Mirko Marjanović

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Mirko Marjanović,Hrvat (Tramošnica Gornja, Gradačac, 13. srpnja 1940.). Pripovjedač, romanopisac, književni i likovni kritičar.

Mirko Marjanović završio je osnovnu školu u Tramošnici Gornjoj, a gimnaziju u Gradačcu. U Sarajevu je studirao pravo i likovnu umjetnost.

U vrijeme studija u Sarajevu je tehnički uređivao studentski list Naši dani, Zadružni željezničar i Oslobođenje. U književnom časopisu Život radio je kao korektor u vrijeme kada je njegov glavni urednik bio Mak Dizdar. Od 1969. do 1977. godine radio je na TV Sarajevo kao ilustrator, kraće vrijeme i kao urednik u informativnom i kulturnom programu. Od 1977. do 1980. bio je tajnik u Kulturno-prosvjetnoj zajednici BiH, od 1980. do 1984. glavni urednik književnog časopisa Život, a od 1984. do 31. ožujka 1994., kada odlazi u mirovinu, urednik domaće književnosti u izdavačkoj kući Svjetlost. U istoj izdavačkoj kući bio je jedan od urednika (uz Ristu Trifkovića i Aliju Isakovića) edicije Književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 50 knjiga. Od siječnja 1994. do siječnja 1995. godine prvi je glavni urednik Stećka, lista za kulturu i društvena pitanja HKD Napredak. U srpnju 1996. godine biran je za predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Sarajevu, a iste godine, u prosincu, i za glavnog urednika obnovljene Hrvatske misli, časopisa za umjetnost i znanost, čiji je nakladnik Ogranak. U Ogranku Matice Hrvatske utemeljio ediciju Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga, čija je realizacija započela 2001. godine, a trajat će narednih deset godina.

Mirko Marjanović u vrijeme studija u SarajevuU Udruženju književnika BiH bio je: tajnik (1974. - 1976.), dopredsjednik (1976. - 1978.), predsjednik (1978. - 1979.) i predsjedajući Udruženja (1979. - 1980.). Dopredsjednik je novoosnovanog Društva pisaca Bosne i Hercegovine bio od svibnja 1993. do svibnja 1997. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Hrvatskog i bosanskog PEN-a, te redoviti član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost u Sarajevu.

Mirko Marjanović 1980. godineSvoje prve prozne radove objavio je u đačkom listu Riječ mladih u Gradačcu. Prvu pripovijetku "Ima - nema sudbine" tiskao je u mostarskoj Mladoj Hercegovini 1958. godine. Potom je čest suradnik listova i časopisa: Naši dani, Putevi, Lica, Odjek, Oslobođenje, Život, Republika.

Pripovijetke su mu uvrštene u mnoge antologije, izbore i preglede i prevođene na talijanski, njemački, španjolski, engleski, poljski i turski jezik.

Dobitnik je nagrade Svjetlosti za roman Povijest izgubljene duše (1980.) i Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva za isti roman (1981.). Za roman Braća dobio je Dvadeset sedmojulsku nagradu BiH (1984.). Godine 1995., kao glavni urednik, dobitnik je međunarodne nagrade Pierre Chevallier (Génève) za mjesečnik Stećak.

[uredi] Djela

Portret Mirka Marjanovića iz 2005.Mirko Marjanović je do sada objavio ova djela:

U ime oca i sina, roman, Sarajevo, 1969. Središte, priče, Sarajevo, 1973. POVIJEST IZGUBLJENE DUŠE, roman, Sarajevo, 1980. BRAĆA, roman, Sarajevo, 1983. VODA TEČE KAKO TEČE, izbor iz proze, Sarajevo, 1984. TOPOT DIVLJIH KONJA, roman, Novi Sad, 1989. ŽIVJETI SMRT, sarajevski ratni dnevnik, Zagreb, 1996 FRA PETAR PERICA VIDIĆ, likovna monografija (na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku ), Sarajevo, 1997. TREĆI SVJETSKI RAT (ratni tekstovi, kritike, pjesme, razgovori), 1999. OSMJEHNI SE I U PLAČU, roman, Sarajevo, 2000. LEKSIKON HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA BOSNE I HERCEGOVINE OD NAJSTARIJIH VREMENA DO DANAS, leksikon, Sarajevo, 2001. TOPOT DIVLJIH KONJA, roman, drugo izdanje, Sarajevo, 2002. FRA PETAR PERICA VIDIĆ, likovna monografija (na hrvatskom i engleskom), drugo, dopunjeno izdanje, Sarajevo, 2005. Važnije književne kritike i eseji u periodici

