Dokumenti napisani u gradu Visoki
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Primarna funkcija starog grada Visoki je bila ona odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su bosanski vladari pisali mnoge povelje i dokumente. Prvi spomen samog grada in castro nosto Visoka vocatum je u povelji mladog bana Tvrtka od 1. septembra 1355. godine. I poslije toga su dokumenti i povelje često pisane u samom gradu Visoki.
[uredi] Spisak pisanih dokumenata
- 1355. Tvrtko I Kotromanić piše povelju "in castro nostro Vizoka vocatum"
- 1398. godine Priboje Masnović, kaštelan (knez) grada primljen je za dubrovačkog građanina. Prema ovom povijesnom izvoru zaključuje se da je sjedište velikog kneza bosanskog bilo u samom gradu-tvrđavi
- 1402. godine bosanki kralj Stjepan Ostoja izdaje povelju pod gradom Visoki
- 1404. godine kralj Ostoja izdaje povelju pod Visokim
- 1404. godine izdate su pod gradom Visoki dvije isprave koje su bile predmet sudskog spora u Dubrovniku. I dalje se tijekom prve polovine XV stoljeća podgrađe grada Visoki zove dvojako Podvisoki i "pod gradom Visoki" (kao na primjer u poveljama kralja Ostoje 1409. i Tvrtka II 1422. godine, te u mnogim dokumentima koji se najviše odnose na trgovačke poslove).
- 1420. godine razbolio se veliki knez bosanski Batić Mirković na Visokom, a pokopan je na svojoj plemenitoj baštini u selu Kopošićima blizu grada Dubrovnika (općina Ilijaš)
- 1429. i 1436. godine veliki knez Tvrtko Borovinić piše isprave na Visokom. Potonja isprava je i zadnji direktni pisani izvor o visočkom gradu.
