Gimnastika
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gimnastika, čije ime potiče od stare Grčke riječi za disciplinarne vježbe, je kombinacija motoričkih vještina i sposobnosti kao što su: koordinacija, gracioznost, spretnost, snaga, fleksibilnost itd., a to sve zajedno ukomponovano sa akrobatskim vještinama, koje izvode podjednako i muškarci i žene na mnogo nivoa, od lokalnih klubova, škola, fakulteta, univerziteta kao i na državnim i međunarodnim takmičenjima.
Danas ovaj sport sjedinjuje sedam kategorija a to su: sportska gimnastika, ritmička gimnastika, skokovi na trampolini, sportski aerobik, sportska akrobatika i tkz. opća gimnastika. Međunarodno upravljačko tijelo je FIG - (Fédération International de Gymnastique), smještena u Moutieru - Švicarska.
Termin gimnastika odnosi se i na tjelesne vježbe koje se koriste u preventivne svrhe za lječenje oboljelih kojima se pomaže da se olakša ili ukloni nelagodnost u uspostavljanju normalnih funkcija lokomotorni aparat.
Sadržaj |
[uredi] Historija
[uredi] Antička doba
Prvi gimnasticari su bili akrobate koji su to izvodili u starom Egiptu. U drugom milenijumu p.n.e., muskarci i zene Kriti za vrijeme minjonske kulture su razvili umjetnost skakanja na bikovima. U ovom skakanju trkac bi skakao prema biku koji jurisa, zgrabio bi njegove rogove i kad ga ovaj zbaci u zrak izvodio bi razne akrobacije u zraku prije nego sto padne na bikova leda, a zatim bi sjahao jednim brzim pokretom. U staroj Grckoj, razvila su se tri posebna program gimnastickih vjezbi:
1. Za odrzavanje dobre tjelesne kondicije;
2. Vojnu obuku;
3. Kao dio uvjezbavanja za spotiste.
Gimnastika je uvedena u ranoj Grckoj civilizaciji da olaksa tjelesni razvoj kroz serije vjezbi ukljucujuci: trcanje, skakanje, plivanje, rvanje i dizanje utega. Mjesta gdje se je ova aktivnost upraznjavala nazivala su se Gymnazium, a vecina vjezbaca su doslovice u to vrijeme vjezbali goli bez ikakve odjece na sebi od cega potjece rijec Gymnos go.
Tjelesna sposobnost je bila visoko cjenjena aktivnost u Staroj Grckoj, muskarci i zene su sve vise uzimali ucesca u energicnim gimnastickim vjezbama. Rimljani, poslije osvajanja Grcke, su razvili ove aktivnosti u vise formalan sport, a koristili su gimnasticku dvoranu za pripremu svojih legija za rat. Padom Rimske imperije, nestao je interes za gimnastiku i ona je vise ostala samo kao oblik zabave.
[uredi] Moderna Gimnastika
Godine, 1774. Prus, Johann Bernhard Basedow je uveo tjelesne vjezbe drugim oblikom nastave u njegovoj skoli u Dessau, Saksonska. Ovim cinom pocela je modernizacija gimnastike a tako i tendencija germanskih zemalja ka stavljanju sporta u prvi plan. Kasnih 1700. godina Friedrich Ludwig Jahn iz Njemacke je razvio vratilo, razboj, gredu i skokove i on vise od bilo koga drugog se smatra ocem moderne gimnastike. Gimnastika je procvjetala u Njemackoj 1800. godine, dok u Svedskoj graciozniju formu ovog sporta koja naglasava ritmicke pokrete razvio je Gutz Muth. Svedski sistem, koji je osmislio gimnasticar Pehr Henrick Ling, on naglasava sa druge strane ritam i koordinaciju kroz vjezbe koje se izvode sa obrucima, cunjevima i malim loptama. Otvaranje Jahnove skole 1881. godine u Berlinu, da bi se promovirala njegova verzija sporta je propraceno osnivanjem mnogih klubova u Evropi. Ovaj sport je uveo u Sjedinjene Americke Drzave dr. Dudley Allen Sargent, koji je bio ucitelj gimnastike na nekoliko SAD univerziteta i to negdje u preiodu pred gradanski rat, on je dobio priznanje zato sto je izumio vise od 30 gimnastickih sprava. Najveci dio razvoja gimnastike SAD je bio usmjeren na aktivnosti emigranata iz Evrope, koji su uveli ovaj sport u njihovim novim gradovima u 1880. godina. Klubovi su osnivani kao Turnverein i Sokol grupe, a u cemu su kompletne porodice uzimale ucsesca. Moderna gimnastika iskljucuje neke tradicionalne programske tacke kao sto su dizanje tegova i rvanje a istice formu prije nego licno rivalstvo.
