Ekonomija Sarajeva
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
|
Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i politički, administrativni, privredni, zdravstveni, sportski, naučni i univerzitetski centar zemlje. Prema Protokolu o organizaciji, grad Sarajevo je uređeno kao jedinica lokalne samoupravne unutar Kantona Sarajevo. Sarajevo je smješteno u Sarajevsko-zeničkoj kotlini koja se nalazi između Panonske nizije na sjeveru i Mediterana na jugu i koje je sa dva najvažnija magistralna pravca u širem okruženju (auto-put Zagreb – Beograd i Jadranska magistrala) povezano transverzalnim pravcem, što mu daje povoljan makrogeoprometni položaj. Grad Sarajevo čine 4 opštine ukupne površine 142,0 km2 sa oko 300.000 stanovnika.
Sadržaj |
[uredi] Privreda grada Sarajeva
Danas na području grada Sarajeva ima 7.366 pravnih lica, a od toga, po obliku vlasništva, je 63,5% privatnih, 6,3% državnih i 30,2% mješovitih, zadružnih i drugih oblika vlasništva.
U ukupnoj strukturi pravnih lica po djelatnostima sa 47,0% učestvuje trgovina, 15,0% prerađivačka industrija, 14,0% pružanje poslovnih usluga i promet nekretninama i 24,0% ostale djelatnosti.
Ukupan kapital je najveći u državnim firmama i iznosi 78%, dok se efikasnost poslovanja i najbolji rezultati ostvaruju u privatnim firmama, zatim mješovitim i drugim firmama.
U ukupno ostvarenom prihodu najveće učešće ima trgovina sa 47%, zatim industrija 15%, saobraćaj i veze 14%, finansijske usluge i građevinarstvo 30%, dok u strukturi ostvarene dobiti sa 55% učestvuju saobraćaj i veze, 16% industrija, 16% trgovina i 13% finansijske usluge, građevinarstvo i druge djelatnosti.
U strukturi privrede grada Sarajeva značajno mjesto zauzimaju trgovina (veliki broj firmi, prva po ostvarenom prihodu i 20% zaposlenih u ukupnom broju), zatim industrija koja zapošljava 19% radnika u privredi grada Sarajeva i ostvaruje najveći izvoz, saobraćaj i veze, turizam i ugostiteljstvo, finansijske usluge i druge djelatnosti.
U oblasti industrije značajno mjesto zauzimaju: proizvodnja i prerada hrane i pića, duhanskih proizvoda, hemijskih proizvoda, elektromašina, metaloprerađivačka industrija, proizvodnja u drvnom sektoru, tekstilna proizvodanja, proizvodnja obuće i galanterije, građevinskog materijala i oblast građevinarstva.
Spoljno-trgovinska razmjena subjekata u gradu Sarajevu bilježi negativan bilans, što najbolje ilustruje podatak da je uvoz roba veći za oko 5 puta od izvoza. Najviše izvoze firme iz oblasti drvnog kompleksa proizvodnje, raznih mašina, motornih vozila, papirnih proizvoda, dok se najviši uvoz roba registruje u oblasti proizvodnje hrane i pića, mašina, hemijskih proizvoda i hemikalija, motornih vozila i prikolica, RTV i drugih komunikacijskih aparata i opreme.
Zaposlenost u gradu Sarajevu je daleko ispod stanja od prije rata i to predstavlja vrlo izražen problem u gradu Sarajevu i šire.
Broj ukupno zaposlenih iznosi oko 71.000, od čega oko 70% u privrednim djelatnostima i 30% u neprivrednim djelatnostima. Najveći broj zaposlenih je u industriji, zatim trgovini, saobraćaju i vezama i građevinarstvu.
Od ukupnog broja nezaposlenih preko 50% ima najmanje srednje obrazovanje, odnosno kvalifikacije potrebne za rad u industriji.
Sumirajući naprijed navedeno treba naglasiti da postojeća privredna struktura u gradu Sarajevu ostvaruje tek oko 30% fizičkog obima industrijske proizvodnje, 30% zaposlenih i 20% ukupne robne razmjene sa inostranstvom u odnosu na stanje prije rata tj. u 1991. godini.
