|
|
 Srednjovjekovno razdoblje predstavlja jedno od najdužih i najslavnijih perioda u historiji Bosne i Hercegovine. Srednjovjekovni period bosanskohercegovačke prošlosti obuhvata period od hiljadu godina, od seobe naroda do pada Bosne pod osmanlijsku vlast 1463. godine. Na razvoj srednjovjekovne bosanske države značajnu ulogu imala je historija predslavenskog razvoja koja se odvijala na tlu na kojem će se Bosna kasnije razviti. Najznačajnije su ilirske i iliroromanske komponente, uz manji utjecaj seoba Germana i njihove državne organizacije. Iako se Bosna prvi put u historijskim izvorima pominje tek sredinom 10. vijeka, u djelu De administrando imperio bizantskog cara i pisca Konstantina VII Porfirogeneta, njena historija je počela znatno ranije. Presudnu ulogu u nastanku i razvoju srednjovjekovne bosanske države dali su Slaveni. U njihovoj seobi na istočnu jadransku obalu najvažniji je utjecaj Avara. On se ispoljava u organizaciji plemenskog saveza u kojem prevlast u odlučivanju imaju Avari. To se stanje mijenja početkom 7. vijeka, kada se Avari počeli da gube, a Slaveni da preuzimaju organizacijske forme u seobi. Njihova seoba, doseljavanje i razmještanje na prostoru istočne jadranske obale je završilo se stvaranjem mnoštva sklavinija kao njihovih prvih državnih organizacija. Jedna od tih sklavinija nosila je ime Bosna. Bosna se razvila iz teritorijalne općine i župe u gornjem toku rijeke Bosne na području visočke kotline. Svoju ranosrednjovjekovnu historiju Bosna proživljava u povremenom utjecaju i vlasti susjednih država Raške, Hrvatske, Samuilovog carstva, Duklje, Bizanta i Ugarske. U razvijeni srednji vijek Bosna ulazi kao ravnopravna među jakim susjednim državama, dok će svoj konačni pad doživjeti 1463. kada Bosnu osvajaju Osmanlije. Više...
|
|
|
|
Osmanlijski turski je varijanta turskog jezika, koja se upotrebljavala kao upravni književni jezik Osmanlijskog carstva, sadržavajući velike pozajmice iz farsi jezika, koji je zauzvrat sam bio prepun pozajmica iz arapskog jezika. Poput ostalih jezika islamskih naroda, osmanlijski turski se piše na arapskom pismu. Uprkos činjenici da je osmanlijski turski, koji se govorio u prestonici, u suštini bio isti kao i obični turski, kojim su govorili zemljoradnici i seljaci u unutrašnjosti zemlje, veliki dio arapsko-persijskih pozajmica postao je nerazumljiv za one koji su bili manje obrazovani. Više...
|
|
|
|
|
|
|
|
|
25. mart
- U protestima navijača BiH protiv korupcije u NSBiH zapaljena norveška nacionalna arena Ullevål u Oslu. Vatra je ubrzo ugašena te je utakmica između BiH i Norveške nastavljena sa 40 minuta zakašnjena. Bosna je pobjedila sa rezultatom 1:2. Golove za BiH su postigli Misimović i Muslimović dok je Carew postigao gol za domaćine.
- Pred oko 6.000 gledalaca RK Bosna, Sarajevo je u jučerašnjem polufinalu Kupa pobjednika kupova savladala njemački Hamburg.
- Danas se odigrava zadnja utakmica zadnjeg kola Jadranske lige. Na programu je susret dva najbolja bosanskohercegovačka tima Bosne i Širokog.
24. mart
- Ljetnje računanje vremena počinje u nedjelju, 25. marta, u 2.00 sata poslije ponoći pomjeranjem kazaljke jedan sat unaprijed. Zavod za mjere i dragocjene metale saopštio je da na osnovu Zakona o računanju vremena, ljetnje računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu, a završava se posljednje nedjelje u oktobru.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
