Brdovec
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
|
|
|||
  Brdovec
Brdovec na karti Hrvatske
|
|||
| Županija | Zagrebačka županija | ||
| Središte općine | Brdovec | ||
| Površina | 37,6 km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
10 287 273,59/km² |
||
| Načelnik | Mladen Debeljak | ||
Brdovec je općina u Hrvatskoj. Administrativno pripada Zagrebačkoj županiji.
Sadržaj |
[uredi] Historija
[uredi] Geografija
Općina Brdovec zaprema 36 km² i je smještena na zapadnom dijelu Zagrebačke županije, u pograničnom području prema Republici Sloveniji. U sjevernom dijelu su blagi brežuljci prekriveni šumom, vinogradima i uređenim terenima s velikim brojem vikendica. U središnjem dijelu, uz glavni saobraćajni koridor Zagreb-Ljubljana (cestovni i željeznički) smještena je većina naselja i većina gospodarskih subjekata.
Naselja općine Brdovec od istoka prema zapadu: Brdovec (općinsko središte), Javorje, Prigorje, Zdenci, Prudnice, Laduč, Drenje, Ključ, Šenkovec, Harmica i Vukovo selo.
Najveći privredni subjekat je Pliva-Savski Marof. Južni dio je plodna nizija, koja se blago spušta do rijeke Save. Područje Brdovca je prigradskom željeznicom Savski Marof-Zagreb na samo 30 minuta od središta Grada Zagreba.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Brdovec imala je 10.287 stanovnika, raspoređenih u 13 naselja:
- Brdovec - 2.310
- Donji Laduč - 745
- Drenje Brdovečko - 694
- Gornji Laduč - 864
- Harmica - 232
- Javorje - 634
- Ključ Brdovečki - 663
- Prigorje Brdovečko - 1.258
- Prudnice - 641
- Savski Marof - 35
- Šenkovec - 733
- Vukovo Selo - 381
- Zdenci Brdovečki - 1.097
[uredi] Nacionalni sastav, 2001.
- Hrvati - 9.856 (95,81%)
- Slovenci - 98 (0,95%)
- Srbi - 46 (0,45%)
- Albanci - 24 (0,23%)
- Bošnjaci - 23 (0,22%)
- Nijemci - 6 (0,06%)
- Makedonci - 5 (0,05%)
- Česi - 4
- Mađari - 4
- Crnogorci - 2
- Austrijanci - 1
- Poljaci - 1
- Rusi - 1
- Rusini - 1
- Slovaci - 1
- ostali - 26 (0,25)
- neopredijeljeni - 79 (0,77)
- nepoznato - 109 (1,06)
[uredi] Privreda
[uredi] Politika
- Načelnik: Mladen Debeljak, dipl. ing (HDZ)
- Predsjednik općinskog vijeća: Josip Olovec (HDZ)
- Pročelnica Općeg upravnog odjela: Ivka Matić, dipl.iur.
- Pročelnica Odjela za financije: Maja Coner
[uredi] Kultura
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Sport
[uredi] Znamenitosti
- Crkva Sv. Vida, – spominje se 1334. godine kao župna crkva, barokizirana je u 18. vijeku, očuvan inventar barokni oltar iz 1776. godine i slike iz istog perioda. Sačuvan je zvonik s puškarnicama i južni prigrađeni dio osobito debelih zidova, odakle se naslućuje da je ova crkva svakako jedna iz niza crkvi – utvrda za zaštitu lokalnog stanovništva u doba provala Osmanlija. Uz crkvu je u 18. vijeku prigrađena kružna kapela Sv. Barbare, U Hrvatskoj vrlo rijedak primjer kružne građevine. Gradnja ove kapele se povezuje s pričom o rudnicima galenita francuskog grofa Cariona u podnožju zapadnih obronaka Medvenice u Bistri i zaštitnicom rudara Sv. Barbarom koju su ovdje pohodili.
- Dvorac Januševec, - predstavlja najviši domet klasicističke arhitekture u Hrvatskoj. Smješten je na padini iznad savske doline, na samom raskršću ceste Zaprešić - Harmica i ceste za Mariju Goricu. Pretpostavlja se da je dvorac projektirao Bartolomej Felbinger, jedan od najpoznatijih graditelja 19. vijeka u Zagrebu i okolici. Pripada spomenicima nulte kategorije. Sagrađen oko 1830. za baruna Josipa Vrkljana (Werklein), a 1845. dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon, te još nekoliko vlasnika: grof Dümreicher, Max Mayer, a između dva rata Manfred Sternberg. Od 1947. do 1989. dvorac je obnavljan i u njega je smješten dio Državnog arhiva Hrvatske.
- Dvorac Laduč, - dvorac i perivoj u Laduču nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina marijagoričkog pobrđa. Posjed se spominje od 17. vijeka kada je postojala plemićka kurija. Današnji dvorac sagrađen je krajem 19. vijeka na mjestu nekadašnjih Starih dvora. Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji. Posljednji vlasnici dvorca bili su baruni Vranyczany-Dobrinović, a posljednji gospodar imanja bila je barunica Tilda Vranyczany. Spomenuta porodica je zauzimala značajno mjesto u privrednom, političkom i kulturnom životu Hrvatske u 19. vijeku. Danas se u dvorcu nalazi socijalna ustanova za djecu.
- Dvorac Lužnica, - smatra se "jednim od najslikovitijih dvoraca Hrvatskog zagorja" (Obad Šćitaroci, Mladen). Prostrani perivoj skriva dvorac koji se vidi iz daljine tek s ceste Zaprešić - Brdovec kod naselja Šibice. Veliko žitno polje između ceste i perivoja još više naglašava impresivnu sliku koju pruža dvorac. Dvorac je sagrađen u 18. vijeku u baroknom stilu, vjerovatno na mjestu nekadašnjeg kaštela. 1791. godine je preuređen i povećan. Ukrašen je cilindričnim kulama, balkonskom ogradom od kovana željeza kao i reljefnim ukrasima s poprsjima muških i ženskih likova. Okružen je engleskim perivojem s jezerom, poljima, vrtom i gospodarskim zgradama koji zauzimaju osam hektara i zajedno s dvorcem čine funkcionalnu i slikovitu cjelinu. U unutrašnjosti dvorca nije bilo značajnih građevinskih promjena. Na prvom katu nalazi se grofovska kapela posvećena Svetom Križu i Svetom Ivanu Krstitelju. Građena je u baroknom stilu. Očuvani su takoder ugrađeni ormari, kamena stubišna ograda, stubište, a u dvoranama se nalaze dobro očuvane kraljeve peći.
Prvi vlasnici lužničkog posjeda bili su plemići iz porodice Čikulin koji se u Hrvatskoj pojavljuju u 16. vijeku. U 18. vijeku lužnički posjed je nakon dioba i parnica pripao obitelji Rauch. 1925. godine dvorac je na aukciji kupila Družba sestara milosrdnica. Nakon Drugog svjetskog rata sestrama je onemogućena odgojno-prosvjetna djelatnost. Otada je Lužnica bila dom za umirovljene sestre i duhovni centar.
[uredi] Poznate ličnosti
[uredi] Vanjski linkovi
| Općine Zagrebačke županije |
|---|
| Bedenica | Bistra | Brckovljani | Brdovec | Dubrava | Dubravica | Farkaševac | Gradec | Jakovlje | Klinča Sela | Kloštar Ivanić | Krašić | Kravarsko | Križ | Luka | Marija Gorica | Orle | Pisarovina | Pokupsko | Preseka | Pušća | Rakovec | Rugvica | Stupnik | Žumberak |
