Pobune (knjiga)
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Autor | Derviš Sušić, 1966 |
|---|---|
| Originalni naziv | Pobune |
| Jezik | Bosanski jezik |
| Vrsta djela | Zbirka pripovijetki/roman |
| Vrijeme i mjesto nastanka | 1966; Sarajevo |
| Pripovjedač | Ima ih više |
| Gledište | Prvo lice |
| Vrijeme radnje | Od kraja bosanske kraljevine do II. svjetskog rata |
| Mjesto radnje | Bosna i Hercegovina, Turska, i drugo |
| Glavni lik | Ima ih više |
| Vrhunac | Poseban u svakoj pripovijetki |
| Teme | Pobune protiv klasnih razlika i drugo |
"Pobune" je naziv zbirke pripovijetki bh. pisca Derviša Sušića (izdana 1966. godine). Zbirka "Pobune" sadrži pet pripovijetki ("Plaćenik", "Kaimija", "Seljačka jadikovka", "Kad se vratim" i "Preko mutne vode"), koje se odlikuju dramskom lirikom fabuliranja i koje, radi svoje međusobne povezanosti, dovode do toga da se ova zbirka naziva i romanom. "Pobune" u prvom planu prikazuju sliku bošnjačkog naroda i njegovu historijsku dramu, koja se proteže od kraja bosanske kraljevine i turskog carstva ("Plaćenik", "Kaimija" i "Seljačka jadikovka"), preko austro-ugarskog perioda ("Kad se vratim"), do Drugog svjetskog rata ("Preko mutne vode"). Zanimljiva je demitologizacija pojedinih likova, koju je izvršio Derviš Sušić (Tale Ličanin, Hasan Kaimija i slično). S obzirom da se knjiga u velikoj mjeri bavi pobunama protiv klasnih razlika, onda je jasno zašto je Sušić pokušao da uništi neke kultove ličnosti, koji su stvoreni u usmenom predanju.
U "Pobunama" je prikazan bosanski (prvenstveno bošnjački) čovjek koji, naizgled, trpi i podnosi sve nedaće, dok u jednom trenutku ne pokaže, otvoreno, svoju tvrdoglavost i prkos, odnosno, dok se ne pobuni. Te pobune su u ovoj knjizi nekada uzimale velike razmjere, a nekada bile individualne. Pobune su bile prvenstveno protiv klasnih razlika:
- ..Dok je uprava gore, dronjav žitelj dolje, a vojska grdna zvijer na tankom lancu, bit će buna i pohara... (Plaćenik)
[uredi] Simbol mutne vode
Povezanost pripovijetki se može, osim porodičnog elementa (likovi su svi pripadnici jedne porodice), vidjeti i u provlačenju simbola "mutne vode" kroz, skoro, sve pripovijetke (jedino je nema u pripovijetci "Kad se vratim"). Ta mutna voda može simbolizirati nekoliko stvari (na primjer: klasni rascjep), ali radi same tematike knjige ona simbolizira osobit položaj bošnjačkog naroda, koji je rascjepljen između istoka i zapada. U pripovijetci "Plaćenik", prvi put se pojavljuje mutna voda, koju je "doživio" Abdulah Pilavija (u ostalim pripovijetkama, osim u "Kad se vratim" i "Preko mutne vode", glavni likovi sanjaju mutnu vodu). U pripovijetci "Plaćenik" Abdulah Pilavija, bivši bosanski krstjanin Ostoja Dobrisalić, dolazi u poziciju kada ne može preći rijeku, a u isto vrijeme se ne može ni vratiti nazad. Ta, naizgled, bez izlazna situacija, simbolizira bošnjački narod u cjelini.
jezik pisca je brdjanski sa upotrebom arhaizma i kinescizama
[uredi] Likovi
[uredi] Također pogledajte
Nedovršeni članak Pobune (knjiga) koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