Prema nekim podacima prvo takmičenje na spravama je održano 1877. godine u Čehoslovačkoj. Sa stvaranjem Međunarodne gimnastičke federacije 1888. godine, napravljen je presudan korak u osmišljavnju vježbi na spravama, kao sporta, odnosno sportske gimnastike. Za 1881. godinu je moguće označiti kao uključenje ovog sporta u široki spektar sporta. Međunarodna gimnastička federacija označava danas jednu od najstarijih svjetskih sportskih federacija u koju je učlanjeno više od 150 zemalja sa svih kontinenata svijeta. Muška gimnastika je bila na rasporedu na prvim Olipijskim igrama 1896. u Ateni, a nalazi se u Olimpijskom programu kontinuirano od 1924. godine.
Mnoge zemlje, ne one koje su bile tradicionalna glavna potpora u to vrijeme SSSR, Japan, Istocna i Zapadna Njemacka i druge istocno-evropske nacije pocele su da promoviraju gimnastiku, narocito za zene; medu ovim zemljama su bile Kina i SAD. Na Olimpijskim igrama u Los Andelesu 1984 godine, Mary Lou Reton iz SAD je osvojila pet zlatnih medalja ukljucujuci i zlatnu medalju u generalnom plasmanu. Vitaly Scherbo iz Objedinjenog Tima (ime pod kojim su se takmicili sportisti bivseg SSSR 1992. godine u Barseloni) je osvojio necuvenih sest zlatnih medalja. SAD je osvojio zlatnu medalju po pvi put na Olimpiskim igrama u Atlanti 1996. godine, gdje se isticala hrabra Kerri Strug koja je iako povrijedena donijela zlato u ekipnom takmicenju SAD. Aleksei Nemov iz Rusije je osvojio cetri zlatne medalje na dvije olimpijade, osvajajuci sest medalja na pojedinacnom plasmanu po spravama na takmicenju 1996. godine i jos na Olipijskim igrama u Sidneju 2000. godine. Na Olipijskim igrama u Atini 2004. godine dominirale su gimnasticarke iz Rumunije na celu sa Catalina Ponor koja je i osvojila tri zlatne medelje, epitet najbolje reprezentacije u muskoj gimnastici nakon visegodisnje pauze je zasluzeno ponio Japan a u zenskoj Rumunija. Gimnastika danas dozivljava izuzetnu ekspanziju po cijelom svijetu tako da se ukljucuju i one zemlje koje tradicionalno nisu nikad bile prisutne.
[uredi] Ocjenjivanje FIG
Osnovna namjena i cilj Pravilnika za ocjenjivanje je osiguravanje što objektivnijeg vrednovanja vježbi u muškoj i ženskoj sportskoj gimnastici na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim natjecanjima.
Osigurati prepoznavanje najboljeg vježbača na bilo kom takmičenju. Usmjeriti trenere i vježbače u kreiranju vježbi.
Dati i druge informacije često potrebne sucima, trenerima i vježbačima na takmičenju.
Sastav sudačkih komisija na spravama
Na svim službenim natjecanjima FIG (Olimpijske igre, Svjetska prvenstva i završnica Svjetskog kupa) sudačka komisija se sastoji od:
Predsjednika sudačke komisije sprave koji odgovra za rad A i B komije i član je ili zastupnik MTO i ŽTO. A komisija, koja se sastoji od dva (2) člana, od kojih bar jednog imenuje FIG MTO i ŽTO, u skladu sa najnovijim Tehničkim pravilnikom FIG. B komisija, koja se sastoji od šest (6) sudaca. Dodatnih sudaca i pomoćnika: dva linijska suca na parteru mjeritelj vremena izvedbe vježbe na parteru i/ili vremena zagrijavanja raznih pomagača za izračun ocjena, administratora, računalnih operatera itd., ovisno o zahtjevima samog takmičenja.
