Istra

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Istra je najveći jadranski poluotok. Nalazi se na sjeveroistočnom dijelu Jadrana na teritoriji Slovenije, Hrvatske i Italije. Geografska granica Istre je linija od uvale Muggia nadomak Trsta do uvale Preluka između Opatije i Rijeke. Tako da npr. Opatija je geografski dio Istre. Postoji mješanje pojma Istarska županija, koji je tek administrativna cjelina i koja obuhvata nešto više od 65% Istre.

Zapadna obala Istre je plića i bolje razvedena, dok je istočna strma i slabije naseljena. Istra se obično dijeli na tri dijela:

Crvena Istra (zapadna obala), gdje prevladava crveno-smeđa zemlja (crljenica)
Siva Istra (središnja Istra), zbog sivog glinenastog tla i
Bijela Istra (padine Učke i istočni dio poluotoka) zbog kamenitog tla.

Važni gradovi i općine u Istri su Pula, Pazin, Poreč, Rovinj, Umag, Labin, Buzet, Motovun, Kopar, Piran itd.

Također pogledajte:

turizam
seoski turizam

[uredi] Historija

Naziv "Istra" prema nekim izvorima potiče od ilirskog plemena Histri, koje je živjelo u tom području. Rimljani Ilire opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti činjenicu što su zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani su Istru osvojili tek nakon dva vojna pohoda - 177 godine p.n.e.

Nakon propasti Rimskog Carstva regiju su pljačkali Goti i Langobardi. 789. godine Istra je pripala Franačkom Carstvu (pod Pipinom III.) i nakon toga je njome vladao cijeli niz grofova, akvilejski patrijarsi i Venecijanska Republika.

Istra je pripala Habsburgovcima 1779. godine. Od 1805. do 1813. Istra je bila pod vlašću Napoleona.

Istra je tradicionalno etnički miješana. Za vrijeme austrijske vladavine u Istri su živjeli Hrvati, Slovenci, Talijani i brojne manjine (npr. Istrorumunji).

Nakon Prvog svjetskog rata Istra je prešla u ruke Italije. Tokom par sljedećih desetljeća Hrvati i Slovenci su bili prisiljeni na talijanizaciju: morali su talijanizirati imena, slavenske škole su bile zabranjene i sl. Talijanska vlada je u Istru naselila nekoliko desetaka tisuća Talijana iz južne Italije. Ti potezi su pogoršali tradicionalno dobre odnose između pripadnika naroda koji u Istri žive.

Po završetku drugog svjetskog rata Istra je postala dijelom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. U prvih nekoliko godina nakon rata je Istru napustilo nekoliko desetaka tisuća stanovnika (oko broja još uvijek ne postoji suglasnost među povijesničarima) koji se dijele na "esule" i "optante". Esuli su izbjeglice koji su otišli odmah nakon rata, a "optanti" su oni koji su odabrali (optirali) otići iz Jugoslavije, a Italija se obvezala brinuti se za njih. Velik broj ljudi koji su odlazili iz Istre samo su se privremeno zadržavali u Italiji i kasnije kretali u druge zemlje.

U Hrvatskom domovinskom ratu Istra je pošteđena od neposrednih ratnih zbivanja. Ipak, u devedesetim godinama je velik broj izbjeglica i prognanika iz ratom poharanih područja Hrvatske i BiH bio smješten u istarskim hotelima. U Istri je trenutno na vlasti Istarski demokratski sabor (IDS), usprkos nekoliko velikih političkih skandala vezanih uz bespravnu gradnju, te prodaju i prenamjenu u građevinsko područje velikih zemljišta uz neprikladno nisku cijenu.

[uredi] Stanovništvo

Većina stanovnika Istre govori čakavskim (veći dio) ili kajkavskim narječjem. U gradovima zapadne obale većina ljudi se podjednako dobro služi i talijanskim jezikom. U istim naseljima postoji i stanovništvo koje govori autohtonim romanskim jezikom - istriotskim. Hrvatski dio Istre je službeno dvojezična županija.

Na istoku Istre, podno Ćićarije, žive Ćići, stanovništvo aromunskog podrijetla koje govori mješavinom hrvatskog i aromunskog.