Carl Lewis
From Wikipedia
U izboru MOO-a proglašen najvećim atletičarem XX stoljeća, a po mišljenju mnogih on je i - najveći sportaš svih vremena.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Sportski uspjesi
Rođen 1. srpnja 1961 u Birminghamu, Alabama, USA, punim imenom Carlton Frederick Lewis. Američki superatletičar, osvajač devet zlatnih i jedne srebrne olimpijske medalje na Olimpijskm igrama 1984,1988,1992 i 1996 (Los Angeles, Seoul, Barcelona i Atlanta); te osmerostruki svjetski prvak u atletici na SP od 1983 do 1993, i to kad su se svjetska atletska prvenstva održavala svake četiri godine, a ne svake dvije, kao danas. Carl Lewis, sportski fenomen kakav će se teško ponoviti, ujedinio je u svojim uspjesima podvige više vrhunskih atletičara. Ponovio je podvig koji je prije njega ostvario Paavo Nurmi, osvojivši devet zlatnih olimpijskih medalja, zatim je ponovio uspjeh Jesse Owensa iz Berlina, 1936, pobijedivši na 100 m, 200 m, u skoku u dalj i u štafeti 4 puta 100 m; a ponovio je i podvig svog sunarodnjaka Al Oerter- a koji je pobijedio na četirima Olimpijskim igrama (od 1956-1968, u bacanju diska), pobijedivši također četiri puta na Olimpijskim igrama - u skoku u dalj. Pri tom valja napomenuti da nitko, prije ni poslije njega, nije u skoku u dalj pobijedio čak ni dva puta. Uz to, nijedan sprinter nije pobijedio na OI dva puta na 100 m, a Carl Lewis je to učinio 1984. i 1988. Nadalje on je prvi čovjek koji je na razini mora trčao 100 m ispod 10 sec. Na vrhuncu svoje karijere (tijekom 80-ih i početkom 90-ih) bio je sprinter sa najviše utrka na 100 m ispod 10 sec, te na 200 m ispod 20 sec; a ostao je, i vjerojatno će još jako dugo ostati, atletičar s najviše skokova preko 8,50 m.
Radi ilustracije : samo je 7 (sedam) atletičara u povijesti atletike (što vani, što u dvorani) skočilo 8 m i 71 cm, pa naviše. Sveukupno 15 skokova. Od toga Carl Lewis ima 9 skokova (1 dvoranski), a preostala šestorica - 6!
Po uspjesima koje je postigao na najvećim natjecanjima, slobodno se može konstatirati - to je najveća karijera u povijesti sporta.
Treba napomenuti da se je Carl Lewis kvalificirao i za Olimpijske igre u Moskvi, 1980, (kao 19-godišnjak), u štafeti 4 puta 100 m i u skoku u dalj, ali je to izostalo zbog bojkota, čime mu je, najvjerojatnije, uskraćena najmanje jedna sigurna zlatna medalja - u štafeti, a čime bi zasjeo na prvo mjesto vječne liste olimpijaca sa najviše medalja. Ovako se nalazi na četvrtom mjestu, iza Larise Latynine, gimnastika, Ukrajina, Paava Nurmija, atletika, Finska i Marka Spitza, plivanje, USA. Svo četvero ima po 9 zlatnih medalja, a poredak određuje broj srebrnih i brončanih: Latinyna 5 srebrnih i 4 brončane, Nurmi 3 srebrne, Spitz 1 srebrna i 1 brončana, te Lewis 1 srebrna medalja.
Međutim Lewis je sportaš sa najviše pojedinačno osvojenih zlatnih olimpijskih medalja - 7, ako računamo aktualne sportske discipline (Ray Ewry, USA, osvojio je 8 pojedinačnih zlatnih medalja 1900., 1904. i 1908., ali u disciplinama koje odavno više nisu u programu Olimpijskih igara: skok udalj, skok uvis i troskok - iz mjesta).
Vidi i: Olimpijci sa najviše medalja.
[uredi - уреди] Zanimljivost
Na prvenstvu SAD u Indijanapolisu 1982. godine Carl Lewis je skočio u dalj svemirskih 9 m i 14 cm, što bi bio i ostao vječiti svjetski rekord da se suci nisu uplašili međunarodne nevjerice, pa su mu solomonski presudili - minimalni prijestup.
[uredi - уреди] Karijera
- 1983. - SP, 3 zlatne medalje (100 m, skok u dalj i štafeta 4 puta 100 m)
- 1984. - OI, 4 zlatne medalje (100 m, 200 m, skok u dalj i štafeta 4 puta 100 m)
- 1987. - SP, 3 zlatne medalje (100 m, skok u dalj i štafeta 4 puta 100 m)
- 1988. - OI, 2 zlatne medalje (100 m, skok u dalj), 1 srebrna medalja (200 m)
- 1991. - SP, 2 zlatne medalje (100 m i štafeta 4 puta 100 m), 1 srebrna medalja (skok u dalj)
- 1992. - OI, 2 zlatne medalje (skok u dalj i štafeta 4 puta 100 m)
- 1993. - SP, 1 brončana medalja (200 m)
- 1996. - OI, 1 zlatna medalja (skok u dalj)
[uredi - уреди] Osobni rekordi
- 100 m: 9,86 sec (1991., tada svjetski rekord)
- 200 m: 19,75 sec (1983.)
- skok u dalj: 8 m 87 cm (1991.); u dvorani: 8 m 79 cm (1984., važeći svjetski dvoranski rekord)
- štafeta 4x100 m: 37,40 sec (1992., važeći svjetski rekord)
