Blaž Kraljević
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Blaž Kraljević (Lisice kraj Ljubuškog, 17. juni 1947. - Kruševo kraj Mostara, 9. august 1992), komandant HOS-a u BiH, general Armije RBiH. Nakon izbijanja sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovnini, iz Australije gdje je bio aktivan u desnim krugovima hrvatske emigracije, vraća se sa ostalim članovima već oformljenog HOS-a organizuje odbranu Bosne i Hercegovine i stavlja se pod komandu Predsjedništva RBiH. Inače Blaž Kraljević je trebao učestvovati u bugojanskoj grupi 1972, ali u toj namjeri bio je spriječen od australske tajne policije ASIO. Rat u Hrvatskoj, te kasnije u Bosni i Hercegovni bio je trenutak istine za Blaža Kraljevića, koji se istakuno kao vojni komandant koji je postigao mnoge uspjehe u Hercegovini: pomogao je u oslobađanju Mostara skupa sa HVO i Armijom RBiH, zatim osvaja Stolac, i počinje zauzimati pozicije oko Trebinja, najvećeg srpskog uporišta u istočnoj Hercegovini.
Sadržaj |
[uredi] Ratni put Blaža Kraljevića
Politika Hrvatskih odbrambenih snaga bila je usmjerena na političko i vojno savezništvo Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini protiv velikosrpske politike osvajanja Bosne i Hercegovine. Hrvatske odbrambene snage dostigle su u ljeto 1992. zavidnu jačinu. Nakon Mostara Hrvatske odbrambene snage, u kojima se pored Hrvata borio i dobar dio Bošnjaka, izvršile su prodor do grada Stoca, a dana 6. augusta zauzele su dijelove općine Trebinje. Nakon dogovara Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića, kao i kasnijih dogovara Mate Bobana i Radovana Karadžića o podjeli BiH i srpsko-hvatskom savezništvu, dana 9.5.1992. Blaž Kraljević je izdao javni proglas u kojem poziva Hrvate i Bošnjake da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine.
Nakon što je HOS zauzeo dijelove općine Trebinje, Tuđmanov upravitelj zapadne Hercegovine, Mate Boban pozvao je Blaža Kraljevića na sastanak u Mostar, dana 9.augusta 1992. Ratni zločinac Vinko Martinović Štela odveo je generala Kraljevića na mjesto sastanka. Sastanku je navodno prisustvovao i "ministar obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne". Pri povratku sa sastanka komandant Blaž Kraljević je sa osam zamjenika Hrvatskih odbrambenih snaga (Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović) upao u unaprijed postavljenu klopku Hrvatskog vijeća odbrane. Kraljevićeva pratnja zasipana je iz 20 automatskih pušaka. Vodstvo Hrvatskih odbrambenih snaga bilo je likvidirano.
[uredi] Također pogledajte
[uredi] Literatura
"Sarajevo, i poslije", Erich Rathfelder, München 1998.
