Prijam
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prijam (grč. Πρίαμος, Príamos; također i Podark) najmlađi je Laomedonov sin, kralj grada Troje u vrijeme Trojanskog rata.
Sadržaj |
[uredi] Etimologija
Prijam se izvorno zvao Podark (grč. Ποδάρκης, Podárkos = lakše noge. Spriječio je Herakla da ga ubije davši mu zlatni veo koji je istkala njegova sestra Heziona. Nakon ovoga Podark je promijenio svoje ime u Prijam. Etimologija te riječi dolazi od grč. priatos = otkupljen. Izvorno je ime vjerojatno lidijskog podrijetla, a ne grčkog.
[uredi] Mitologija
[uredi] Potomci
Prijam je imao više žena, a prva mu je bila Hekaba s kojom je imao pedesetak sinova i nekoliko kćeri. Najstariji sin bio je Ezak kojeg je imao s Arizbom, koji je poginuo prije Trojanskog rata. Najpoznatiji su mu potomci Hektor, Paris i Kasandra.
[uredi] Hektor
Njegov sin Hektor poznat je kao najhrabriji trojanski ratnik koji je svoju domovinu uspješno branio devet godina od ahejskog zavojevača.
Ahilej je ubio Hektora i potom obesčastio tijelo jer ga bješe vukao nekoliko dana oko Troje i odbijao vratiti Trojancima. Zeus je poslao Hermesa da prati Prijama do ahejskog uporišta. Prijam je u suzama molio Ahileja da se sažali zbog očeva gubitka vlastita sina i da vrati Hektorovo tijelo. Podsjetio je Ahileja na njegova vlastita oca - Peleja. Dirnuti je Ahilej popustio i predao mu truplo. Obje su strane pristale na privremeno primirje od 11 dana. Priređen je svečani Hektorov pogreb i pogrebne igre. Ovo opisuje Homer u svojoj Ilijadi.
[uredi] Smrt
U uništenju Troje Prijama je brutalno ubio Ahilejev sin Neoptolem (u Vergilijevoj Eneidi znan i kao Pir).
[uredi] Vanjski linkovi
- Prijam u grčkoj mitologiji ((en))
