Hasan Kafi Prušćak
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
|
Hasan Kafija Pruščak (noviji, prošireniji članak)
Hasan Kafija Pruščak je bio jedan od najplodonosnijih bošnjačkih školnika i jedan od najvećih bošnjačkih mislilaca. Puno ime mu je bilo: Hasan Kafi b. Turhan b. Dawud b. Ya'kub az-Zibi al-Aqhisari al-Bosnawi. Kafi je njegovo književno ime, az-Zibi (lokalitet u neposrednoj blizini današnjeg Bugojna), al-Aqhisari (njegov rodni Prusac), i al-Bosnawi (Bošnjak) predstavlja oznaku njegove etničke pripadnosti. Rođen je 1544. godine u Pruscu, nedaleko od Donjeg Vakufa. Studirao je u Instanbulu punih 9 godina, a 1583 je imenovan za kadiju prusačkog kadiluka. Dr. Amir Ljubović navodi da je Hasan Kafija Pruščak "napisao, koliko je za sada poznato, sedamnaest djela iz različitih znanstvenih oblasti i vjerskih disciplina, a predmet njegovog posebnog interesovanja su bili politika, filologija, pravo, spekulativna teologiija i logika." Napisao je poznato djelo Zrcalo za Prinčeve - pomodnu raspravu o vlasti, kao i popis bošnjačkih učenih autora. Iz oblasti logike/filozofije, Pruščak je napisao dva, svjetski priznata i veoma poznata djela: Kafijin Kompendijum iz Logike i Komentar Kafijina Kompendijuma iz Logike (stručno obrađen komentar na prvo djelo). Prvo djelo, Kafijin Kompendijum iz Logike, nastalo je 1580. godine, a drugo djelo, Komentar Kafijina Kompendijuma iz Logike, nastalo je 1583. godine.
U svom prvom naučnom djelu iz logike, Hasan Kafija Pruščak je logičku problematiku razvrstao u sljedeće kategorije: (1) O riječima, (2) O ishodištima predodžbi - pet univerzalija, (3) O ciljevima predodžbi - interpretativni govor, (4) O ishodištima tvrdnji - sud, i (5) O ciljevima tvrdnji - silogizam. Petu kategoriju je podijelio na 4 sub-kategorije: (a) Apodiktika, (b) Dijalektika, (c) Retorika, (d) Poetika, i (e) Sofistika. U komentaru na svoje drugo logičko djelo, uz Uvod - komentar dijeli na tri logička poglavlja: (1) O riječima, (2) O ishodištima predodžbi - pet univerzalija, i (3) O ciljevima predodžbi - interpretativni govor. Jedno od njegovih najpoznatijih djela iz apologetike je 'Dženetske Bašče - O Temeljima Vjerovanja.'
U svom stručnom naučnom stvaralaštvu, Hasan Kafija Pruščak je isto tako napisao više djela i brošura iz akaida u kojima pojašnjava osnovne postavke akide ehli sunneta vel džema'ata. Ta djela su, pojašnjava Dr. Zuhdija Adilović, odigrala veliku ulogu u osvješćivanju muslimana u tadašnjoj Bosni i susjednim predjelima. Dr. Adilović ističe da je jedno od najznačajnihih djela Hasana Kafije "Svjetlo Istinske Spoznaje o Temeljima Vjerovanja u kome je dao komentar na poznatu poslanicu iz akide čuvenog imama Tahavija." Nadalje, Dr. Adilović ističe da "s obzirom da je Hasan Kafi živio u periodu početka dekadence Osmanskog hilafeta, dao svoj doprinos u analizi tadašnjeg stanja i ponudio konkretne prijedloge za njegovo prevazilaženje, tvrdeći da je polazna tačka u renesansi i napretku ispravno i čvrsto vjerovanje, smatram da mi danas možemo mnogo naučiti iz tog vrijednog djela i prepoznati greške u shvatanju glavnih temelja islamskog vjerovanja." Upravo je Hasan Kafija Pruščak taj koji je predskazao propast Osmanske Carevine upravo zbog toga što se tadašnja carska elita odala razvratu.
Hasan Kafi Prušćak (stari članak)
Hasan Kafi Prušćak je naš najveći mislilac 16. stoljeća. On je najznačajnija ličnost u znanstveno-književnom i intelektualnom životu Bošnjaka. Istakao se i na kulturno-peosvjetnom polju, te svojim zadužbinama od kojih neke postoje i danas. Njegovo književno djelo o uređenju države i društva još 1824. godine prevedeno je na francuskom jeziku, pa je Kafi od tada postao zanimljiv mnogim znanstvenicima, istočnim, našim i zapadnim. Hasan Kafi je rođen u Pruscu 1544. godine. Književno ime Kafi uzeo je 1580. godine. Pošto je svršio početne nauke u Bosni, otišao je u Carigrad. Na studijima u Carigradu ostao je devet godina a onda se vratio u domovinu.
Oko 1580. godine, napisao je kratku filološku raspravu o značenju i upotrebi riječi čelebi i manje djelo iz logike, a potom je imenovan za kadiju u Pruscu. Išao je na hadž u Meku 1591. i na tom putovanju sreo sa sa mnogim učenjacima iz raznih islamskih centara. S kadijskog mjesta povukao se kada je izbio ustanak u Erdelju, počeo je predavati učenicima glavne i sporedne predmete, vjerske i svjetovne znanosti. Tada je napisao i svoje najpoznatije djelo: "Temelji mudrosti o uređenju svijeta" (1596.), moralno-politički spis kojim je želio da ukaže na negativne pojave u državi i društvu. Za ovo djelo zainteresovao se i sultan Mehmed III, ali pošto je bilo napisano na arapskom, carski namjesnici preporučili su Kafiju da ga prevede na turski, što je on i učinio 1597. godine. Ličnim pismom sultan mu je dao prusački kadiluk kao doživotnu mirovinu pod uslovom da predaje učenicima tih krajeva. Poslije ovog imenovanja, Kafi je živio i radio još dvadesetak godina, učestvovao je u vojnim pohodima i podigao svoje zadužbine u Pruscu. U Carigradu je marljivo radio u bibliotekama, prikupljajući građu za svoja djela.
Učestvovao je u pohodu protiv Ugarske boravivši u štabu velikog bošnjačkog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Poslije pohoda vratio se u Prusac i posvetio se pisanju djela i podizanju zadužbina: džamije, medrese, hana, mekteba i vodovoda. Hasan Kafi umro je 1515. ili 1616. godine i sahranjen je u blizini svoje džamije u Pruscu.
