Radoš Ljušić

From Wikipedia

Prof. dr. Radoš Ljušić (ćirilicom: Радош Љушић; Istok (Metohija), 22. XI. 1949), historičar.

Sadržaj/Садржај

1 Životopis
2 Stručni rad
3 Bibliografija
4 Priznanja

[uredi - уреди] Životopis

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom mjestu, a studije historije na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1974). Za diplomski rad "Srbija u revoluciji 1848. godine" dobio je "Oktobarsku nagradu grada Beograda" za stručne radove studenata. Od 1975. godine radi na "Odeljenju za istoriju" Filozofskog fakulteta u Beogradu. Od 2004. godine zaposlen je kao direktor Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva .

[uredi - уреди] Stručni rad

Magistrirao je 1978. godine temom "Namesništvo prve vlade kneza Mihaila (1839-1840)". Doktorsku disertaciju "Kneževina Srbija (1830-1839)" odbranio je 1984. Godinu dana kasnije (1985) izabran je u zvanje docenta, 1990. u zvanje vanrednog profesora, a za redovnog profesora 1996. godine. Profesor je na Katedri za Nacionalnu istoriju novog veka.

Bio je predsjednik Društva istoričara Srbije. Bio je, a i sada je član uredništava nekoliko historijskih časopisa ("Istorijski glasnik", "Istorijski časopis", "Viminacium", "Glasnik međuopštinskog istorijskog arhiva Valjeva") te član "Odbora za proučavanje srpske revolucije" i "Odbora za 19. vek SANU". Urednik je biblioteke "Srpski memoari" u izdanju "Srpske književne zadruge" (SKZ).

Bavi se historijom srpskog naroda u 19. i 20. stoljeću. Njegova bibliografija broji preko 400 bibliografskih jedinica, od toga 26 posebnih izdanja.

Sa svojim postdiplomcima i doktorantima osnovao je "Udruženje za proučavanje srpske povesnice" i publicirao knjige:

"Srpske političke generacije (1788-1918)", Beograd, 1998.
"Pero i povest. Srpsko društvo u sećanjima", Beograd, 1999.
"Pismo", Beograd, 2001.

[uredi - уреди] Bibliografija

"Srbija i oslobodilački pokreti na Balkanu 1856-1878.", Knjiga I (1856-1866), Beograd, SANU, 1983, 652 str. (priredio s Vasijem Krestićem)
"Kneževina Srbija (1830-1839)", Beograd, SANU, 1986, XV + 508 str.
"Licej (1838-1863). Zbornik dokumenata", Beograd, Univerzitet u Beogradu - "Savremena administracija", 1988, 713 str.
"Vuk Karadžić o Srpskoj revoluciji", Beograd - Gornji Milanovac, "Književne novine" - "Dečije novine", 1990, 271 str.
"Alimpije Vasiljević, Moje uspomene", Beograd, SKZ, 1990, 229 str. (priredio, napisao predgovor: str. 19-38 i napomene)
"Programi i statuti srpskih političkih stranaka do 1918.", Beograd, "Književne novine", 1991, 514 str. (s Vasilijem Krestićem)
"Tumačenja Srpske revolucije u istoriografiji 19. i 20 veka", Beograd, SKZ, 1992, 132 str.
"Vožd Karađorđe 1-2", Smederevska Palanka - Beograd, "Invest-Eksport", NIU "Vojska" - "Dečje novine", 1993, 304 str.; 1995, 317 str. (drugo, dopunjeno izdanje - Beograd, 2000, 313 odn. 315 str.)
"Knjiga o Načertaniju. Nacionalni i državni program Kneževine Srbije (1844)", Beograd, BIGZ, 1993, 182 str.
"Srbija 19. veka. Izabrani radovi 1-2", Beograd, NIU "Vojska", 1994. odn. 1998, 417 odn. 435 str.
"Milan Obrenović, vojvoda, komandant i savetnik Rudničke nahije", Gornji Milanovac, 1995, 174 str.
"Rudnička nahija (1816-1839). Zbornik dokumenata Knjažeske kancelarije", Gornji Milanovac, 1995, 389 str. (s Anom Samardžić)
"Prvo namesništvo (1839-1840)", Beograd, "Prosveta", 1995, 179 str.
"Vožd Karađorđe za školu i dom", Beograd, "Vajat", 1996, 112 str. (napisao i priredio)
"Aleksa Simić, Sećanja na knjaza Miloša", Kragujevac - Gornji Milanovac, "Kalenić" - "Dečje novine", 1997, 192 str.
"Kneginja Ljubica", Gornji Milanovac, "Dečje novine", 1997, 205 str.
"Obrenovići i njihov rodoslov", Gornji Milanovac, SO Gornji Milanovac - Muzej Rudničko-takovskog kraja, 1998, 33 str.
"The Obrenovics and their Genealogy", Gornji Milanovac, 1998, 33 str. (na engleskom)
"Pranjani u državnim i popisnim knjigama (1820-1867)", Gornji Milanovac, 1998, 196 str. (napisao predgovor i priredio za štampu)
"Atanasko Mihailović, crnogorski knez, sudija i deputat", Gornji Milanovac, Muzej Rudničko-takovskog kraja, 2000, 111 str.
"Ljubavi srpskih vladara i političara", Niš, "Zograf", 2000, 233 str. (četiri izdanja)
"Istorija srpske drževnosti, knj. II. Srbija i Crna Gora - novovekovne srpske države", Novi Sad, SANU, ogranak u Novom Sadu, "Beseda" - Bačka eparhija, Društvo istoričara Južnobačkog i Sremskog okruga, 2001, 408 str.
"Karađorđevići", Beograd, Fondacija Karić - "Narodna knjiga", 2001, 167 str.
"Srpske dinastije" (u prilogu: "Rodoslovi srpskih dinastija"), Novi Sad, "Platoneum", 2002, 178, 58 (koautor: Andrija Veselinović)
"Detinci, materice, oci. Radna sveska iz istorije za VII razred osnovne škole", Novi Sad, "Platoneum", 2002, 119 str.
"Identitet Srba. Radna sveska iz istorije za III razred gimnazije", Novi Sad, "Platoneum", 2002, 136 str.
"Ustanička Srbija : (1804-1815) : istorijski izvori", Beograd, "Narodna knjiga" - "Alfa", 2004, 97 str.

Obradio je "Istoriju Kragujevačke gimnazije od 1833. do 1918. godine" u knjizi "Spomenici Kragujevačke gimnazije", Kragujevac, 1989.

S Radetom Mihaljčićem priredio je za štampu, izvršio redakturu i napisao predgovor za "Istoriju Srba Vladimira Ćorovića I-III", Beograd, 1989. (šest izdanja).

Jedan je od autora knjiga:

"Полuтuческuе и културные отношения Россuu с югославскuмu землямu в первой третu XIX века. Документы, Москва, "Наука", 1997, 383 (Составители: Е. П. Кудрявцева, Г. А. Кузнецова, Р. Люшич, К. К. Миронова, Н. И. Плотникова, В. М. Хевролина, Н. И. Хитрова)
"Istorija srpske kulture", Beograd, 1995. (više izdanja s prevodima na engleski i češki jezik)
"Oficiri u visokom školstvu Srbije 1804-1918.", Beograd, 2000.

[uredi - уреди] Priznanja

Za prvi tom knjige "Vožd Karađorđe" dobio je "Nagradu za nauku Vukove zadužbine" (1993), a za "Knjigu o Načertaniju" "Oktobarsku nagradu grada Beograda" (1994).

Izvor: