Sportska gimnastika
From Wikipedia
Sportska gimnastika je najraÅ¡irenija i najpoznatija sportska disciplina gimnastike. ÄŒak se ponekad pod nazivom gimnastika u stvari podrazumijeva, iako pogreÅ¡no, baÅ¡ sportska gimnastika. NajÄešće se dijeli na muÅ¡ku i žensku sportsku gimnastiku, i to na naÄin da se vježbaÄi natjeÄu na preskoku, razboju, konju s hvataljkama, krugovima, vratilu i na tlu, dok se vježbaÄice natjeÄu na tlu, dvovisinskom razboju, preskoku i gredi. Iako sama vježba, ovisno o spravi, može trajati relativno kratko, ipak je u pravilu fiziÄki vrlo zahtjevna, a traže vježbaÄevu snagu, pokretljivost, izdržljivost te koordinaciju u prostoru najviÅ¡eg nivoa.
Sadržaj/Садржај[sakrij/Ñакриј] |
[uredi - уреди] Povijest sportske gimnastike
Gimnastika kao sistem pripreme vojnika potjeÄe joÅ¡ iz vremena stare GrÄke. Postoje i zapisi o razliÄitim modelima gimnastiÄkog vježbanja i u staroj Kini i Indiji. U danaÅ¡njem obliku sportska gimnastika je nastala u 19. stoljeću u tadaÅ¡njoj NjemaÄkoj i ÄŒehoslovaÄkoj.
Ocem sportske gimnastike se smatra Nijemac Friedrich Ludwig Jahn, koji je prezentirao veći broj gimnastiÄkih sprava od kojih se neke, kao npr. paralelni razboj, koriste i danas.
1881 je osnovana MeÄ‘unarodna gimnastiÄka federacija, a u poÄetku je ukljuÄivala samo nekoliko europskih zemalja Älanica. Sportska gimnastika je olimpijski sport od samih poÄetaka modernog olimpizma 1896. godine, iako je ženama dopuÅ¡teno natjecanje u sportskoj gimnmastici na Igrama tek 1928. godine.
[uredi - уреди] Format natjecanja u sportskoj gimnastici
Prema sada važećim pravilima, na velikim natjecanjima se vježbaÄi i vježbaÄice natjeÄu u Äetiri dijela programa: ekipno prednatjecanje, ekipno finale, finale viÅ¡eboja i finale po spravama.
U ekipnom prednatjecanju vježbaÄi nastupaju na svih 4 (žene) odnosno 6 (muÅ¡ki) sprava. Na osnovu rezultata momÄadi se plasiraju u ekipno finale, a pojedinci u finale viÅ¡eboja odnosno finale po spravama. Do 1996. godine se u timskom prednatjecanju vježbalo po tzv. obaveznom programu, odnosno svi vježbaÄi su izvodili identiÄnu vježbu zadanu prije natjecanja. Kasnije je taj model ukinut, te je program koji izvodi vježbaÄ slobodan, odnosno bez obaveznih elemenata. Bodovi iz prednatjecanja se ne prenose u finale, Å¡to znaÄi da oni koju su se plasirali u finala u finalnim natjecanjima poÄinju natjecanje iznova, bez prenesenih bodova iz prednatjecanja.
U ekipnom finalu 8 najboljih momÄadi iz prednatjecanja se natjeÄe za konaÄni plasman.
U finalu viÅ¡eboja se sastaje 8 najboljih vježbaÄa i vježbaÄica po ukupnim bodovima sa svih sprava.
U finalu po spravama za svaku spravu se plasira 8 najboljih na toj spravi iz prednatjecanja.
[uredi - уреди] Ženske discipline
[uredi - уреди] Preskok
U ovoj disciplini vježbaÄica se nakon zaleta, tipiÄno oko 25 metara dugog, odrazi od odskoÄne daske prema konju za preskok, te se u preletu prebacuje na drugu stranu uz doskok na strunjaÄu. Konj za preskok je na visini od 125 cm od strunjaÄe. Napredna vježbaÄica će u drugom dijelu leta izvesti odreÄ‘eni broj okreta i salta. ObiÄno se u natecanju izvode dva razliÄita skoka, a ovisno o natjecanju ukupna se ocjena dobija ili zbrojem, ili srednjom ocjenom, ili se uzima bolji od dva izvedena skoka.
2001. godine je tradicionalni gimnastiÄki konj za preskok zamijenjen s duljom i stabilnijom spravom koja olakÅ¡ava preskok.
