidiapa, Canadiapa, Canamari, Catauichi, Catuquina, Catuquino, Cutiadiapa, Hondiapa, Marodiapa, Paraua, Pidadiapa, Tauare, Uadioparanindiapa, Uiridiapa, Urunamacan; Brazil
    • Maku
    • Movima
    • Tucanoan: Amaguaje (Colombia, Ecuador, Peru), Arapaso 13, Ayrico, Bahuna, Baniua 13, Bara, Boloa, Buhagana, Carapaná 13, Caxiita, Cieguaje, Coroua, Correguaje, Coto (Peru), Cubeo (Colombia, Brazil), Cueretu (Colombia, Brazil), Dätuana, Dessana13, Encabellado (Kolumbija, Peru; Ekvador ?), Erulia, Guaciguaje, Hahanana, Hobacana 13, Holona, Julaimaua13, Macaguaje (Colombia, Ecuador), Macuna, Neenoa (Colombia; Brazil ?), Ömöa, Opaina, Pamöá, Palanoa, Pioje (Peru; Ecuador ?), Piratapuyo, Sära, Sioni (Kolumbija, Ekvador, Peru), Tama, Tsola, Tsölöa, Tucano 13, Tuyuca 13, Uaiana (Brazil; Kolumbija ?), Uaicana 13, Uainana, Uanana 13, Uasona (Brazil; Colombia ?), Uiua 13, Yahuna (Brazil; Colombia ?), Yohorca (Colombia, Brazil), Yupua (13 = Brazil; ostali neoznačeni Kolumbija)
    • Munichean: Muniche, Otanabe (Peru)
    • Tucuna
    • Yuri

• • Puinavean
    • Puinave: Guaipunave, Puinave (Kolumbija)
    • Macuan: Macu (Brazil, Kolumbija), Nadobo (Brazil), Yapooa (Kolumbija)

• • Simacu: Urarina.

• Cofán: Cofán; Ekvador.
• Esmeralda: Esmeralda, Ekvador
• Jivaroan
  • Candoa: Candoa, Ekvador; Peru ?
  • Jívaro: Achual (Achuale), Aguaruna, Bolona, Jívaro. Peru, Ekvador.
  • Paltan: Malacato, Ekvador; Palta, Ekvador, Peru.
• Yaruro: Yaruro; Venezuela.

---

Ge-Pano-Carib

Podjela:

• Borotuque
  • Bororoan: Acioné, Aravirá, Biriouné (Biriwoné), Bororo do Cabaçal, Bororo da Campanha, Bororo Coroados, Orarimugudoge, Umutina.
  • Otuquean: Covareca, Curuminaca, Otuque (Otuké)
    • Coravecan: Coraveca, Curave

• Carajan: Caraja (Karaža), Javahe, Chambioa (Xambioa), Carajahi.

• Huarpean: Allentiac, Millcayac, Huarpes Puntanos, Puelche de Cuyo.

