Ona
Izvor: Wikipedija
Ona (pl. Onas; Selk'nam, Selcnam, Selknam, Shelk'nam, O'ona, Aona, Aoniks, Oens ).- Indijanski narod sa otoka Tierra del Fuego u Argentini i Čileu. Onasi su nomadski narod koji je živjelo u unutrašnjosti otoka od nomadskog lova na gvanako i ptice, dok su žene sakupljale bobice i drugo. Južni susjedi Onasa bijahu Yahgan Indijanci, koji su svojevremeno, za vrijeme svog postojanja, bili najjužniji narod na zemlji. Istočni susjedi Onasa bijahu Haush Indijanci, danas nestali. Na zapadu susjedi im bijahu Indijanci Alacaluf, svi su ovi narodi, osim Onasa, imali kulturu ribara i kanu-Indijanaca. Nasuprot njima Onasi bijahu noga-Indijanci, organizirani po malenim bandama čija je kultura počivala i opstanak ovisio o gvanaku, od njega su dobivali su meso i krzno.
Prema jeziku, kao i geografski, postojale su dvije grupe Onasa, to su Ona-Šelk'nám ili južni Onasi i na sjeveru Onakojuká, sjeverno od Rio de Fuego i Rio Grande, koji su govorili dijalektom Chonkóiuka ili Čonkujeká. –Pleme Haush sa poluotoka Mitre, redovito se klasificiraju kao ogranak Onasa, njihova etnička srodnost izgleda ipak upitna. Haushi su kulturno izgleda bili razvijeniji, a među njima dolazilo je i do ratova. Jedan autor o njihovoj jezičnoj srodnosti piše ' that a Selk'nam could understand a Haush only with a great deal of difficulty. ', toliko o tome. Ona Indijanci rasno pripadaju tipu Chon Indijanaca, bijahu to gorostasni i snažni ljudi, jezično srodni, porodica Chonan. Onasi naseljavaju Ognjenu Zemlju tisućama godina. Bilo ih je u domorodačko doba kojih 4,000. –Kultura sjevernih Ona-Šelk'náma razlikovala se donekle od one kod Onakojuká sa juga. Tako Cooper (1946.) navodi kako bande Onasa žive u šumovitim krajevima južno od Rio de Fuego, a sjeverni Onasi u bezdrvnom ravničarskom kraju sjeverno od nje. Cijela zemlja Onasa bijaše podijeljena na 39 različitih teritorija, koji su pripadali nomadskim bandama, što su se sastojale od 40 do 120 osoba. Eksploatacija susjednog teritorija često je znala dovesti do veoma krvavih ratova. Shodno načinu života Onasi nisu imali stalnih naselja, obitelji su putovale od mjesta do mjesta, zadržavajući se na jednom području određeno vrijeme, obično po nekoliko dana. Nastambe Onakojuká i Ona-Šelk'náma također su se razlikovale zbog terena na kojemu su živjeli. Tako su Onakojuká-nastambe bile obični vjetrobrani, dok su bande Ona-Šelk'náma u šumovitim krajevima konstruirali prave drvene čunjaste kolibe.
Dolazak Europljana Indijancima je značio skoru propast. Njihovim susjedima Alacalufima glave je došao izvjesni Popper koji je vodio kopače zlata. Na drugu stranu Onase su potukli čileanski general Manuel Señoreto, što je vodio istrebljivački rat protiv njih i Argentinski časnik Ramón Lista. Zločine što ih je Lista počinio zapisao je talijanski svećenik Fagano koji je putovao sa njim. -Lothrop (1928) procjenjuje da je 1850. bilo 3,600 Onasa i 300 sumnjivo srodnih Hausha. Sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća preostalo je tek kojih 50 Onasa.
Gusinde, poznavatelj Onasa, navodi, da uz iznimku egzogamije bande i zabranu braka krvnih srodnika, Onasi nemaju drugih prepreka slobodnog izbora bračnog partnera. Nakon probnog matrilokalnog boravišta obitelj, gotovo bez izuzetka, odlazi na stalno stanište muževe bande. Akoprem monogamija ima vodeću ulogu, sororalna poliginija se zna javljati kod Onasa. Ipak tek poneki stariji muškarci imaju dvije žene, tri još rjeđe. Ponekad muškarac zna oženiti ženu i njezinu kćerku iz prethodnog braka. Dob za ženidbu muškarca je 20. godina, dok se djevojke udaju između 15. i 19 godina. –Prije ženidbe muškarac mora biti podvrgnut inicijacijskom obredu kloketen, i prije nego pristane na brak djevojka mora doživjeti svoju prvu menstruaciju. Rastava je rijetka. Religija Ona je monoteistička s vjerovanjem u vrhovno biće Temaukel. On nema ni tijela, ni žena, ni djece. Postoji oduvijek i održava svemir i društveno-moralne zakone. Kaspi (duše) nakon smrti odlazeu Temaukelovo boravište, što se nalazi iznad zvijezda. Temaukel je i stvoritelj prvog čovjeka, to je bio Kenos, a dao im je i civilizaciju i kulturu.
[uredi] Literatura
- John M. Beierle Cooper, John Montgomery. The Ona. In Julian H. Steward, ed. Handbook of South American Indians. Vol. 1. The Marginal Tribes. Washington, D.C., Government Printing Office, 1946: 107-125.
- Greenberg, Joseph H. The languages of Africa. Bloominton, Indiana University, 1966.
- Gusinde, Martin. Die Feuerland Indianer. Band. I. Die Selk'nam; vom Leben und Denken eines Jagervolkes auf der grossen Feuerlandinsel [The Fireland Indians. Vol. 1. The Selk'nam, on the life and thought of a hunting people of the Great Island of Tierra del Fuego]. Modling bei Wien, Verlag der Internationalen Zeitschrift "Anthropos", 1931. 32, 1,176 p. illus., maps.
- Lothrop, Samuel Kirkland. The Indians of Tierra del Fuego. Note on anthropometry by E. A. Hooten. New York, Museum of the American Indian, Heye Foundation, 1928. 244 p. illus., maps, tables.
- Steward, Julian H. Native peoples of South America. By Julian H. Steward and Louis C. Faron. New York, McGraw-Hill Book Co., 1959. 7863
