Gavrilo Princip
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
Molimo da članak razmatrate na stranici za razgovor. |
Gavrilo Princip je bio srpski nacionalista i pripadnik organizacije Mlada Bosna, koji je 28. juna 1914. godine izvršio atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu.
Princip je rođen 25. jula 1894. godine u Bosanskom Grahovu, kao četvrto od devetero djece. Gimnaziju je pohađao u Tuzli i Sarajevu, a 1912. godine, prilikom boravka u Beogradu, povezuje se sa pripadnicima Crne ruke i postaje član Mlade Bosne. Po izvršenju atentata, u kojem je osim Ferdinanda slučajno pištoljskim hicima usmrtio i njegovu suprugu Sofiju, pokušava bjekstvo skokom u Miljacku, ali biva uhapšen i kao maloljetnik osuđen na dvadeset godina robije. Oružje koje je Princip koristio, bilo je – Browning M 1910 poluautomatski pištolj, kalibra 7.65x17mm (.32 ACP). Na suđenju izgovara rečenicu koja ulazi u historiju "Mi smo voljeli svoj narod".
U vrijeme atentata Gavrilo Princip je bio suviše mlad po austrijskom zakonu pa je osuđen na doživotni zatvor. Međutim, 28.aprila 1918. godine, preminuo je u zatvorskoj bolnici u Teresienstadtu, od posljedica izuzetno teških zatvorskih uslova koji su prouzrokovali tuberkuloze.
Posmrtni ostataci Gavrila Principa i ostalih učesnika atentata su nakon Prvog svjetskog rata 7. jula 1920. godine preneseni u zajedničkoj grobnici u Sarajevu da bi tek 1939. godine nakon što je završena namjenska kapela Svetog Arhanđela, "Kapela Vidovdanskih heroja", bili sahranjeni u Starom srpskom pravoslavnom groblju Sv. Mihajlo na Koševu. Kapela Vidovdanskih heroja je podignuta po projektu A. Deroka. Na ploči ugrađenoj u kapelu na kojoj se nalazi natpis "Vidovdanski heroji" sa imenima Vidovdanskih heroja stoje i Njegoševi stihovi simbolični za ideološko-slobodarsku orijentaciju čitavog vidovdanskog kulta Srpstva: "Blago tome ko dovijek živi, imao se rašta i roditi".
Kapela "Vidovdanskih heroja" koja se i danas nalazi u Sarajevu je oštećena u vandalskom napadu 1996. godine.
Historijske ocjene Gavrila Principa su raznolike, tako da je u srpskoj historiografiji zabilježen kao nacionalni heroj, dok ga austrijska historiografija smatra teroristom. Neutralne historiografije ga obilježavaju kao srpskog nacionalistu i izvršioca atentata, bez jasnijeg određenja o prirodi atentata.
