Relja Bašić
From Wikipedia
Relja Bašić (Zagreb, 1930) je hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac.
Diplomirao je glumu na ADU, u klasi doktora Gavelle, a na filmu debitira već za vrijeme studija u antologijskom 'Koncertu' Branka Belana 1954., jednom od najvažnijih i najboljih ostvarenja ex-jugoslavenskog filma. Time samo najavljuje još istaknutije uloge u filmovima koji su promijenili tijek hrvatske i ex-jugoslavenske kinematografije, poput 'Ronda' Zvonimira Berkovića za kojeg osvaja i Zlatnu Arenu u Puli 1966. godine. Njegova interpretacija muškarca čiji je brak utonuo u krizu obilježila je film koji je najavio potpuno nova razmišljanja u filmskome mediju, i van naših prostora.
Godine 1970. ulogom gosp. Fulira u 'Tko pjeva zlo ne misli' Kreše Golika, postaje ikonom urbanog hrvatskog folklora.
Nakon karijere u HNK-u, 1956.-1968., odlučuje prijeći u slobodne umjetnike. Godine 1974. osniva 'Teatar u gostima', kojeg vodi više od 30 godina. Odigrao je više od 4700 predstava u Hrvatskoj i inozemstvu. Samo u Dubrovniku, na Dubrovačkim ljetnim igrama, odigrao je više od 100 predstava. Njegova filmska karijera izbrojala je čak 56 domaća i 71 strani naslov, uključujući suradnje s nekim od najvećih imena europskog i svjetskog filma, kao što su Volker Schlöndorff, Peter Ustinov, Abel Gance, Robert Hossein, Lamont Johnson, James Cellan Jones, Alexandre Astruce, Mauro Bolognini, Wojtech Jasny.
Uloge u hrvatskim i ex-jugoslavenskim produkcijama, bile su odreda u ostvarenjima koja su obilježila filmsko stvaralaštvo na ovim prostorima: 'Opsada' (B. Marjanović, 1956.), 'Čovik od svita' (O. Gluščević, 1965.), 'Imam dvije mame i dva tate' (K. Golik, 1968.), 'Pozdravi Mariju' (M. Klopčić, 1969.), 'Nedjelja' (L. Zafranović, 1969.), 'Put u Raj' (M. Fanelli, 1970.), 'Kužiš stari moj' (V. Kljaković , 1973.), 'Izbavitelj'(K. Papić, 1976.), 'Usporeno kretanje' (V. Kljaković, 1979.), 'Kiklop' (A. Vrdoljak, 1982.), 'Ljubavna pisma s predumišljajem' (Z. Berković, 1985.)
Dobitnik je niza najviših priznanja: nagrade Vladimir Nazor za životno djelo, nagrade Dubravko Dujšin, Sterijine nagrade, Povelje grada Zagreba, pulske Zlatne arene, Zlatne nagrade Motovun film festivala, i mnogih drugih.
Aktivan je u mnogim humanitarnim organizacijama u Hrvatskoj, a i član je glavnog odbora Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava. Njegov dugotrajan doprinos razvoju interkulturnog dijaloga, raznolikosti i umjetnosti kulminirao je imenovanjem za UNESCO-vog Umjetnika za mir, priznanje koje se odaje samo najistaknutijim i najutjecajnijim umjetnicima svijeta. Relja Bašić i danas nastavlja svoj rad kako kroz UNESCO, tako i kroz nove projekte u kazalištu i na filmu.