Veličina i sastav sudačkih komisija moraju biti nepromjenjivi tokom cijelog takmičenja (kvalifikacije, ekipno, višeboj ili završnice po spravama).
Modifikacije odredbi su moguće i prihvatljive za sva ostala međunarodna takmičenja, prvenstva kontinenata te nacionalna i lokalna takmičenja.
U takvim slučajevima, primjenjuje se se pravilo o dozvoljenoj razlici između srednjih oduzimanja. Na takmičenjima sa četri ili manje B sudaca, razlika dviju srednjih ocjena ne smije biti veća od:
>0.00 – 0.40 (0.10) >0.40 – 0.60 (0.20) >0.60 – 1.00 (0.30) >1.00 – 1.50 (0.40) >1.50 – 2.00 (0.50) >2.00 (0.60)
Zadaće sudačkih komisija sprava tokom takmičenja
Predsjednik sudačke komisije sprave, između ostalog ima sljedeće zadaće: a) Koordinira i nadzire rad svih članova sudačke komisije sprave. b) Posreduje između sudačke komisije sprave i predsjednika sudačke komisije takmičenja. c) Brine se o efikasnosti odvijanja takmičenja na njegovoj spravi (uključujući i vrijeme zagrijavanja) te još: - Vježbaču daje znak za početak izvođenja vježbe, koja mora započeti najkasnije 30 sekundi nakon znaka. - Potvrđuje završetak izvođenja vježbe. d) Aktivno i tačno sudi oba aspekta (početnu ocjenu i izvedbu) svake vježbe na takmičenju na spravi za koju je odgovoran i to mora činiti na isti način koji to čine članovi A i B komisije. e) Nadzire sve ocjene i konačnu ocjenu za svaku izvedenu vježbu. f) Brine se da vježbač dobije ispravnu ocjenu, uz odobrenje predsjednika sudačke komisije takmičenja i u skladu s Tehničkim pravilnikom, može promjeniti krajnje neispravnu ocjenu. Takva radnja može rezultirati kažnjavanjem jednog ili više sudaca. g) Posreduje između dva člana A komisije te određuje početnu ocjenu, ako se oni ne mogu saglasiti. h) Određuje dodatna oduzimanja i kazne (izlazak iz prostora partera, disciplinski prekršaji itd) prema Pravilniku za ocjenjivanje. - Dodatna oduzimanja za loše ponašanje i sl. Od konačne ocjene, prije objave ocjene. - Dodatna oduzimanja na parteru za prekoračenje vremena i izlazak iz prostora partera računa od konačne ocjene, prije objave ocjene. i) Primjenjuje Sudački pravilnik u svrhu nadzora poštivanja konkretnih pravila, poštivanja konzistentnosti sudaca.
2. Članovi A komisije imaju, između ostalih i sljedeće zadaće:
a) Sudac A1 (tehnički asistent) (imenovan od strane FIG) - Pomaže predsjedniku sudačke komisije sprave i istovremeno je koordinator i član A komisije. - Izvještava predsjednika sudačke komisije sprave o nedostatku posebnih zahtjeva i o ostalim oduzimanjima od početne ocjene. - Podnosi početnu ocjenu predsjedniku sudačke komisije sprave ili ga izvještava da se članovi A komisije ne mogu saglasiti u određivanju početne ocjene. - Na kraju takmičenja, podnosi kratki izvještaj predsjedniku sudačke komisije sprave (problemi suđenja, prekršaji ili nejasnoće u vrednovanju vježbi s navadenim imenima dotičnih vježbača). - U roku od 2 mjeseca od takmičenja i na jednom od službenih FIG jezika, Predsjedniku TO i predsjedniku sudačke komisije sprave, podnosi pisani izvještaj o sadržaju svih vježbi koje je sudio.
b) Zadaće A1 i A2 sudaca su:
a) Ocjenjivanje sadržaja vježbe. Ova zadaća uključuje sljedeće: - Utrvrđuju posebne zahtjeve i procjenu da li ispunjava uslove za priznavanje. - Utvrđuju da li su ispunjeni minimalni težinski zahtjevi. - Određuju vrijednost bonus elemenata i veza. - Određuju ispravnu početnu ocjenu. b) Vrednuje sve elemente u skladu sa odredbama. c) Oba člana A komisije rade nezavisno, ali se smiju međusobno konsultirati. d) Da bi pravilno izvršili svoje zadaće, moraju tačno zapisivati sadržaje vježbi.
3. Članovi B komisije imaju, između ostalih i sljedeće zadaće:
a) Svaki član B komisije nezavisno i bez konsultacije s drugim sucima, ocjenjuje vježbu i određuje broj odbitaka za tehničke i estetske greške u izvedbi elemenata te greške u skladnosti vježbe.
b) Svaki član B komisije mora izračunati i podnjeti svoja oduzimanja unutar 10 sekundi nakon završetka vježbe. Prikaz svih ocjena B komisija mora biti istovremen i do tog trenutka niti jedan član B komisije ne smije vidjeti ocjenu drugog člana. c) Članovi B komisije ocjenjuju sve izvedbene dijelove vježbe prema važećim odbredbama. d) Moraju ispunjavati sve obaveze. 4. Linijski suci moraju signalizirati predsjedniku sudačke komisije sprave sve uočene prekršaje i o istima podnijeti pisani izvještaj. 5. Mjeritelj vremena na parteru mora vježbaču, A i B komisiji signalizirati ili dati čujan znak na 60 i 70 sekundi od početka vježbe. U slučaju prekoračenja dozvoljenog vremena, ako nema kompjuterskog mjerenja, dužan je predsjedniku sudačke komisije sprave podnjeti pisani izvještaj o prekoračenom vremenu većem od 70 sekundi.
Ocjenjivanje takmičarskih vježbi
Na svim spravama nalaze se dva neovisna sudačke komisije (A i B komisija).
A komisija
Težine Posebni zahtjevi Bonus bodovi
B komisija
Izvedba vježbe (tehnika izvedbe, položaj tijela i sklad)
A + B = Konačna ocjena
A komisija odrđuje početnu ocjenu vježbe, a B komisija registrira ivedbene greške obzirom na tehniku izvedbe, položaj tijela i sklad izvedbe vježbe.
A komisija
Uzima ukupno 9 najboljih elemenata i pridodaje se saskok Ne više od 4 elementa iz svake grupe Ocjenjivanje sudije započinju od 0.00 bodova
B komisija
Zadatak B komisije je da bilježi samo greške u tehničkoj i estetskoj izvedbi svakog pojedinog elementa Ocjenjivanje počinje od 10.00 prema dole (odbitci mogu biti u desetinkama boda (npr. 0.70 boda ; 1.00 bod) ili u 5 stotinki boda (npr: 0.35, 0.75 itd) Najmanji i najveći odbitak se odbijaju i uzima se aritmetička sredina preostale 4 ocjene
Vrijednosti specijalnih zahtjeva grupa elemenata
Ovim dijelom ocjene sudac, pored vježbačevih osobnih i tehničkih sposobnosti vrednuje raznolikost kretnji u kreiranju vježbi. Svaka sprava ima pet skupina elemenata označenih sa I, II, III, IV i V. U svoju vježbu, vježbač mora ugraditi najmanje po jedan elemenat iz svake skupine koju sudačka A komisija nagrađuje sa dodatnih 0.50 bodova. Svaki nedostajući posebni zahtjev kažnjava se odbitikom od strane A komisije.
1.-4. grupa 0.5 Saskok: ako je A ili B = 0.0 ako je C = 0.3 ako je D, E i F = 0.5
Bonus bodovi
Ovim dijelom ocjene A komisija može nagraditi vježbača sa dodatnim bodovima za izvedbu teških elemenata i veza između njih. Na taj način svrha bonus bodova je da bolje razluči najteže vježbe koje sadrže D, E i F/G elemente i veze među njima.