[uredi] Mogućnosti privredne saradnje
Mogućnosti privredne saradnje sa partnerima iz inostranstva je podstaknuta poboljšanjem ukupnog ambijenta, posebno donošenjem zakona relevantnih za poslovanja sa inostranstvom.
Vanjsko trgovina razmjena i dugoročna proizvodna saradnja regulisane su Zakonom o vanjskotrgovinskoj politici ("Službeni glasnik BiH" broj 7/98), Zakonom o carinskoj politici BiH ("Službeni glasnik BiH" broj 21/78) i Zakonom o carinskoj tarifi BiH ("Službeni glasnik BiH" broj 1/98). Navedeni zakoni pravljeni su u skladu sa zakonima u zemljama tržišne privrede.
Zajednička ulaganja regulisana su Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH ("Službeni glasnik BiH" broj 17/98). Kada su u pitanju prava, povlastice i obaveze stranih ulagača treba naglasiti da strani ulagač ima ista prava i obaveze kao i rezidenti u BiH.
- Oporezivanje stranih ulagača obavlja se u skladu sa poreskim zakonodavstvom entiteta uz slijedeće olakšice: porez na dobit, koji iznosi 30%, umanjuje se za prvu godinu poslovanja za 100%, za drugu godinu 70% i treću 30%. Ukoliko preduzeće posluje u slobodnoj zoni ulagač se potpuno oslobađa plaćanja poreza na dobit u trajanju od 5 godina. U slučaju zajedničkog ulaganja sa domaćom firmom porez na dobit se ne plaća 5 godina srazmjerno učešću stranog kapitala,
- Strana ulaganja su izuzeta od plaćanja carina i carinskih obaveza, isključujući carinsko evidentiranje,
- Strani ulagač ima ista prava na nekretninama kao i državljani BiH,
- Strana ulaganja ne mogu biti nacionalizovana, a prava i obaveze date stranim ulagačima ne mogu se ukinuti ili poništiti naknadnim donošenjem drugog zakona.
Otpočinjanjem procesa privatizacije proširene su mogućnosti za zajednička ulaganja u postojeća preduzeća kroz programe privatizacije, kao i mogućnosti otkupa preduzeća ili dijelova preduzeća. Proces privatizacije reguliran je Zakonom o privatizaciji preduzeća ("Službene novine Federacije BiH" 27/97) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća ("Službene novine Federacije BiH" 8/99) (www.apf.com.ba).
Zakon omogućava da sve domaće i strane fizičke i pravne osobe mogu učestvovati u privatizacijskim transakcijama preduzeća prema navedenim zakonima.
[uredi] Osnivanje preduzeća
Strani ulagač može osnovati privredno društvo – preduzeće u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima ("Službene novine FBiH", br. 23/99). Strana pravna i fizička lica su izjednačena sa domaćim u pogledu osnivanja preduzeća.
Strani partner u BiH može poslovati preko svog predstavništva. Otvaranje predstavništva regulirano je Odlukom o uvjetima za otvaranje i rad predstavništava stranih osoba u Bosni i Hercegovini ("Službene novine Federacije BiH" 7/95).
[uredi] Područja saradnje
Značajnije djelatnosti za ostvarivanje privredne saradnje preduzeća sa područja grada Sarajeva sa partnerima iz inozemstva su:
U oblasti industrije:
- Proizvodnja hrane i pića
- Proizvodnja odjeće
- Prerada drveta i proizvoda od drveta
- Proizvodnja namještaja
- Proizvodnja automobila
- Proizvodnja hemijskih i farmaceutskih proizvoda
- Metaloprerađivačka industrija
U ostalim oblastima:
- građevinarstvo i projektovanje
- promet i komunikacije
- turizam
U Privrednoj komori Kantona Sarajevo postoji evidencija više razvojnih projekata preduzeća koja traže partnere za zajednička ulaganja, posebno u prehrambenoj industriji, proizvodnji građevinskog materijala i elemenata, kompletiranju opreme za građevinarstvo i proizvodnji namještaja, proizvodnji termoenergetske opreme, proizvodnji elektroopreme, osnivanju carinske zone i drugim projektima.
- SA SLUŽBENE STRANICE GRADA SARAJEVA