[uredi - уреди] Dvovisinski razboj
VježbaÄica izvodi pokrete krećući se izmeÄ‘u dviju pritki razliÄite visine. ViÅ¡a pritka je na visini od 225 cm, a niža na 145 cm od strunjaÄe. Razmak pritki je izmeÄ‘u 130 do 180 cm, a duljina 240 cm. U vježbi se koriste se zamasi, veleokreti, prelazi s pritke na pritku, i drugi pokreti.
[uredi - уреди] Greda
VježbaÄica izvodi koreografiju na gredi dugoj 5 metara i Å¡irokoj samo 10 cm, koja se nalazi na visini 125 cm od tla. Prilikom izvoÄ‘enja vježbe vježbaÄica koristi cijelu duljinu grede, pazeći pri tome na sklad, gracioznost i težinu elemenata u vježbi. Osnovna karakteristika vježbe na gredi je da zahtijeva fantastiÄan osjećaj za ravnotežu uz oslonac na vrlo maloj povrÅ¡ini grede.
[uredi - уреди] Tlo
Vježba na tlu ili parteru se izvodi na kvadratnoj povrÅ¡ini od 12 x 12 metara. VježbaÄica vježba uz glazbu, kombinirajući pri tome teÅ¡ke akrobatske elemente uz elemente plesa.
[uredi - уреди] Muške discipline
[uredi - уреди] Tlo
SliÄno kao i kod žena, vježba na tlu ili parteru se kod muÅ¡karaca takoÄ‘er izvodi na kvadratnoj povrÅ¡ini od 12 x 12 metara. Razlika je da muÅ¡karci ne vježbaju uz glazbu, te su muÅ¡ke vježbe stoga bez posebnih plesnih elemenata, a sadrže viÅ¡e akrobatike i elemenata snage.
[uredi - уреди] Konj s hvataljkama
VježbaÄ izvodi vježbu oslanjajući se iskljuÄivo rukama na spravi pod nazivom konj s hvataljkama. Konj je visok 115 cm, dug 160 a Å¡irok 35 cm. Hvataljke su visoke 12 cm, a razmak meÄ‘u njima može biti od 40 do 45 cm. S obzirom da je vježbaÄ cijelo vrijeme trajanja vježbe svom težinom oslonjen iskljuÄivo na ruke, ova se sprava smatra najzahtjevnijom jer traži izmeÄ‘u ostalog posebno veliku snagu ramena i ruku.
[uredi - уреди] Krugovi
Krugovi su sprava koja se nalazi na visini 2 m i 55 cm iznad strunjaÄe. Krugovi su meÄ‘usobno razmaknuti 50 cm, a promjer svakog kruga je 18 cm. Vježba se izvodi u uporu, okretima, u visu a kraj vježbe ukljuÄuje najÄešće akrobatski saskok.
[uredi - уреди] Preskok
U ovoj disciplini vježbaÄ se nakon zaleta, tipiÄno oko 25 metara dugog, odrazi od odskoÄne daske prema konju za preskok, te se u preletu prebacuje na drugu stranu uz doskok na strunjaÄu. Konj za preskok kod muÅ¡karaca je na visini od 135 cm. Napredni vježbaÄ Ä‡e u drugom dijelu leta izvesti odreÄ‘eni broj okreta i salta. ObiÄno se u natecanju izvode dva razliÄita skoka, a ovisno o natjecanju ukupna se ocjena dobija ili zbrojem, ili srednjom ocjenom, ili se uzima bolji od dva izvedena skoka.
Jednako kao i kod ženskog preskoka, 2001. godine je tradicionalni gimnastiÄki konj za preskok zamijenjen s duljom i stabilnijom spravom koja olakÅ¡ava preskok.
[uredi - уреди] Razboj
Paralelni razboj je sprava koja se sastoji od dvije paralelne pritke na visini 175 cm. Duljina pritki je 350 cm, a razmak izmežu njih se kreće izmeÄ‘u 42 i 52 cm. VježbaÄ kombinira razliÄite elemnte kao Å¡to su stoj, salta i okreti iznad pritke, te pri kraju vježbe izvodi i akrobatski saskok.
[uredi - уреди] Vratilo
Vratilo ili preÄa se sastoji od jedne pritke na visini od 2 m i 55 cm iznad strunjaÄe. VježbaÄ izvodi elemente kao Å¡to su veleokreti, salta i okreti iznad pritke, te pri kraju vježbe akrobatski saskok.