Karlo I Robert
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karlo I Robert, ugarski kralj (1301–1342). Na prijestolu je nasljedio Karla Martela. Papa Bonifacije VIII ga je 24. I. 1297. godine proglasio ugarskim kraljem, ali je u Ugarsku došao uz posredovanje Bribirskih knezova tek 1301. godine kada je okrunjen kraljevskom krunom u Ostrogonu. Nakon dugih unutrašnjih borbi u Ugarskoj Karlo stiže u Budim, gdje je 15. VI. 1309. godine po drugi put okrunjen za kralja u prisutnosti splitskog nadbiskupa Petra. Nakon borbe s feudalcima u Ugarskoj, Karlo pokušava urediti prilike u Slavoniji, gdje je za bana bio postavio Stjepana Babonića, oduzevši taj naslov Gisingovcima. U ugarsku je uveo stabilnu monetu po ugledu na firentinski florin, te se i danas mađarska valuta naziva forintom. Osnivač je viteškog reda Sv. Jurja kojim je uspio osigurati odanost ugarskog plemstva. Na prijestolju ga je naslijedio njegov sin Ludovik I Veliki.