Duško Trifunović: Tumač tiranije, Putevi, 4, 1966. Poezija svjetlosnog bola (Velimir Milošević: Izlazak sunca, 1966.), Život, 11, 1966. O istoj knjizi (Neđo Parežanin: Žeđ, 1967.), Putevi, 3, 1967. Rast i razvoj jednog pripovjedača (u povodu izlaska zbirke pripovjedaka Sveti čovjek Nenada Radanovića), Život, 4, 1968. Poezija kao iskustvo i filozofija (Duško Trifunović: Bukvalno tako, 1968.), Putevi, 1, 1969. Nad neprevedenom knjigom jednog slovenskog pisca (Anton Ingolič: Gimnazijalka, 1967.), Život, 3 - 4, 1969. Radost ustati iz bola (Anđelko Vuletić: Kraljica puteva, 1968.), Život, 4, 1969. U svijetu malih ljudi (Risto Trifković: Let velikog Rebela, 1968.), Život, 4, 1969. Na granici stvarnog i nestvarnog (Filip David: Zapisi o stvarnom i nestvarnom, 1969.), Oslobođenje, 31. I. 1970. Čitajući Sabola (Željko Sabol: Kao krug na vodi, 1970.), Odjek, svibanj, 1970. Pripovjedačevo shvaćanje romana (Risto Trifković: Krik ptičurine, 1970), Oslobođenje, 19. VI. 1970. U dodiru s muzikom (V. Lukić: Praznik stvari, 1969.), Oslobođenje, 10. I. 1970. Pristup Vuletićevoj prozi (o romanima Gorko sunce, Drvo s paklenih vrata i Deveto čudo na istoku), Izraz, 6, 1971. Na putu istine (Risto Trifković: I probudi se čovjek, 1972.), Lica, 8 - 9, 1973. Značajno esejističko ostvarenje (Nikola Kovač: Slika predmeta i predmet slike, 1973.), Život, 1, 1975. Svijet misli Ive Andrića, Odjek, 1980. Između intelektualne rasprave i kronike (D. Sušić: Žar i mir, A), Oslobođenje, 13. I. 1985. Slovo o ništavilu svijeta (A. Vuletić: Križaljka za čitanje sudbine), Oslobođenje, 20. XI. 1985. Bolest od ukrštenih riječi (Milorad Pavić: Predeo slikan čajem), Oslobođenje, 15. VI. 1988. Tvrtko Kulenović: Kasino (1987.), Život, 11-12, 1988. Radenko Mišević: Dani i godine (1988.), Život, 11-12, 1988. Per Ulof Enkvist: Pali anđeo (1988.), Život, 11-12, 1988. Ivan Aralica: Propast Magnuma, Život, 11-12, 1988. Branimir Bošnjak: Nove pjesme (1988.), Život, 11-12, 1988. Bivši i novi životi (Slavko Janevski: Rulet sa sedam brojki), Oslobođenje, 2. IX. 1989. Slika neveselog života (Slobodan Selenić: Timor mortis), Oslobođenje, 9. XII. 1989. Zgusnuta misaona struktura (Vitomir Lukić: Hodnici svijetloga praha), Oslobođenje, 12. VIII. 1989. Duhovno pobratimstvo (Mustafa Novalić: Pobratimstvo, 1989.), Odjek, 6-7, 1990. Igrarije dvojne ličnosti (Branislav Sučević: Anarhist i hijena, 1989.), Odjek, 6-7, 1990. Roman kao totalna umjetnost (nove tendencije u suvremenom jugoslavenskom romanu), Odjek, 15.-31. I. 1989. Moderan pripovjedač (Dragan Janjić: Pokretna meta, 1989.), Odjek, 6-7, 1990. Ne samo obiteljska drama ( Živojin Pavlović: Vašar na Svetog Aranđela), Oslobođenje, 24. XI. 1990. Umjetnik prve vrste (o V. Lukiću), Prosvjetni list, br. 816, 1991. O Gublištu M. Kovača, Odjek, 30. IV. 1991. Četvrta obljetnica smrti Vitomira Lukića, Stećak, svibanj, 1995. Pjesnik svjetlosti i tmice (o V. Pavloviću), Hrvatska misao, 2, 1997. Antologije povijesnog značenja (V. Koroman: Hrvatska proza BiH od Matije Divkovića do danas, Hrvatsko pjesništvo BiH od Lovre Sitovića do danas, antologije), Hrvatska misao, 2, 1997. Zeleni plakati Lucijana Kordića, Hrvatska misao, 2, 1997. U ime ljubavi i dobrote (Miljenko Stojić: Kaplja), Hrvatska misao, 2, 1997. Jedinstvo mnogoglasja (Mile Pešorda: Slušam tvoj glas, 1997.), Hrvatska misao, 3-4, 1997. U duhu izvornosti (Miro Petrović: Ljetopis, 1996.), Hrvatska misao, 3-4, 1997. Medaljoni dramatične stvarnosti (Siniša Glavašević: Priče iz Vukovara, 1996.), Hrvatska misao, 3-4, 1997. O plemenitosti žrtve i bijesu dželata (Dr. Slobodan Lang: Dnevnik Libertas, 1997.), Hrvatska misao, 5, 1997. Stoljeće Vrhbosne (Stoljeće Vrhbosne 1887.-1997.), Hrvatska misao, 5, 1997. U znaku određenja prema vremenu (Dragan Šimović: Prolaznik, 1997.), Hrvatska misao, 6, 1998. Vrijedan izdavački pothvat (Raspeta crkva u Bosni i Hercegovini, 1997.), Hrvatska misao, 7-8, 1998. Lirski glas hrvatskog čovjeka (Marko Dragić: Tuj tunja tu jabuka, 1995.), Hrvatska misao, 9, 1998. Duh legendi (Marko Dragić: Zakopano zvono, 1996.), Hrvatska misao, 9, 1998. Sjaj jezičnog srebra i zlata (Marko Dragić: Duša tilu besidila, 1997.), Hrvatska misao, 9, 1998. Koliko je stara hrvatska glagoljica? (dr. fra Marko Japundžić: Hrvatska glagoljica, 1998.), Hrvatska misao, 9, 1998. Povratak domu zvanom Bosna (Zdravko Sančević: Pogled u Bosnu, 1998.), Hrvatska misao, 9, 1998. Još jedna Koromanova izvanredna zbirka (Veselko Koroman: Na dan svega, 1997.), Hrvatska misao, 11-12, 1999. Važnije likovne kritike u periodici