• Macro-Cariban (Macro-Carib; Sp. Macro-Caribe)
  • Andoque
  • Cariban:
    • Sjeverni: Acawai (British Guiana), Acuria5 (British Guiana, Surinam), Apalai 5, Aracuaju 5, Arecuna, Arinagoto, Atroahy 5, Azumara 5, Bonari 5, Caicuchana (Colombia), Calino (British Honduras, Guatemala, Honduras, Dominica), Calinya (Surinam), Camaracoto, Carib (Honduras, British Honduras), Caribice (British Guiana), Carijona (Colombia), Carinepagato (Trinidad), Catauian 5, Chacopata, Chayma, Chiquena5, Core, Cuaga, Cumanagoto, Cumayena (Surinam), Cuneguara, Cunuana, Curasicana, Decuana, Diau (British Guiana), Galibi (French Guiana), Guagua (Colombia), Guaque (Colombia), Hianacoto (Colombia), Ihuruana, Ingarico (British Guiana), Jauaperi 5, Macussi (British Guiana, Brazil), Mahotoyana (Colombia), Maitsi, Mapoye, Maquiritare, Mayongong, Monoico (Britsh Guiana), Mutuan 5, Oiana (Brazil, Surinam, French Guiana), Palenque, Paravilhana5, Paria, Pariagoto, Patamona (British Guiana), Pauchi5, Pauchiana 5, Pianocoto (British Guiana, Brazil), Piritu, Puricoto5, Quenoloco (Brazil, British Guiana), Quiriquire, Riama (Colombia), Rucuyen (French Guiana; Brazil ?), Sapara 5, Tagare, Taparito, Taurepan (Venezuela, Brazil), Teueia5, Tivericoto5, Toto, Totomaco, Trio (Surinam), Tsahatsaha (Colombia), Uaica (Venezuela, British Guiana), Uaimiri5, Uaiquiare, Uaiumare5, Uaiuai5, Upurui (Surinam), Urucuena5, Xiparicot, Yabarana, Yacaoyana (Colombia), Yecuana (5 = Brazil; neoznačeni Venezuela)
    • Južni: Apalaquiri, Apiaca, Arara, Bacairi, Etagl, Guicuru, Jaruma, Mariape, Nahucua, Naravute, Pariri, Timirem (Brazil)
    • Sjeverozapadni: Ancerma, Antioquia, Arbi, Arma, Bubure 6, Buga, Burede 6, Buritica, Calamari, Camaniba, Caramanta, Carare, Carate, Carex, Cari, Carrapa, Cartama, Catio, Cenufana, Chanco, Chaque 6, Cima, Coanao (Venezuela; Kolumbija ?), Colima, Corome, Dabeibe (vidi Choco), Empera, Evejico, Funucuna, Gorron, Guatica, Guazuzu, Macoa 6, Mape 6, Mompox, Muzo, Naura, Nauracoto, Nonama, Nutabe, Opon, Pacabueye, Panche, Pantagoro, Paparo (Panama), Pariri 6, Patagon (Peru), Paucura, Pemeno 6, Pemeo, Picara, Pijao, Pozo, Quimbaya, Quindio, Quiriquire 6, Tabuya, Tahami, Tolu, Tucuco 6, Turbaco, Uruba, Yapel, Yarigui, Zapara6, Zendagua, Zopia (6 = Venezuela; neoznačeni Kolumbija)
    • Ostali: Palmella, Pimenteira
  • Huitotoan
    • Boran:
    • Huitotoan: Andoque del Norte Norte), Andoque (Sur), Araracuara, Bora, Coeruna, Fitita, Miranya, Muenane, Nonuya, Ocaina, Orejon, Resigero, Witoto (Colombia)
  • Kukurá (Cucura )
  • Peba-Yaguan: Peba, Yagua (Peru); Masamai i Yameo (Peru)
  • Taruma

• Macro-Ge
  • Botocudo: Arana, Chonvugn, Crecmun, Gueren, Aimbore, Aimore, Nacnhanuc, Anquet; Gutucracan: Gutucrar, Minhagirun (Brazil) (Brazil)
  • Caingangan
    • Caingang: Caingang (São Paulo), Caingang (Parana), Caingang (Rio Grande do Sul), Chiqui, Nhacfateitei (Brazil)
    • Chocren (Brazil)
    • Taven: Cabelludo, Chiqui, Guaiana, Gualachi, Ivitorocai (Paraguay), Tain (Brazil, ako ne stoji drugačije)
    • Dorin: Dorin (Brazil)
  • Camacanian
    • Camacan (Brazil)
    • Cutachoan: Catethoi, Cutcho (Brazil)
    • Menian (Brazil)
    • Massacara (Brazil)
  • Chiquitoan: Manasi,
  • Fulnio
  • Ge
    • Sjeverozapadni Žes: Apanhecra, Apinage, Augutge, Caiamo, Caiapo do Norte, Caiapo do Sul, Caracatage, Caraho, Chacamecra, Craho, Creapimcatage, Crenge (Cajuapara), Cricatage, Cruatire, Cucoecamecra, Curupite, Duludi, Gorotire, Gradaho, Gurupy, Ira-Amaire, Macamecran, Mehin, Norocoage, Paicoge, Pau d’Arco, Piocobge, Poncatage, Purecamecran, Purucarod, Quencatage, Quenpocatage, Ramcocamecra, Suia, Uchicrin (Brazil).
    • Središnji Žes: Acroa (Norte), Acroa (Sul), Aricobe, Arua, Chacriaba, Chavante, Cherente, Goia, Guegue, Ponta, Timbira (Brazil)
    • Jeico (Brazil)
  • Guato
  • Machacalian, Capocho, Cumanacho, Macuni, Machacali, Monocho, Panhame, Paraxim; Brazil.
  • Malali: malali, Brazil
  • Opaye
  • Oti
  • Pataxo: Patacho (Brazil)
  • Puri-Coroado
    • Puri
    • Coroados
    • Coropo
  • Yabuti

