Svahili (narod)

From Wikipedia

Swahili je naziv za narod i kulturu koja se može pronaći na obalama Istočne Afrike, uglavnom u obalnim područjima i otocima Kenije i Tanzanije. Danas ima između 200.000 i 400.000 Swahilija. Ime Swahili dolazi od arapske riječi Sawahil, što znači "stanovnici obale", a Swahili govore Suahili.

[uredi - уреди] Historija

Kroz historiju su se Swahili mogli pronaći na sjeveru do Mogadishua u Somaliji te na jugu do rijeke Rovuma u Mozambiku. Iako se nekoć smatralo da predstavljaju potomke perzijskih kolonista, većina historičara, paleolingvista i arheologa smatra da su drevni Swahili u suštini Bantu narod koji je bio u stalnoj i intenzivnoj vezi s muslimanskim trgovcima već u kasnom 7. i ranom 8. vijeku n.e. U 12. vijeku Swahili su se postali posebna i moćna kultura, koncentrirana u nizu obalnih trgovačkih gradova od kojih je najvažniji bio Kilwa. Tragovi ovog zlatnog doba se i danas mogu pronaći.

Portugalski dolazak na obalu godine 1498. doveo je do gubitka nezavisnosti Swahilija godine 1509. Portugalce su krajem 17. vijeka smijenili Omanski Arapi, koji su kontrolirali regiju. Između 1822. i 1837. Swahili oblast je čak bila dio Omanskog Carstva, a Sultan Seyyid Said premjestio je svoju prijestolnicu iz Muscata u Omanu u Zanzibar. Arapi su bili prilično aktivni u trgovini robljem, pa se do 1860-ih oko 70.000 ljudi godišnje prodavalo na tržnicama roblja u Zanzibaru.

Do godine 1900. Britanija i Njemačka su preuzeli nadzor nad regijom, stvorivši temelje modernih država Kenije i Tanzanije.

[uredi - уреди] Kultura

Swahili se uglavnom vide kao gradski trgovci, iako to danas i nije tako točno kao što je bilo u prošlosti, jer Swahili više ne dominiraju trgovinom. Poljoprivreda je postala raširenija aktivnost, pa uzgajaju kikiriki, proso, rižu, sijerak, voće i površe kao nadopunu ribarenju. Muškarci vole ribolov na otvorenom moru, dok žene više vole loviti ribu s obale pomoću mreža.

[uredi - уреди] Religija

Islam se pojavio na istočnoafričkoj obali oko 8. vijeka, kada su trgovci iz Perzijskog zaljeva i Arapskog poluotoka putovali u to područje tokom sezone monsuna kako bi kontaktirali s lokalnim stanovništvom kroz trgovinu, miješane brakove i stvaranje obalnih gradova, pa su zbog tog utjecaja većina današnjih Swahilija muslimani.

Danas, u većini sela i gradova gdje su Swahili većina, džamije i medres su temelj života Swahilija, i ispovijeda se islam. Neke zajednice unose elemente tradicionalnih afričkih vjerovanja u svoju religiju.