Željko Pavić

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Željko Pavić
rođen:	16. juli, 1962. Doboj, BiH

Željko Pavić (Doboj, 16. juli 1962.), bosanskohercegovački filozofski pisac.

Sadržaj

1 Biografija
2 Djela

[uredi] Biografija

Željko Pavić rođen je u Doboju (Bosna i Hercegovina) 16. jula 1962. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Modriči, a potom studirao filozofiju, sociologiju i političke nauke u Sarajevu (1982-1986) i Mainzu (1994-1997). Nakon postdiplomskoga studija u Sarajevu (1987-1989) magistrirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1989. s temom »Zbiljnost i stvarnost. Prilog zasnivanju izvornog pojma svijeta«, a nakon studijskoga boravka u Mainzu (1994-1997) doktorirao 2000. s temom: »Hegels Idee einer logischen Hermeneutik. Die Selbstauslegung des Absoluten in der sichtbaren Unsichtbarkeit der Sprache«.

Od 1990. do 1993. bio je Viši naučni asistent na predmetima: »Sociologija politike«, »Opća sociologija« i »Uvod u filozofiju« Univerziteta u Sarajevu. Od januara 1993. obavljao je dužnost pomoćnog, a zatim i izvršnog urednika u časopisu »Filozofska istraživanja«. Od 1997. radio je kao stručni, saradnik, a potom, od 2005., kao viši leksikograf u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«. Od 1999. do 2001. predavao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Ljetnoga semestra 2006. bio je gostujući profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. – Od 2004. Počasni član Slovenskog filozofskog društva.

Od 1998. do 2004. skupa s prof. Erwinom Hufnagelom bio je ko-direktor tečaja »Hermeneutik und Phänomenologie« pri IUC-u u Dubrovniku. Član Hrvatskog filozofskog društva i »Deutsche Gesellschaft für Phänomenologie«. Pored domaćih, sudjelovao je na brojnim naučnim skupovima u inostranstvu: Santiago de Compstella (1988), Augsburg (1993), Mainz (1995), Zadar (1996), Aachen (1999), Lago Maggiore (1990) itd.

Težišta njegovog rada su: hermeneutika, fenomenologija, filozofija egzistencije, ontologija, filozofija jezika, filozofija religije, njemački idealizam, romantika, savremena filozofija, neoskolastika u Hrvatskoj i BiH itd.

[uredi] Djela

[uredi] Knjige

Zbiljnost i stvarnost. Prilog zasnivanju izvornog pojma svijeta, Zagreb 1989.
Metafizika i hermeneutika, Zagreb 1996.
Hegels Idee einer logischen Hermeneutik. Die Selbstauslegung des Absoluten in der sichtbaren Unsichtbarkeit der Sprache, St. Augustin 2003.
Hegelova ideja logičke hermeneutike. Samotumačenje apsoluta u vidljivoj nevidljivosti jezika, Zagreb 2004.
Arhonti biti. Poskus filozofije vere, Ljubljana 2005.
Philosophia fundamentalis Josipa Stadlera, Sarajevo 2006.

[uredi] Uređivanje

Filozofijska hermeneutika u Njemačkoj XX. stoljeća, Zagreb 1998.
Život i djelo S. Zimmermanna. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 5. listopada 200. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Zagreb 2002. (skupa s J. Oslićem).
Hermeneutika i fenomenologija, Zagreb 2004.

[uredi] Članci (izbor)

