Slavenka Drakulić
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Slavenka Drakulić je priznata hrvatska spisateljica i publicista, koja trenutno živi u Švedskoj.
Slavenka Drakulić je rođena u Rijeci 1949. u nekadašnjoj Jugoslaviji. Završila je studije komparativne literature i sociologije na zagrebačkom univerzitetu 1976. Od 1982. to 1992. je stalni novinar za dvosedmične novine Start i sedmičnjak Danas (oba u Zagrebu), pišući uglavnom o feminističkim temama.
Drakulićkini prvi poznatiji radovi su bili novinski članci, roman (Hologrami straha 1987.) i dokumentarni film o dijabetesu i transplantaciji bubrega, stanju koje je i sama doživjela 80-ih.
Drakulić je emigrirala iz Hrvatske početkom 90-ih iz političkih razloga, nakon što su je nekoliko većih, ali nacionalističkih, novina proglasili nedovoljno pariotski nastrojenom. Hrvatski sociolog i pisac Slaven Letica je je u jednom članku iz 1992. u Globusu optužio pet hrvatskih spisateljica, uključujući i Drakulić, da su "vještice" i da "siluju" Hrvatsku. Prema Letici, ove spisateljice se nisu distancirale od akta silovanja, planirane vojne taktike bosanskih Srba protiv nesrba, a da su ga uglavnom tretirale na feministički način, tj. kriminal "neidentificiranih muškaraca" protiv žena. Ubrzo nakon objave članka, Drakulić je počela primati telefonske prijetnje, a i njena imovina je vandalizirana. S obzirom da nije dobila gotovo nikakvu podršku i pomoć od prijatelja i kolega, Slavenka Drakulić napušta Hrvatsku.
Drakulić je pisala za više novina i magazina na raznim jezicima, uključujući The Nation, La Stampa, švedski Dagens Nyheter, Frankfurter Allgemeine Zeitung i danski Politiken.
Njeni poznatiji radovi u posljednje vrijeme su svakako oni koji se bave ratovima na Balkanu. Kao da nisam tamo se radi o zločinima protiv žena tokom agresije na BiH, dok Ne bi ni muhu povrijedili je knjiga u kojoj analizira svoja iskustva tokom posmatranja procese i zatvorenike Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
Drakulić danas živi u Stockholmu s mužem i često posjećuje svoj dom u Hrvatskoj.
[uredi] Bibliografija
- Deadly Sins of Feminism (1984)
- Kako smo preživjeli komunizam i čak se smijali (1991.)
- Balkan Express: Fragmenti s druge stane rata (1992.)
- Cafe Europa: Život nakon komunizma (1996.)
- Kao da nisam tamo (2000.)
- S.: A Novel about the Balkans (2001)
- Pizza u Varšavi, torta u Pragu
- 'Ne bi ni muhu povrijedili: ratni zločinci na sudu u Hagu (2005.)
[uredi] Članci
[uredi] Vanjski linkovi
- Slavenka Drakulić: Keiner war dabei. (njem.)
- Holograni zločina - članka Zareza, Zagreb (hrv.)
