UDBA
Izvor: Wikipedija
UDBA je kratica za Uprava državne bezbednosti (srp.). Ona je bila tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, nastala je 1946. i prestala je djelovati raspadom SFRJ u 1990-ima.
[uredi] Nastanak i zadaća
UDB-a je nastala u ožujku 1946., i to nakon reorganizacije OZNE, službe pod čijim su nadzorom i koordinaciji učinjeni stravični zločini nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima nakon Drugog svjetskog rata. 1966. UDBA je preimenovana u Službu državne bezbednosti (srp.). Ona se kao civilna kontraobavještajna služba nalazila u sastavu SSUP-a, sastojala se od četiri glavna odjela koja su se bavili:
- unutarnjim neprijateljem (nacionalizam, Crkva,...)
- emigracijom (hrvatska, albanska,...)
- stranim obavještajnim službama
- tehnikom praćenja i prisluškivanja
UDBA je od svog samog početka bila instrument Titovog terora. Glavna joj je zadaća bila praćenje i prisluškivanje osoba koje su predstavljale prijetnju za tadašnji režim, bilo u tuzemstvu ili inozemstvu. Nerijetko je pribjegavala i krajnjoj soluciji - ubijanju - i to mahom emigranata iz bivše Jugoslavije, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, koji su Jugoslaviji bili ozbiljna prijetnja. U vremenskom razdoblju od 1946. do 1990 UDBA je ubila 69 hrvatskih emigranata, osmorica su nestala. Izvršila je 24 neuspjela atentata na hrvatske emigrante, žrtve su se izvukle s lakšim ili težim tjelesnim ozljedama. Trojica su oteta, a daljna četvorica su se uspjela spasiti od otmice. Najpoznatiji zločin te jugoslavenske službe je ubojstvo hrvatskog emigranta i vođe Brune Bušića 16. listopada, 1978 u Parizu. O okrutnom i zločinačkom karakteru te službe govori i činjenica da niti djeca nisu bila pošteđena. 1960. je u Buenos Airesu u dvorani Hrvatskog doma aktivirana bomba u čijoj je detonaciji poginula i trogodišnja Dinka Domančinović. Ta akcija je bila ciljano usmjerena protiv djece, s obzirom na to da se u spomenutoj dvorani proslavio posljedni dan školskih praznika.
[uredi] Ubojstva i otmice u inozemstvu
[uredi] Ubojstva
| Žrtva | Država | Godina |
|---|---|---|
| Ivo Protulipac | Italija | 1946. |
| Ilija Abramović | Austrija | 1948. |
| Dinka Domančinović | Argentina | 1960. |
| Rudolf Kantonci | Argentina | 1962. |
| Mate Miličević | Kanada | 1966. |
| Marijan Šimundić | SR Njemačka | 1967. |
| Joze Jelić | SR Njemačka | 1967. |
| Mile Jelić | SR Njemačka | 1967. |
| Petar Tominac | SR Njemačka | 1967. |
| Vlado Murat | SR Njemačka | 1967. |
| Anđelko Pernar | SR Njemačka | 1967. |
| Hrvoje Ursa | SR Njemačka | 1968. |
| Đuro Kokić | SR Njemačka | 1968. |
| Mile Rukavina | SR Njemačka | 1968. |
| Krešimir Tolj | SR Njemačka | 1968. |
| Vid Maričić | SR Njemačka | 1968. |
| Ante Znaor | Italija | 1968. |
| Josip Krtalić | Austrija | 1968. |
| Nedjeljko Mrkonjić | Francuska | 1968. |
| Pero Čović | Australiji | 1968. |
| Mirko Čurić | SR Njemačka | 1969. |
| Nahid Kulenović | SR Njemačka | 1969. |
| Vjekoslav Luburić | Španjolska | 1969. |
| Mijo Lijić | Švedska | 1971. |
| Ivo Bogdan | Argentina | 1971. |
| Maksim Krstulović | Engleska | 1971. |
| Mirko Šimić | SR Njemačka | 1971. |
| Ivan Mihalić | SR Njemačka | 1972. |
| Josip Senić | SR Njemačka | 1972. |
| Branko Jelić | SR Njemačka | 1972. |
| Stjepan Ševo | Italija | 1972. |
| Tatjana Ševo | Italija | 1972. |
| Rosemarie Bahorić | Italija | 1972. |
| Josip Buljan-Mikulić | SR Njemačka | 1973. |
| Mate Jozak | SR Njemačka | 1974. |
| Ilija Vučić | SR Njemačka | 1975. |
| Ivica Miošević | SR Njemačka | 1975. |
| Nikola Martinović | Austrija | 1975. |
| Matko Bradarić | Belgija | 1975. |
| Vinko Eljuga | Danska | 1975. |
| Stipe Mikulić | Švedska | 1975. |
| Nikola Penava | SR Njemačka | 1975. |
| Ivan Tuksor | Francuska | 1976. |
| Ivan Vučić | SR Njemačka | 1977. |
| Jozo Oreč | JAR | 1977. |
| Bruno Bušić | Francuska | 1978. |
| Križan Brkić | SAD | 1978. |
| Marijan Rudela | SAD | 1979. |
| Zvonko Štimac | SAD | 1979. |
| Goran Šećer | Kanada | 1979. |
| Cvitko Cicvarić | Kanada | 1979. |
| Nikola Miličević | SR Njemačka | 1980. |
| Mirko Desker | SR Njemačka | 1980. |
| Ante Kostić | SR Njemačka | 1981. |
| Mate Kolić | Francuska | 1981. |
| Petar Bilandžić | SR Njemačka | 1981. |
| Ivan Jurišić | SR Njemačka | 1981. |
| Mladen Jurišić | SR Njemačka | 1981. |
| Stanko Nižić | Švicarska | 1981. |
| Ivo Furlić | SR Njemačka | 1981. |
| Đuro Zagajski | SR Njemačka | 1983. |
| Franjo Mikulić | SR Njemačka | 1983. |
| Milan Župan | SR Njemačka | 1983. |
| Stjepan Đureković | SR Njemačka | 1983. |
| Slavko Logarić | SR Njemačka | 1984. |
| Franjo Mašić | SAD | 1986. |
| Ivan Hlevnjak | SR Njemačka | 1987. |
| Damir Đureković | Kanada | 1987. |
| Ante Đapić | SR Njemačka | 1989. |