Bonus bodovi mogu biti dodjeljeni samo za tehnički i položajno izvedene elemente i veze. Bonus bodovi se dodjeljuju samo za pojedine “teške” elemente i veze među njima koji su izvedeni bez velikih grešaka.
Ponavljanje elemenata u vježbi
Elemenat u vježbi ne smije biti ponovljen, osim ako je vježba prekinuta uzrocima van kontrole vježbača. Ako vježbač padne sa ili na spravu, ima pravo izbora nastaviti vježbu elementom nakon pada ili, u svrhu priznavanja težine, ponoviti elemenat iz kojeg je pao. Ni jedan elemenat sa istim indentifikacijskim brojem ne smije se ponoviti za priznavanje težinskog zahtjeva ili u cilju sticanja bonus bodova. To se primjenjuje i na elemente u vezama (osim u situacijama na konju s hvataljkama i krugovima) itd.
Određivanje tehničkih i estetskih grešaka
Svaki elemenat određen je savršenom izvedbom kretnji ili zadržanim položajem. Sva odstupanja od ispravne izvedbe, određuje se iznos odbitaka za male, srednje ili velike greške i pad sa sprave. Primjenjuju se sljedeći odbici za svako uočeno estetko ili tehničko odstupanje od očekivane isprave izvedbe. Odbitci moraju biti jednaki bez obzira na težinu elementa:
Mala greška 0.10 Srednja greška 0.30 Velika greška 0.50 Pad sa sprave 0.80
[uredi] Sportska gimnastika za muškarce i žene
Sportska gimnastika je po svojim karakteristikama polistrukturalni konvencionalni sport. Takmičarske kompozicije sastavljene su iz niza raznovrsnih vježbi, specifičnih za svaku spravu. Osnova svih takmičenja je gimnastički višeboj, koji obuhvata takmičenje u vježbanju na više sprava.
Po Olimpijskom rasporedu muškarci se takmiče u sljedećim disciplinama:
Parter, Konj s hvataljkama, Krugovi, Preskok, Razboj i Vratilo.
Žene nastupaju u sljedećim disciplinama:
Preskok, Dvovisinski razboj, Greda i Parter.
[uredi] Oprema za muškarce i žene
Muškarci.
Na konju s hvataljkama, krugovima, razboju i vratilu svaki gimnastičar vježba u dugačkim pantalonama, atletskoj majci, čarapama i patikama (ili samo čarape)...
U vježbanju na parteru i preskoku koriste kratki šorc, atletsku majcu, čapare, patike (ili nastupaju bosi). Gimnastička oprema jedne ekipe treba da bude ista. Nošenje majce na takmičenju je obavezno.
Žene.
Gimnastičarke nose vježbaći triko (obićno) sa dugim rukavima, gimnastičke patike (ali mogu nastupati i bose).
[uredi] Muške discipline
[uredi] Parter - Tlo
Dimenzije partera iznose 12 x 12 metara, sa dodatnom zaštitom od 1 metar sa svake strane. Za izvođenje vježbi na parteru prostor mora imati elastičnu podlogu koja dozvoljava gimnastičarima energične pokrete tokom odskoka i doskoka sa tla. Pokrovni materijal ne smije izazvati povrede vjezbača, poput opekotina na koži. Vježbe na parteru uključuju pokrete koji moraju da demonstriraju: snagu, fleksibilnost, ravnotežu, gracioznost, skokove itd. Svaka vježba mora se sastojati od pokreta kombinovanih kao što su salta oko uzdužne i poprečne ose.
Tokom izvedbe vježbe gimnastičar treba da iskoristi cijeli parter a vježbe moraju biti naglašene izrazima i izvršenim radnjama tokom vježbi. Maksimalno trajanje vježbe iznosi 90 sekundi. Tjelesne izvedbe i tehnička izvršenja moraju biti ujedinjene sa maštom i izrazom u jedinstvenoj i ekskluzivnoj stvarnosti. To su karakteristike koje moraju donjeti izražajnost gimnastičareve sposobnosti do perfekcije, kao i suštinu ili moraju biti zapanjujuće kompleksnosti.
