Noć dugih noževa
Izvor: Wikipedija
Noć dugih noževa je naziv za smrtonosnu čistku i krvoproliće kojeg je zapovjedio Adolf Hitler.
Prije dolaska na vlast, Hitler je imao pouzdanike koji su bili u sastavu zloglasnih SA- odreda. Vodio ih je Ernst Röhm. Nakon što je došao na vlast SA-odredi Hitleru više nisu bili potrebni. Vodeći pripadnici SA-odreda osjećali su da ih je Hitler iskoristio i zatim odbacio. Osim toga on se želio dodvoriti visokim njemačkim vojnim časnicima koji su prezirali SA.
Kada se Röhm osilio, Hitleru je rečeno da se protiv njega kuje urota. Vidjevši lažne dokaze, on je odobrio odmazdu.
Sukobljene strane su bili Röhm na jednoj strani, a na drugoj Hitlerovi oligarsi: Goebbels, Göring, Himmler i časnik Reinhard Heydrich.
Fanatični ubojice iz redova SS-a napali su vođe SA odreda, političare i druge neistomišljenike.
Napad se dogodio 30. lipnja i 1. srpnja 1934. godine. Hitler je pred Nijemcima opravdao ubojstva lažnim tvrdnjama da je vodstvo SA pripremalo državni udar.
Službeno je ubijeno 77 visokih časnika SA, ali smatra se da ih je bilo i više od 400. Ova čistka bila je nagoviještaj Holokausta i Kristalne noći. Naziv pokolja dolazi od bitke iz mita o kralju Arturu. Nakon toga uloga SA u životu nacističke Njemačke se sve više minorizirala.
Nedovršeni članak Noć dugih noževa koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
