Bitka kod Mohača
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bitka kod Mohača se desila 29. augusta 1526. godine, između ugarske vojske predvođene Ludovikom II i Osmanlija predvođenim Sulejmanom I Zakonodavcem.
Ova bitka je bila i očekivana jer se Ugarska našla na udaru Osmanlija. Ženidba Ludovika II Marijom iz kuće Habsburgovaca, Ugari su postali još veća prijetnja. Nakon što je Ludovik II odbio potpisati mir, Osmanlije su odlučile riješiti stvar vojnim putem. U junu krenula je velika vojska iz Jedrena. Osmanlije su napredovale bez otpora, iako je Zapolja trebao sporadično napadati i usporavati njihovo kretanje.
Ugari su izabrali mjesto gdje će se dogoditi bitka. Bila je to ravnica sa nekoliko uzdignuća i dijelom močvarna. Ludovik je imao oko 26.000 vojnika dok je Sulejman predvodio vojsku od oko 100.000 vojnika. Bitka je trajala samo 2 sata, i u njoj je odlučena sudbina Ugarske za sljedećih 180 godina. Prethodnica Osmanlija je stigla na Mohač oko 13:00 i bila je potučena od strane brojnijih Ugara. Međutim, nakon dolaska glavnine vojske i žestokog protivudara spahijske konjice Ugari su bili poraženi. Toliko iznenadan je bio protivudar da je jedan od zapovjednika doviknuo kralju: "Turci bježe, pobjeda je naša". Praktički, u istom trenu kralj se našao u okruženju. Osmanlije su postigle potpuno pobjedu, i zauzele 2/3 Ugarske. Time su se Osmanlije učvrstile u Srednjoj Evropi i na Balkanu, i ona im je bila polaz za nova osvajanja u Posljskoj i Austriji.
Ova bitka je duboko urezana u sjećanju Mađara da postoji izreka, ako neko kaže da je izgubio puno: "Više je izgubljeno na Mohaču".