[uredi] Konj s hvataljkama
Visina iznosi 105 centimetara od vrha strunjače ili od tla 115 centimetara. Dužina na vrhu je 160 centimetara, dok razmak između hvataljki se kreće u zavisnosti od vježbača je 40 do 45 centimetara. Vježbe na konju s hvataljkama moraju se izvoditi dinamično, kontinuirano s jednim lancem cirkularnih i klatnih pokreta, sunožnih kružnih pokreta (kola), makazasti pokreta (striževi), a uz korištenje svih ostalih dijelova konja. Kapacitet pokreta koje jedno tijelo može da izvede sa ekstremnom preciznošću sastavljena od cirkularnih elemenata a ukomponavanih u jednu cjelinu sa svim ostalim elementima, te čine jednu elegantnu kompoziciju. Elementi snage i izdržaja na ovoj spravi nisu dozvoljeni.
[uredi] Krugovi - Karike
Visina krugova od vrha strunjače iznosi najmanje 260 centimetara. Vježbe na krugovima se moraju sastojati od različitih pokreta demonstrirajući snagu, izdržaje i zamahe. Ovi se elementi izvode u visu, do ili kroz upor ili do ili kroz stoj na rukama, a treba da se izvedu pruženim rukama. Gimnastičar mora izvesti seriju okreta i izdržaja sa prednjim i zadnjim elementima a kraj vježbe ili saskok se mora izvesti akrobatskom saskokom. Znati kako da se naprave kombinacije vježbi statike i dinamike a da se pojavljuju, jednostavno i tečno; naročito izražavanje stvarne i umjetničke motorne aktivnosti.
[uredi] Preskok
Visina preskoka iznosi 135 centimetara. Dužina preskoka iznosi 120 centimetara a širina je 95 centimetara. Svaki preskok započinje zaletom sa staze koja maksimalno može biti duga 25 metara. Naskok na dasku se izvodi sunožnim odrazom (sa ili bez rondata), s odskočne daske i skupljenim nogama te se izvodi kratkim odgurivanjem objema rukama od konja. Preskok se mora demonstrirati čist i snažan pokret kombinovan sa visinom i dužinom sa jednom ili više rotacija, te završiti sa kontrolisanim doskokom. Izvedbe su nagrađene za kontrolu na tijelom u fazi leta i doskočnim položajem (pozicijom doskoka). Brzina i snaga su ujedinjene sa akrobatikom, naglašenom i okarakteriziranom vezom izmedu fizičke izvedbe i sposobnosti za koordinaciju pokreta. U završnici po spravama, nakon prvog preskoka, vjezbač se bez zadržavanja vraća na polazni polažaj i na znak predsjednika sudačkog odbora sprave, izvodi drugi preskok iz druge skupine preskoka. Od 2001. godine uvedena je izmjena u izgledu sprave. Nakon više od 100 godina stari preskok zamjenjen je novim preskokom tzv. stolom.
[uredi] Razboj - Ruče
Visina sprave od vrha strunjače iznosi 180 centimetara. Razmak između pritki se kreće od 42 do 52 centimetra zavisno od vježbača. Kao i krugovi paralelne šipke razboja zahtjevaju od vježbača da kombinuju okrete i momente naglašene snagom, visove, elemente izdržljivosti, upore. Gimnastičar mora izvoditi vježbu cijelom dužinom razboja ispod i iznad pritki. Vježbama moraju dominirati okreti oko uzdužne i poprečne ose. Kontrola tijela i vladanje izvedbi pokreta ujedinjuju sve to u njezne i prirodne pokrete, tako što sve navedene elemente ujedinjuju u skladnu cijelinu koja se mora završiti saskokom sa sprave i kontrolisanim doskokom.
