Kalmar län
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
Oznaka kantona | H | ||
Pokrajina | Småland i Öland | ||
Glavni grad | Kalmar | ||
Načelnik | Sven Lindgren | ||
Površina - Ukupno - Vodena površina |
Rank 9. 11.171 km² |
||
Stanovništvo - Ukupno - Stanovnika/km² |
Rank 17. 233.999 21 |
||
Osnovan | 1634. |
Kalmar län (fon. Kalmar len) je kanton na jugu Švedske. Glavni grad kantona je Kalmar.
Sadržaj |
[uredi] Geografija
Kalmar län graniči sa kantonima Östergötlands län, Jönköpings län, Kronobergs län i Blekinge län. U sastav kantona ulazi ostrvo Öland, koji je najmanja pokrajina Švedske, te istočni dio pokrajine Småland. Sjeverni dio kantona je bogat malim jezerima i starim selima. U kantonu se nalaze 2 nacionalna parka, 14 zaštićenih prirodnih područja i oko 100 prirodnih rezervata.
[uredi] Najveći gradovi
- Kalmar (33.788) (broj stanovnika 2000)
- Västervik (20.898)
- Oskarshamn (17.058)
- Nybro (12.322)
- Vimmerby (7.808)
- Lindsdal (5.669)
- Hultsfred (5.386)
- Emmaboda (5.071)
[uredi] Općine
- Borgholm (11.042)
- Emmaboda (9.493)
- Hultsfred (14.453)
- Högsby (6.040)
- Kalmar (61.029)
- Mönsterås (13.109)
- Mörbylånga (13.396)
- Nybro (19.740)
- Oskarshamn (26.240)
- Torsås (7.229)
- Vimmerby (15.628)
- Västervik (36.473)
(Broj stanovnika po popisu od 31. marta 2006)
[uredi] Historija
Kalmar län je osnovan 1634. godine prilikom podjele Švedske na kantone, ali tek u 18. vijeku je dobila svoje sadašnje granice. Sve do 1970. kanton je bio podijeljen na dva dijela; Kalmar läns norra landsting (sjeverna skupština kantona Kalmar) sa Västervikom kao glavnim gradom i Kalmar läns södra landsting (južna skupština kantona Kalmar) sa Kalmarom kao glavnim gradom. Ali Kalmar je i dalje bio glavni grad cijelog kantona sa kantonskom upravom i kantonskim načelnikom. Razlog ovoj podjeli je bila gustoća naseljenosti, a i rivalitet koji je vladao između gradova Kalmar i Västervik. Zbog svog strategijskog položaja pored Baltičkog mora, blizine ostalih baltičkih država te razvoja brodarstva i trgovine, od velike je važnosti bilo koji će grad biti glavna luka pokrajine Småland.
[uredi] Stanovništvo i privreda
U kantonu živi 233.999 stanovnika na površini od 11.171km2 i jedan je od pet kantona s najmanjom stopom naseljenosti.
Kanton je dugo vremena bio siromašan i zaostao u poređenu sa ostalim dijelovima pokrajine Småland. Stopa raseljenosti je bila među najvećim u ovom kantonu. Glavni razlozi emigracije su bili neprofitabilna sitna zemljoradnja i siromaštvo. 1880. godine kanton je imao 245.000 stanovnika, cifra koja još uvijek nije prekoračena (2005. broj stanovnika je iznosio 234.000). Ostrvska pokrajina Öland bila je ka putu do totalnog raseljenja, sve do otvorenja mosta Öland 1972. godine. Povezivanjem Kalmara i Ölanda putem mosta došlo je do izgradnje kalmarskih predgrađa Färjestaden, Borgholm i Mörbylånga.
Industralizacija je kasno počela, a bila je i slaba. Danas su najrazvijenije mašinska industrija, šumarstvo i jednim dijelom poljoprivreda duž većih rijeka. Najbolje je razvijena teška industrija u lučkom gradu Oskarshamn, gdje se nalaze poznate kompanije Scania (proizvodnja kamiona i autobusa) i OKG (nuklearni reaktori).
[uredi] Vanjski linkovi
![]() |
Kantoni u Švedskoj | ![]() |
Blekinge | Dalarna | Gotland | Gävleborg | Halland | Jämtland | Jönköping | Kalmar | Kronoberg | Norrbotten | Skåne | Stockholm | Södermanland | Uppsala | Värmland | Västerbotten | Västernorrland | Västmanland | Västra Götaland | Örebro | Östergötland |