Kremen
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kremen je tvrda, sedimentna kriptokristalna silikatna stijena staklenog izgleda. Stijena je obično tamnosive, plave, crne ili tamnosmeđe boje. Najčešće se pronalazi kao zrnca i masa u kredi i vapnencu.
Kao vrsta rožnjaka, ovaj materijal je bio jedna od najčešćih materijala za izradu kamenog oruđa za vrijeme kamenog doba, zato jer se razbija u tanke, oštre komade kada ga udari neki drugi tvrdi objekt (poput kamenog čekića). Bio je ključan mineralni resurs za izadu vatre, kao i kremenih upaljača u ranom vatrenom oružju, sve do kraja 18. vijeka. Također se često koristio od 13. vijeka kao materijal za gradnju kamenih zidova, pogotovo u Engleskoj.
U Evropi, neka od najboljih kremenih oruđa su došla Belgije (Obourg, rudbika kremena u Spiennesu), stijena na obalama La Manchea, Pariškog bazena, Senonijanskih depozita na Rügenu i Jurskih depozita u Krakowskoj oblasti Poljske. Prvi tragovi iskopavanja kremena se mogu datirati u Paleolitu, ali je ono postalo raširenije u Neolitu (Michelsbergska kultura, Funnelbeaker kultura).
[uredi] V. također
- Rožnjak
- Obsidijan
- Spisak minerala
- Kremenjače
