Tumor

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Tumori ili neoplazme označavaju masu izmjenjenih ćelija koje pokazuju nepravilan i progresivan rast. Tumori su bolesti s ozbiljnom prognozom po život, te su tema o kojoj se mnogo govori. Riječ "tumor" znači oteklina, nastaju uvećanjem tkiva ili organa bujanjem ćelija ili otokom tkiva zbog zadržavanja tečnosti ili krvarenja unutar tkiva. Ipak, danas se taj pojam uvriježio kao oznaka za novotvorine (neoplazije).

Sadržaj

1 Pojam novotvorine
2 Vrste novotvorina
- 2.1 Neke vrste tumora
3 Nastanak tumora
4 Metastaze
5 Paraneoplastični sindrom
6 TNM klasifikacija
7 Prognoza bolesti
8 Tumorska kaheksija

[uredi] Pojam novotvorine

Pojam "novotvorina" označava novonastalu tvorbu u organizmu koja je nastala kao posljedica različitih unutarnjih i vanjskih faktora koji djeluju na organizam. U osnovi, novotvorine nastaju kad se izgubi normalna regulacija kontrolnih mehanizama rasta stanice.

[uredi] Vrste novotvorina

Tumori mogu biti maligni(zloćudni) i benigni(dobroćudni). Razlika između njih je u agresivnosti rasta, te u tome što maligni daju metastaze i šire se u okolinu, infiltrirajući se u okolno tkivo, dok benigni tumori ne daju metastaze na druge organe i ne infiltriraju se u okolno zdravo tkivo, već ga potiskuju. Rak (kancer, cancer) predstavlja zloćudni oblik novotvorine. Zloćudnost ili malignost nekog tumora odnosi se na svojstvo tog tumora da invadira i razara okolno tkivo i da stvara udaljene metastaze u organizmu, te kao posljedica nastupa smrt. Naravno, dijagnoza zloćudnog tumora ne podrazumijeva smrt. Pravodobnom dijagnozom, i dobrim odabirom terapije izlječenje je kod nekih malignih tumora moguće.

[uredi] Neke vrste tumora

Adenomi su dobroćudni tumori epitelnog porijekla građeni od dobro diferenciranih epitelnih ćelija koje grade žljezdana tkiva vrlo slična normalnim žljezdanim tkivima.
Karcinomi su novotvorine porijekla epitelnih ćelija.
Adenokarcinom označava tumor u kojem tumorske stanice epitelnog porijekla rastu stvarajući žljezdane tvorbe.
Carcinoma in situ (CIS)-tumorska tvorba mikroskopske debljine, koja se nalazi samo u epitelnom sloju tkiva, i ne probija bazalnu membranu epitela. Ima potencijal probijanja membrane i invazivnog rasta.
Sarkomi su tumori koji potječu iz mezenhima ili njegovih derivata (mezenhim je prvobitno vezivno tkivo koje se javlja još u embrionalnom stadiju).
Papilomi su dobroćudne epitelni tumori koji stvaraju resičaste tvorbe.
Polipi su tumori koje izbočuje iznad površine sluznice, kao vidljiva, solitarna masa.

Kancerogenost predstavlja potencijal neke tvari da izazove genetska oštećenja u stanici koja će dovesti do nekontroliranog rasta ćelije tj. raka.

[uredi] Nastanak tumora

Uzrok najvećeg broja tumora nije poznat: Ipak za određene faktore se danas pouzdano zna da su uzročnici stvaranja tumora, a to su, pušenje, UV zračenja, određeni virusi. Sam proces nastanka tumora događa se već na molekulskoj razini, tj. poremećaji kontrolnih bjelančevina imaju svoju podlogu u oštećenjima gena koji te proteine i stvaraju. Oštećenje gena može nastati na dva načina:

kao posljedica vanjskih kancerogenih faktora (kemijski, fizikalni, mehanički, virusni agensi
kao posljedica spontanih mutacija u organizmu.

Nastanak tumora se ne događa u jednom točno određenom trenutku ili u kratkom vremenskom razdoblju. To je proces koji se sastoji od niza promjena na genotipskoj i na fenotipskoj razini. Taj niz promjena koji vodi od zdravog stanja stanice do pojave tumora najčešće traje mjesecima i godinama.

Nastanak tumorske ćelije

Tumorski čvor potiče od jedne jedine ćelije. U njoj se godinama nagomilalo više mutacija gena odgovornih za reprodukciju i regulaciju rasta. Skupine odgovornih gena za regulaciju rasta su

onkogeni
tumorski supresiski geni
geni za provjeravanje i popravak DNK

Tumorski čvor je dinamična vrlo heterogena populacija stanica zbog neprestanog dijeljenja, nestabilnosti genoma tumorskih stanica i selekciskog tlaka okoliša.

[uredi] Metastaze

Metastaze su sekundarno nastale promjene, presadnice koje nisu u dodiru s primarnim tumorom i nalaze se u udaljenim tkivima. Metastaziranje je jedan od najvažnijih karakteristika zloćudnosti, iako svi zloćudni tumori ne metastaziraju.

[uredi] Paraneoplastični sindrom

To je skup simptom i znakova bolesti koji nisu dio kaheksije i ne mogu se objasniti bilo lokalnim bilo udaljenim rastom tumora, bilo njegovom hormonskom aktivnošću. Najčešće se javlja kao hiperkalcemija i Cushingov sindrom.

[uredi] TNM klasifikacija

Jedan od načina određivanja težine stadija raka zasniva se na određivanju veličine primarnog tumora (T), opsegu širenja u regionalne limfne čvorove (N) i prisutnosti ili odsutnosti metastaza (M). Osim ovog oblika procjene težine bolesti postoje još i histološke i citološke (npr. Papanicolaou-test ili Papa-test) metode procjene i dijagnostike, kao i biokemijske pretrage na karakteristične tumorske markere.

[uredi] Prognoza bolesti

Dobroćudni tumori su najčešće promjene s dobrom prognozom za život. Zloćudne promjene mogu biti izlječiva bolest ako se otkriju u ranom stadiju i ako odmah zatim uslijedi odgovarajuća terapija. Terapija malignih tumora često ne uspijeva u potpunosti izliječiti bolest, ali može produžiti životni vijek, najčešće se radi o nekoliko godina života. Ohrabrujući rezultati na polju liječenja malignih tumora u zadnjem desetljeću govore u prilog aktivnoj borbi čovjeka protiv zloćudnog tumora.

[uredi] Tumorska kaheksija

Kaheksija je teško i iscrpljujuće stanje cjelokupnog organizma koje se javlja u krajnjim stadijima raka, a karakterizirano je padom tjelesne težine, općom slabošću, malaksalošću.