Izložba banjalučkih slikara, Naši dani, 1967. Prva samostalna izložba Seida Hasanefendića, Život, 6, 1968. Uz osmu izložbu Afana Ramića, Život, 5, 1968. Ljubović i Likar u Beogradu, Život, 1968. Slike i skulpture Boška Kućanskog, Život, 1969. Bilješke o nekim likovnim izložbama, Život, travanj, 1969. Likovni pregled, Život, kolovoz, 1969. O kritici manira, Lica, 2, 1978. Pred slikama Ibrahima Ljubovića, Odjek, 1978. Mladi, novi jezik umjetnosti, Lica, 2, 1978. Jedinstvene kolorističke sinteze (slikarstvo Seida Hasanefendića), Oslobođenje, 25. VI. 1981. U slavu boje i svjetlosti (o slikarstvu Radoslava Tadića), Oslobođenje, 16. XI. 1985. Bašlarovske sinteze (kipovi i crteži Boška Kućanskog), Oslobođenje, 31. X. 1986. Univerzalni govor (slikarstvo Ratka Lalića), Oslobođenje, 25. II. 1989. Nemoguće u mogućem (slike Slobodane Matić), Oslobođenje, 6. VI. 1990. Akvareli Miroslava Bilaća, Hrvatska misao, 5, 1997. O uljima fra Petra Perice Vidića, Hrvatska misao, 11-12, 1999. O akvarelima Adriane Amalie Sančević, Hrvatska misao, 11-12, 1999. Napomena: Ovo je nepotpun popis Marjanovićevih književnih i likovnih kritika koje je od 1966. do danas objavio u listovima i časopisima, jer ih nije uredno sakupljao i čuvao.

