Quiché
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
K'iche' (ili Quiché na španskom jeziku) predstavljaju ameroindijanski narod, odnosno dio šire etničke skupine Maja. Isti izraz se također koristi za njihov maternji jezik Quiché, odnosno njihovu državu iz prijekolumbijskog perioda koja je bila dio drevne civilizacije Maja.
El Quiché je također naziv za departman u modernoj Gvatemali.
Rigoberta Menchú, aktivist za prava domorodačkog stanovništva koja je godine 1992. dobila Nobelovu nagradu za mir, je možda najpoznatija Quiche u historiji.
[uredi] Narod Quiché
Narod Quiché živi u visoravnima Gvatemale. Većina njegovih pripadnika govori Quiché jezik, iako većina također imaju barem elementarno poznavanje španskog, osim u najzabačenijim selima.
Departamen El Quiché u Gvatemali je prozvan po narodu Quiche. Departman je središte njihovog područja, iako su prošlosti bili daleko rašireniji po visoravnima Gvatemale. Izvorno su se sastojali od plemena Tamub, Ilocab i Quiche vlastiti, a moguće i veoma srodni Rabinali.
[uredi] Historija Quiché
U prekolumbijsko doba Quiché su imali jednu od najmoćnijih država u regiji. Graničili su se s Cakchiquelima.
Quiché je pokorio konkvistador Pedro de Alvarado godine 1524. Njihov posljednji kralj, Tecún Umán, koji je poginuo boreći se protiv Alvarada, dan-danas se smatra narodnim herojem i mitskom figurom. Umán je poginuo boreći se protiv Alvaradove vojske u dolini Quetzaltenango, i zajedno s njim je poginulo 10.000 Quichéa. Nakon bitke su se Quiché predale i pozvale Alvarada u svoj glavni grad Gumarcaj, ali je Alvarado, bojeći se zasjede, dao grad spaliti. Ruševine grada se dan-danas mogu vidjeti nedaleko od Santa Cruz del Quichéa.
Quiche su napisali Popol Vuh, najopsežniji i najpotpuniji književni tekst iz prekolumbijskog perioda. On govori kako su svijet i ljude stvorili bogovi, priču o božanskoj braći te historiju Quichea od njihovog dolaska u današnju domovinu do španskog osvajanja.