• Macro-Panoan
  • Panoan
    • Središnji: Amahuaca (Peru, Brazil), Aranaua, Arara, Busquipani 7, Cachinaua, Canamari, Capanahua 7, Carapacho 7, Catuquina, Caxibo 7, Chipinaua, Comobo 7, Conibo 7, Contanaua, Cuianaua, Culino, Epetineri 7, Espino, Jaminaua, Jauanaua, Jauavo, Jumbanaua, Jura, Manamabobo 7, Manaua, Marinaua, Maspo 7, Mochobo7, Niaragua7, Nucuini, Pacanaua, Panobo7, Pichobo7, Poianaua, Puyamanahua 7, Remo 7, Ruanagua7, Runanaua, Sacuia, Saninaua, Saninauaca, Sensi 7, Setebo 7, Sinabo 7, Soboibo 7, Tuchinaua, Xipibo 7 (7 = Peru; ostali Brazil)
    • Jugozaapdni: Araua, Atsahuaca, Yamiaca (Peru)
    • Jugoistočni: Capuibo, Caripuna 8, Chacobo, Jacaria8, Pacaguara (Bolivia; Brazil ?), Sinabo, Zurina 8 (8 = Brazil; neoznačeni Bolivia)
  • Tacanan
    • Araonan: Araona, Capachene, Caviña, Mabenaro, Machui (Bolivia)
    • Arasa (Peru)
    • Maropan: Maropa (Bolivia)
    • Tacanan: Tacana, Toromona (Bolivia)
    • Tiatinaguan: Chama (Bolivia), Guacanahua (Bolivia),Tiatinagua (Peru; Bolivia ?)
  • Macro-Guaycuran
    • Charruan
    • Guaycuruan: Abipón, Aguilot, Apacachodegodegi (Paraguay, Brazil), Caduveo10, Eyibogodegi 10, Gotocogegodegi 10, Guetiadegodi (Paraguay, Brazil), Gulgaissen, Lichagotegodi 10, Magach, Mepene, Mocovi, Opaie 10, Payagua (Bolivia, Paraguay), Pilaga, Sarigue (Paraguay), Toba (Paraguay, Argentina; Bolivia), Yaaucaniga (10 = Brazil; ostali Argentina)
    • Lulean
    • Mascoian: Angaite, Caiotugui, Casquiha, Enenslet, Lengua, Machicui, Mascoi, Sanapana, Sapuqui (Paragvaj)
    • Mataco-Macan: Abucheta, Axluslay (Paraguay), Choroti 9, Enimaca (Paraguay), Guentuse 9, Guisnay 9, Huexuo, Lengua (Paraguay), Mataco, Mataguayo, Nocten, Pesatupe, Vejoz (9 = Paragvaj i Argentina; neoznačeni Argentina)
    • Mosetenan: Chimane, Mosetene (Bolivia)
    • Vilelan

• Nhambicuaran
  • Sjeveroistočni: Anunze, Cocozu, Congore, Nene (Brazil)
  • Jugozapadni: Cabichi, Tagnani, Tauite, Uaintazu (Brazil)
  • Pseudo Nhambicuara (Brazil)
  • Nhambicuara.

• Erikbaktsá (Rikbaktsa)

---

Manje porodice i izolirane i neklasificirane grupe: