Palazzo Pitti
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Palazzo Pitti (Palača Piti) je velika renesansna palača u Firenci. Projektovao ju je Filippo Brunelleschi ili, vjerovatnije, njegov učenik Luca Fancelli za ambicioznog firentinskog bankara Lucu Pitija. Palača se nalazi na južnoj obali rijeke Arno, blizu Ponte Vecchia.
Rana historija ove građevine je mješavina mita i činjenica. Po priči, Pittijeva namjera je bila da sagradi palaču koja bi zasjenila Palazzo Medici. Tvrdi se da je Pitti zahtjevao da prozori palače budu veći nego ulaz u Palazzo Medici. Međutim, građevina u stvarnosti nije mogla da se mjeri sa veličinom ni luksuzom palače porodice Medici. Luca Pitti je umro 1472., a građevina je ostala nedovršena. Arhitektonski značaj ove palače je u njenoj jednostavnosti i strogim linijama. Kamena fasada je grubo obrađena u seoskom stilu. Najveći dioo građevine potiče iz 1458.
Porodica Medici je kupila ovu palaču 1539. i pretvorila je u rezidenciju vladara Velikog vojvodstva Toskane. Kasniji vladari iz ove loze dograđivali su palaču i uredili vrtove oko nje (park Boboli). Većina dogradnji potiče iz 17. i ranog 18. stoljeća.
Tokom devetnaestog stoljeća, palaču Pitti je koristio Napoleon Bonaparta, a kasnije je ovdje bila rezidencija kralja ujedinjene Italije. Godine 1919. palaču je, sa njenim bogatim umjetničkim blagom, italijanskom narodu poklonio kralj Vitorio III Emanuel.
Danas je palača Pitti velika umjetnička galerija otvorena za javnost. U njoj se nalazi i pet muzeja. Ukupno ima 140 soba otvorenih za posjetioce. U njima su, između ostalih, izložena djela Ticijana, Giorgionea, Rafaela i Rubensa.
[uredi] Vanjski linkovi