Razni Marjanovićevi tekstovi u periodici

Mržnja, Obzor, 12. IV. 1991. Laž, Obzor, 27. IV. 1991. Agresija primitivizma, Stećak, 1, 1994. Umnožavanje zla, Stećak, 2, 1994. "Profesor" i njegovi "učenici", Stećak, 2, 1994. Topuzine nacionalista, Stećak, 3, 1994. Tko je fra Lovrin ubojica?, Stećak, 3, 1994. Pokradeno blago Sarajeva, Stećak, 4, 1994. Genocid nad Hrvatima, Stećak, 5, 1994. Pitanja koja čekaju odgovore, Stećak, 6, 1994. Treći svjetski rat, Stećak, 6, 1994. Ruska "šahovnica", Stećak, 7, 1994. Vrtovi i ograde, Stećak, 8, 1994. Kardinal, Stećak, 11, 1994. Intelektualna i stvaralačka savjest pisca, Ratni dani, 1994. Kulturni identitet Hrvata, Neum, 18.-23. XII. 1994. Mister Vu-San-Pej, Krleža i Andrić (1), parafraza, Stećak, 9, 1994. Mister Vu-San-Pej, Krleža i Andrić (2), parafraza, Osvit, 2, 1995. Iskustvo zida, Slovo, 1995. Kuća blagoga naroda (posjet pjesniku i akademiku Veselku Koromanu), Hrvatska misao, 3-4, 1997. Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga (prijedlog izdavačkog projekta), Hrvatska misao, 5, 1997. U obrani znanstvenog pristupa jezičnoj problematici (posjet prof. dr. Josipu Baotiću), Hrvatska misao, 9, 1998. O prijedlogu izdavačkog projekta Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga, još jednom, Hrvatska misao, 11-12, 1999. Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga (radna verzija izdavačkog projekta), Hrvatska misao, 11-12, 1999. Napomena: Ni ovaj spisak nije potpun!

Prikazi, ocjene, tumačenja Marjanovićevih djela:

Predrag Protić: U ime oca i sina, Ilustrovana politika, br. 566, 1969. Velimir Milošević: U ime oca i sina, Život, br. 6-7, 1969. Vitomir Lukić: U ime oca i sina, Odjek, br. 15-16, 1969. Risto Trifković: U ime oca i sina, Oslobođenje, 1969. Dejan Đuričković: Uspio eksperiment, Putevi, 1970. Branko Bošnjak: Vješti pirandelizam, Oko, 26. XII. 1973. Kasim Prohić: Mit porodice kao životnog središta, Izraz,1974. Pero Šimunović: Usvojena poetika, Oslobođenje, 6. II. 1974. Krešimir Šego: Svijest o fragmentarnosti svijeta, Život, 6, 1974. Risto Trifković: Središte, Polja, 1974. Jakov Jurišić: Spontana komunikacija, Odjek, 15-28. II. 1974. Predrag Protić: Središte, Književnost, 1, 1974. Dejan Đuričković: Pripovjedanje kao traženje, Život, 4, 1974. Branko Stojanović: Unutrašnji životopis, Lica, 4, 1974. Kasim Prohić: Mirko Marjanović, Izraz, 11- 12, 1974. Jasmina Musabegović: Dramska proza, Izraz, 10, 1976. Jakov Jurišić: Vrsni prozaik, Odjek, 17, 1977. Dragoljub Jeknić: Porodica kao životno središte, Lica, 8,9,10, 1983. Safet Tipura: Roman o umjetnicima, Izraz, 1-2, 1984. Igor Mandić: Frères, Agence yougoslave d' auteures, 1984. Igor Mandić: Brothers, yougoslav authors agency, 1984. Mladen Šukalo: Življenje sa umjetnošću, Delo, 10, 1984. Željko Ivanković: Sudbina jedne obitelji, Most, 53-54, 1984. Slobodan P. Bošković: Porodični umjetnički portret, Borba, 1984. Dejan Đuričković: Brothers, Books in Bosnia and Herzegovina, 1984. Hajrudin Vrnjak: Nova proza Mirka Marjanovića, Putevi, 2-3, 1984. Hajrudin Vrnjak: Slojevita cjelina, Odjek, 23, 1984. Risto Trifković: Supstrat ljudskih drama, Oslobođenje, 14. I. 1989. Darko Lukić: Misterij nasljednog grijeha, Odjek, 23, 1990. Branislava Jevtović: Dani letećih riba, Književna kritika, 1-2, 1990. Boris Gregorić: Tamna strana povijesti, Vjesnik, 26. III. 1990. Ranko Risojević: Krvava balkanska saga, Glas, 27. IV. 1990. Milan Čakar: Sjenke novog vremena, Izraz, 7-8, 1990. Milan Čakar: Sjenke novog vremena, Danas, 23. X. 1990. Nihad Agić: Život pod sjenkom, Oslobođenje, 20. IV. 1991. Darko Lukić: Proza oslonjena na tri središta, Prosvjetni list, 2. III. 1992. Čedomir Mirković: Pobednici i poraženi, Politika, 20. XII. 1990. Toma Podrug : Nadrastanje neljudskog, Vjesnik, 12. XII. 1996. Branka Balvanović: O misteriju sveopće destrukcije, Motrišta, 3, 1997. Branka Hlevnjak: Monografija fra Petra Perice Vidića, Hrvatsko slovo, 2. I. 1998. Mario Bilić: U inat i usprkos, Hrvatsko slovo, 23. VII. 1999. Mario Bilić: "Treći svjetski rat", Politički zatvorenik, 90, 1999. [uredi] Samostalne izložbe 1991/ 1992. (prosinac-siječanj) - Izložba crteža ( olovka u boji, 22 crteža iz ciklusa Posvećeno jugu), Dom pisaca, Sarajevo, Galerija Doma pisaca 1995. (travanj) - Izložba portreta (42 portreta, olovka u boji), Galerija HKD Napredak Novi Grad, Sarajevo 1996. (studeni) - Izložba crteža (15 crteža iz ciklusa Posvećeno jugu, olovka u boji), Vancouver (Canada) [uredi] Skupne izložbe Sarajevo, Hamburg, Zagreb, Split