[uredi] Vratilo - Preča
Visina vratila od vrha strunjače iznosi 260 centimetara a dužina pritka vratila je 240 centimetara. Gimnastičar mora izvoditi kontinuirane pokrete i ne smije dodirivati šipku od vratila svojim tijelom. Gimnastičar je zadužen da demonstrira promjenu hvatova, rotirajuće pokrete naprijed i nazad plus puštanje sprave i ponovno hvatanje za pritku vratila. Odpuštanje sprave je izuzetno važan dio vježbe na vratilu jer je posebno čini spektakularnom radi akrobatskih elemenata. Dužina leta i spektakularna izvedba zadivljuje svakog, s tim što dokazuje ili potvrđuje da čovjek može preći svoje granice unapređujući ih svakom izvedbom sve više i više.
[uredi] Ženske discipline
[uredi] Preskok
Visina preskoka iznosi za žene iznosi 125 centimetara. Dužina preskoka iznosi 120 centimetara a širina je 95 centimetara. Svaki preskok započinje zaletom sa staze koja maksimalno može biti duga 25 metara. Naskok na dasku se izvodi sunožnim odrazom (sa ili bez rondata), s odskočne daske i skupljenim nogama te se izvodi kratkim odgurivanjem objema rukama od konja. Umjesto tradicionalnog konja za preskok, nova sprava za preskok je korištena prvi put na Svjetskom šampionatu u Ghent-u (Belgija). Ova sprava za preskok je visoka 125 centimetara, široka je 95 centimetara i duga 120 centimetara. Ne samo da može pružiti bolju sigurnost, već omogučava gimnastičarima/kama da se što bolje odgurnu i na što bolji način izvode tehničko teške i komplikovane elemenate koji imaju izuzetno složene vrste rotacija.
[uredi] Dvovisinski razboj - Dvovisinske ruče
Dvovisinski razboj je jedna od najspektakularnija sprava u ženskoj sportskoj gimnastici. Ova sprava zahtjeva snagu, koordinaciju, hrabrost sa bezbrojnim izmjenama hvatova i rotacija. Optimalna vježba je okarakterisana sa orginalnim kombinacijama različitih elemenata kao npr. elementi koji imaju fazu puštanja i hvatanja sprave, pokreti iznad, između i ispod pritki. Kao što sam naziv kaže visina obje pritke je različita: niža pritka je 165 centimetara a viša je 245 centimetara, razmak između pritki može da iznosi do 180 centimetara. Vježba takmičarke završa sigurnim doskokom sa sprave. Elementi su imenovani po znanim takmičarima koji su prvi izveli pojedine elemenate npr.: Delčev, Ginger, Tkačev, Komaneći, Erceg (HRVATSKA), Kolman (SLOVENIJA), Pegan (SLOVENIJA) itd.
[uredi] Greda
Visina grede od vrha strunjače iznosi 125 centimetara. Greda je duga 5 metara i široka samo 10 centimetara, greda je obložena mekanim materijalom. Vježba na gredi mora sadržavati umjetničke kombinacije, raznolike akrobatske elemente, gimnastičke skokove, okrete, korake, elemente ravnoteže tokom stajanja, sjedećeg i lezećeg položaja. Gimnastičarka mora koristiti čitavu dužine grede demonstrirajući elegantnost, gracioznost, fleksibilnost, ritam, tempo, sampopouzdanje, kontrolu i dr. Izvedba serijskih akrobatskih elemenata mogu biti veoma spektakularni. Maksimalno vrijeme za izvedbu vježbe iznosi 90 sekundi. Glavna karakteristika vježbi na gredi je odlično razvijeni osječaj za ravnotežu i velika moć koncentracije prilikom izvedbe akrobatskih elemenata na izuzetno uskoj površini oslonca. Vježba mora posjedovati akrobatsku seriju, ritmičku seriju, akrobatsko-ritmičku seriju, skokove sa velikom amplitudom pokreta, okrete za 360 stepeni i više ali i na jednoj nozi kao i elemente grede.
[uredi] Parter - Tlo
Vježbe na parteru se izvode uz mužicku pratnju (samo za žene), kombinovane sa plesnim pokretima i sekvencama koje sadrže različite okrete i akrobatske elemente. Individualnost, orginalnost, zrelost, vladanje i umjetnički dojam su ključni ili sastavni dijelovi za dobar rezultat. Vježba mora trajati između 70 i 90 sekundi.
