Vitamin C

Izvor: Wikipedija

Vitamin C ili askorbinska kiselina je vitamin topljiv u vodi, a prisutan je u svježem voću i povrću. On je jedan od najispitanijih i najviše opisanih vitamina. I naravno, prvi sintetski dobiveni vitamin. Sudjeluje kao reducens u brojnim biološkim procesima. Važan za sintezu kolagana i karnitina te za metabolizam masnih kiselina. Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi. Inače je vitamin C poznat po skorbutu, bolesti koja nastaje zbog njegovog nedostatka.

Askorbinska kiselina je ketolakton sa šest ugljikovih atoma pa je po srukturi jako slična glukozi. U organizmu se reverzibilno oksidira do dehidroaskorbinske kiseline koja posjeduje potpunu vitaminsku aktivnost. To je bijeli kristalni prah, bez mirisa, kiselog okusa i osjetljiva na svjetlost. Lako se otapa u vodi i u alkoholu te praktički netopljiva u kloroformu i eteru. Izuzetno je nestabilna i lako gubi svojstva skladištenjem i prokuhavanjem. Podložna je oksidaciji, posebno na zraku i pod utjecajem alkalija, željeza i bakra.

Najbogatiji su izvor vitamina C raznoliko voće i povrće. To su prije svega agrumi (naranče, mandarine, limun), šipak, višnja, crni ribiz, lisnato povrće, kupus, krumpir, paprika i dr. U mlijeku i životinjskim tkivima se nalazi malo vitamina C. Preporučene dnevne količine (RDA) za odraslu zdravu osobu iznosi 60 mg dok se u terapiji koriste i znatno veće doze.

Askorbinska kiselina funkcionira kao koenzim u brojnim reakcijama hidroksiliranja i amidiranja. Svojim dehidro-oblikom reverzibilni je oksido-redukcijski sustav, koji ima važnu ulogu u oksido-reduktivnim procesima i u staničnom disanju. Ima veliku ulogu u stvaranju kolagena značajnog za razvoj i regeneraciju tkiva, krvnih žila, kostiju i zuba. Vrlo je važno znati da povećava otpornost organizma prema virusnim i bakterijskim infekcijama uključujući i alergije, učinkovita je kod bolesti dišnih putova i još niz drugih bolesti.

Nedovoljan unos vitamina C može dovesti do hipovitaminoze. On se najčešće događa kod djece, alkoholičara i starijih osaba. Izraziti nedostatak tog vitamina dovodi do bolesti koja se zove skorbut. Patogenetska podloga skorbuta obuhvaća nemogućnost stvaranja kolagena. Najznačajnije se promijene zbivaju na kostima i u krvnim kapilarama (kosti postaju lomljive, zglobovi otiču). Zubi postaju klimavi, a zubno meso je otečeno i krvari. Česta popratna pojava skorbuta je hipokromna anemija.

Mnogi znanstvenici preporučuju uprabu velikih doza askorbinske kiseline čak preventivno za zdraviji život. Ali ne treba pretjerivati jer prevelike doze mogu dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca.

Vitamini
Retinol (A) | Tiamin (B1) | Riboflavin (B2 ili G) | Niacin (B3 ili P) | Pantotenska kiselina (B5) | Piridoksin (B6) | Biotin (B7 ili H) | Folna kiselina (B9 ili M) | Cijanokobalamin (B12) | Askorbinska kiselina (C) | Kalciferol (D) | Tokoferol (E) | Naftokinon (K)