Ferdinand Tönnies

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ferdinand Tönnies
rođen:	26. juli, 1855. Oldenswort, Njemačka
preminuo:	9. april, 1936. Kiel, Njemačka

Ferdinand Tönnies (fon. Ferdinand Tenis) je bio poznati njemački sociolog. Rođen je 26. jula 1855. blizu Oldensworta. Djelom "Zajednica i društvo" stekao je svjetsku slavu.

Izvršio je klasifikaciju sociologije u 3 discipline:

Čista ili teorijska sociologija
Primijenjena
Empirijska sociologija ili sociografija

[uredi] Tönniesova sociološka koncepcija

Bitne tačke Tönniesove sociološke koncepcije su:

Svi društveni odnosi proizvod su ljudske volje. Postoje samo kao društvene činjenice preko volje pojedinaca za udruživanjem
Volja po svom karakteru je raznovrsna: neka grupa ili odnos mogu se formirati radi ostvarenja zajedničkog cilja ili zbog toga što se usljed osjećanja simpatije prema partneru smatra da je odnos vrijedan sam po sebi (prijateljstvo). Ove vrste volje Tönnies definiše kao organsku i racionalnu. Organska označava svaki proces htijenja koji proističe iz temperamenta i karaktera pojedinca, bez obzira na to da li mu je porijeklo u naklonosti,običaju ili ubjeđenju.
Iz navedenog slijedi da organska volja nije nužno iracionalna. Čak se mogu razlikovati i stepeni njene racionalnosti, počev od onih gdje instiktivna simpatija biološki srodnih pojedinaca određuje njihovu volju.

Društveni odnosi su za Tönniesa uvijek čisto mentalne prirode.

[uredi] Tönniesova čista ili teorijska sociologija

U odnosu na zajednicu Tönnies društvo klasificira na:

Društvene odnose
Društvene skupine
Društvene korporacije

Društveni odnos potiče od psihičke veze,psihičkog odnosa ukoliko su iz njega izvedena izvjesna zajednička i uzajamna prava i dužnosti učesnika (npr.ljubav i brak)

Kompleks društvenih odnosa između više od 2 lica naziva se socijalni krug, a to je veza između društvenog odnosa i društvene skupine.

Društvene skupine predstavljaju takve prirodne ili psihološke skupine koje udruženi pojedinci priznaju, za koje su dali svoj pristanak u kontinuitetu (npr.narod)

Korporacije-društvena tijela razlikuju se od prethodne 2 kategorije jer imaju svoju organizaciju gdje određene ličnosti vrše određene funkcije. Najznačajnija korporacija je država.

Društvenu normu Tönnies definiše kao skup naređenja i zabrana opće važnosti u društvenoj zajednici kojima se reguliše ponašanje pojedinaca jednih prema drugim unutar i van te zajednice. Vrijednost ovim pravilima daje pristanak (izričit ili prećutan) samih pojedinaca.Tenis razlikuje 3 kategorije normi: poredak, zakon i moral

Poredak je najopćiji kompleks normi zasnovan na saglasnosti ili konvenciji.
Zakon je kompleks normi čiji se smisao tumači i primjenjuje sudskom odlukom. Stvara se bilo običajem (više organskih volja), bilo formalnim i svjesnim (racionalna volja) zakonodavstvom.
Moral je kompleks normi za koje se pretpostavlja da ih tumači imaginarni sudija (Bog ili savjest)

Moralne norme sankcionisane su religijom ili javnim mnijenjem. Prema Tönniesovoj političkoj opciji, ukoliko je rezultat demokratskog zakonodavnog postupka, pravo predstavlja odraz javnog mnijenja.

[uredi] Tönniesova primijenjena ili posebna sociologija

Ukazujući da u toku društvene evolucije društvene skupine, stavovi, norme prvenstveno potiču iz trgovine, moderne države i nauke, Tönnies se opredjeljuje za ekonomsko tumačenje historije ili kako sam kaže "realističko tumačenje društvene evolucije". U ekonomskom tumačenju historije nije potcijenio ni značaj ideologije u društvenom životu. Tönnies smatra da u društvu značaj imaju samo one ideje koje bez obzira na svoju "ispravnost" izražavaju stvarni ili pretpostavljeni interes vodećih društvenih grupa.

[uredi] Tönniesova empirijska sociologija

Tönnies je pod empirijskom sociologijom podrazumjevao rezultate konkretnih istraživanja određenih socijalnih fenomena.U svojim empirijskim istraživanjima izradio je vlastiti metod korelacija, što je njegov osoben doprinos empirijskoj sociologiji.