Čemu še filozofija? Anthropos br. III-IV, Ljubljana 1986.
Filozofijata i moderna nauka, Treta programa na radio Skopje 1, Skopje 1986.
»Predmetno-teorijska« teorija značenja kod Husserla i Heideggera, Filozofska istraživanja (= FI) 19, Zagreb 1986.
Destruirajuće ponavljanje Husserlove teorije značenja u Heideggerovoj hermeneutičkoj fenomenologiji, Dijalog 5-6, Sarajevo 1987.
O protusmislenosti postmoderne, Odjek 5, Sarajevo 1988.
Svijet kao čuvstvo posebičnog. Schleiermacherova kritika svijeta-sistema i pokušaj utemeljenja dijalektike neproturječnog, FI 24, Zagreb 1988.
Geschichtlichkeit und Außergeschichtlichkeit der Welt, Syntesys philosopica (= Sph) 5, Zagreb 1988.
Egzistencijalne pretpostavke mogućnosti istraživanja religijskog načina bitka, FI 28, Zagreb 1989.
Trag riječi u pjesništvu Paula Celana, FI 29, Zagreb 1989.
Odumiranje Europe iz duha istine, Obnovljeni život, Zagreb 1990.
Physis kao bitak bivstvujućeg, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo 1991.
Adornova rđava politička estetika, Pregled 2-3, Sarajevo 1991.
Die Selbstintentionalität der Welt, Analecta Husserliana, Book 1: Phenomanologie in the World Fifthy Years after the Death of Edmund Husserl, Dordrecht/Boston/Lancaster 1991.
Magnum crimen Martina Heideggera, Luča 1-2, Nikšić 1991.
Mišljenje mišljenja kao čisto mišljenje svijeta. Fenomenologija kao pankozmologija, FI 48, Zagreb 1992.
Životni svijet kao prirodni svijet. Tematiziranje svakodnevlja putem njegove destrukcije, FI 50, Zagreb 1993.
Sveto u mreži dijalektike svjetovnosti, FI 50, Zagreb 1993.
Die philosophia fundamentalis von Josip Stadler, Sph 16, Zagreb 1994.
Fenomenologija i sociologija. Uvod u refleksivnu sociologiju, Društvena istraživanja 10-11, Zagreb 1994.
»Ja sam koji sam«. Mogućnost dokazivanja eksistencije Boga u svijetlu Stadlerova Naravnog bogoslovlja, Studia Vrhbosnensia 7, Sarajevo/Bol 1995.
Vis magica riječi. Problem jezika u hermeneutičkoj logici Hansa Lippsa, FI 61, Zagreb 1996.
Čarobnjak jezika. Humboldt između Hegela i Schleiermachera, FI 63, Zagreb 1996.
Organski stupnjevi razvoja duše u Stadlerovoj »metafizičkoj antropologiji«, FI 70, Zagreb 1998.
Der »Sinn« des Nihilismus. Heideggers Vollendung der Metaphysikvollendung Nietzsches«, Sph Zagreb 1998.
»O svojstvima i porijeklu duše u Stadlerovoj Psihologiji« u: Studia vrhbosnensia 2, Sarajevo 1998.
»Podmet« a ne »predmet«. Pilarovo zasnivanje hrvatskog individualizma, u: Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, br. 47-48, Zagreb 1998.
Prinos fra Bonifaca Badrova razvoju neoskolastičke misli u BiH, u: Bosna franciscana, br. 11, Sarajevo 1999.
»Jedan narod i jedan jezik. Starozavjetno i Humboldtovo shvaćanje jedinstva i različitosti jezika (Danilu Pejoviću za 70. rođendan)«, u: Hrvatska misao 13, Sarajevo 1999.
»Bog Abrahamov i Bog filozofa. Filozofijski dometi enciklike Fides et ratio« u: Vrhbosnensia III/2, Sarajevo 1999.
»Joch des Verstehens. Heideggers frühe Zugänge zur Hermeneutik Schleiermachers«, u: Annäherungen. Zur hermeneutischen Phänomenologie von Sein und Zeit, hrsg. von Dean Komel, Phainomena Ljubljana 1999.
Jaram razumijevanja. Heideggerovi rani pristupi Schleiermacherovoj hermeneutici, FI 76, Zagreb 2000.
Razumijevanje jezika i filozofijsko nazivlje u Josipa Stadlera, u: RADOVI Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža br. 9, Zagreb 2000.
Između tradicionalizma i modernizma. Metodologijski i duhovno-povijesni okvir Stadlerova filozofiranja, u: Josip Stadler. Život i djelo. Zbornik radova međunarodnih znanstvenih skupova o dr. Josipu Stadleru održanih od 21. do 24. rujna 1998. u Sarajevu i 12. studenoga u Zagrebu prigodom 80. obljetnice smrti prvoga vrhbosanskoga nadbiskupa, priredio: Pavo Jurišić, u: Studia vrhbosnensia 11, Sarajevo 1999.
Gadamer i rehabilitiranje humanističke tradicije, u: Gadamer i filozofijska hermeneutika, priredili: D. Barbarić i T. Bracanović, Zagreb 2001.
Čovjekovo opstojanje između egzistencije i transcendencije, u: Život i djelo Stjepana Zimmermana (vidi gore pod 2), Zagreb 2002.
»Estetika« u filozofijskoj sistematici Bonifaca Badrova, u: Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine br. 1-2, Zagreb 2003.
Schleiermacher in Hegel v borbi za berlinsko akademijo in univerzo, u: Antropos br. 1-4, Ljubljana 2003.
Die »Archonten des Seins«. Gnostische Weltarchäologie des »blinden Gottes«, (Sph) br. 1-2, Zagreb 2003.
»Hermeneutička logika« i teorija razumijevanja kod Gustava Gustavoviča Špeta, (FI) br. 2, Zagreb 2004.
Hermeneutička logika Georga Mischa i njezina životna značajnost, u: Hermeneutika i fenomenologija, ur. Željko Pavić, Zagreb 2004.