Osim objavljenih knjiga u Sarajevskim i Zagrebačkim izdavačkim kućama, eseja, književnih i likovnih kritika tiskanih u periodici, Marjanović je do sada uradio i ovo:

U vrijeme studija u Sarajevu likovno oblikovao, ilustrirao i tehnički uredio oko 150 brojeva studentskog lista Naši dani i oko 50 brojeva Zadružnog željezničara, oko 400 brojeva Prosvjetnog lista i oko 200 brojeva dnevnika Oslobođenje Kao glavni urednik u književnom časopisu Život utemeljio je rubriku Portreti bosansko-hercegovačkih pisaca Kao urednik domaće književnosti u Svjetlosti u deset godina rada uredio oko 300 novih knjiga Kao urednik Svjetlosti dobio dvije međunarodne nagrade za izdavačke projekte: Književnost naroda i narodnosti BiH u 50 knjiga (1985, zajedno s A. Isakovićem i Ristom Trifkovićem i izdavačem) i Suvremeni jugoslavenski roman (1990, zajedno s izdavačem) Kao glavni urednik Stećka dobio međunarodnu nagradu Pierre Chevallier (Međunarodna udruga katoličkog tiska : Génève, 1995.) Obnovio i uredio 25 brojeva tromjesečnika za umjetnost i znanost Hrvatska misao, časopisa kojega su u okviru Glavnog pododbora Matice hrvatske u Sarajevu 1943. uređivali Ahmed Muradbegović, Alija Nametak i Dragutin Kamber (glavni urednik: Alija Nametak) U časopisu Hrvatska misao pokrenuo i utemeljio ediciju Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga U časopisu Hrvatska misao objavio Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine rođenih od 1333. do 1972. godine, koji obuhvaća razdoblje od oko 650 godina jedne književnosti u kontinuitetu, prvi priručnik takve vrste u Bosni i Hercegovini Više od tri i pol ratne godine proveo sa suprugom Ljiljanom u opkoljenom Sarajevu, studirajući karaktere ljudi svih zanimanja i profesija, kao logoraš koji je i pored svega vjerovao u ljude Za tri i pol godine toga logoraškog života u Sarajevu propješačio gotovo svakodnevno oko 20 kilometara, više nego li za sve godine života do toga rata. Retrieved from "http://hr.wikipedia.org/wiki/Mirko_Marjanovi%C4%87"

Nedovršeni biografski članak o Mirko Marjanović treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.