Tomislav Dretar
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Tomislav Dretar | |
|---|---|
 pisac |
|
| rođen: | 2. mart, 1945. Nova Gradiška, Hrvatska |
Tomislav Dretar, (Nova Gradiška, Hrvatska, 2. mart 1945.) hrvatski, bosanskohercegovački, francuski, romski i belgijski pjesnik, pisac, profesor, znanstveni istraživač, prevodilac, književni kritičar, novinar, animator kulture, izdavač, političar i ratnik.
Sadržaj |
[uredi] Biografija
Diplomirao organizaciju kulturnih djelatnosti na Pedagoškom fakultetu u Rijeci 1977. godine, a magistrirao 1984. u Sarajevu. Do 1977. bio nastavnik u Bosanskoj Krupi, zatim odlazi u Bihać i radi kao sekretar SIZ-a za kulturu u Bihaću, a od 1989. do početka 1990-ih predavač na Višoj ekonomskoj školi u Bihaću. Nakon toga se bavi novinarstvom. Od 1977. objavljuje pjesme, eseje, rasprave, znanstvene referate i članke u periodicima Kultura, Pregled, Naše teme, Oko, Oslobođenje, Odjek, Naši dani, Život, te na Radiju Sarajevo. Objavio je više knjiga intimističke poezije refleksivnih i ljubavnih motiva. G. Scotti je na talijanski preveo izbor iz Dretarove poezije "Sorella della notte" (Napulj 1984).
Objavljuje na francuskom jeziku pod imenom Thomas Dretart: "Douleur, rhapsodie tsigane", Bruxelles 1988, "L'image, florilège des lumières", Pariz 2001. i "Le Foyer de paroles", Bruxelles 2003. Preveo i objavio knjige desetak francuskih i belgijskih frankofonskih pisaca
Knjiga posvećena Romima 2002. omogućava mu ulazak u Svjetsku antologiju romske poezije, koja je u Budimpešti objavljena kao trojezično izdanje (engleski, mađarski i romski). Zastupljen u više hrvatskih, bosanskohercegovačkih, južnoslavenskih i međunarodnih antologija.
Zanimljivo, ali prvi put kod nas jedan bosanskohercegovački Hrvat, inače prevodilac Biblije na bosanski,hrvatski i srpski, napravio je prijevod prve knjige svih muslimana Časni Kur'an na hrvatski, bosanski i srpski, zatim Bogumilsko evanđelje, a uz to preveo i Bhagavat-Gitu i Budinu molitvu. Tako je Tomislav Dretar, nekad autor marksistički utemeljenih eseja, kritika i rasprava, možda jedini čovjek u svijetu koji je imao srca i uma da zajedno, pod svojim imenim, predstavi svete knjige religija čiji pripadnici su često puta u međusobnim ratovima.
[uredi] Nagrade i priznanja
- Dobitnik književne nagrade Slovo Gorčina.
- Američki biografski institut uvrštava ga 2003. u čuvenu biografsku antologiju Contemporary Who's Who.
- Britanski internacionalni institut Cambridge uvrštava Dretarovu biografiju u Leksikon "2000 Outstanding Intellectuals of XXI Century".
- Godine 2005. United cultural Convention kandiduje Dretara za međunarodnu američku nagradu za doprinos miru i razumijevanju među narodima.
[uredi] Ratni put
U odbrambeno-oslobodilačkom ratu u Bosni i Hercegovini, obavlja niz političkih dužnosti, zapovijedajući Hrvatskim oružanim snagama u sastavu Armije RBiH do 1993. godine. Pozivajući se na bosanski Ustav suprotstavlja se Mati Bobanu, negirajući političku separatističku tvorevinu Herceg-Bosnu i odlazi u izbjeglištvo gdje u Bruxellesu desetak godina radi kao fizički radnik i bibliotekar na l'Univertsité catholique de Louvain.
[uredi] Djela
Književno-umjetnička djela
- Vox interioris, Sarajevo 1976.
- Drska perunika, Banja Luka 1980.
- Nedostupna staza; Protjecanja, Bihać 1984.
- Sorella della notte, Napoli, 1984.
- Knjiga čežnje, Bihać 1986.
- Slika, unutarnja rukovet, Beograd, 1988.
- Gorka srma, Bihać, 1989.
- Potraga za rubom,Kikinda, 1989.
- Bol, ciganska rapsodija, Novi Sad, 1990.
- L'Image,le florilège des lumières, Paris, 2001.
- Kotva, Bruxelles,2005
- Foyer de paroles, Paris, 2006
Glazbeno-scenska djela
- Libreto na temu "Smrt Omera i Merime" uglazbljeno po Vuku Kulenoviću, RTB 1986
- Libreto za oratorij Opus n° 1 premijerno izvedeno po Simfonijskom orkestru RTB uz glazbu Vuka *Kulenovića, Prvi festival simfonijskih orkestara Jugoslavije u Bihaću 1984.g.
- Libreto za scensku postavku oratorija po Dretarevoj poeziji, koreografija Branke Kolar, na glazbu iz opere "Ero s onog svijeta" i Carmina Burana u izvođenju: Recital - Tomislav Dretar, ples - Bihaćki plesni ansambl i Karate klub Bihać.
Kulturološka djela
Napomena - Ukupan broj tekstova ovih vrsta i rodova tokom 25 godina bavljenja je oko 300.
- Konceptualizacija kulture u programima KPJ/SKJ u časopisu "Socijalizam" 6/84;
- Kumunistička parija i kultura, u časopisu Opredjeljenja, 8-9/80;
- Međunacionalni odnosi u svjetlu revolucionarne prakse, Sveske 2/83;
- Krleža i Titovo djelo, Sveske 10/85;
- Jugoslavenstvo, majka koja ne smije pojesti svoju djecu, (priopćenje na Okruglom stolu povodom 35. godišnjice Zavoda za istraživanje kulturnog razvitka Srbije), Beograd, 1982
- Socijalistička transformacija kulture, Opredjeljenje, 1/85;
- Animacija u kulturi, Kultura, 45-46/79;
- Kulturna politika samoupravnog društva, Kultura, 53/81;
- Marginalije o kulturnoj animaciji, Pregled, 6/79;
- Kulturni apsket rada, Putevi, 4/80;
- O fetiškom karakteru jezika, Lica, 8-9-10/81;
- O Marcuseu i Estetskoj dimenziji, Pregled, 33/82;
- Kritika kulturnog modela postavljenog kao sustav upravljanja, Pregled, 7-8/83
- Kritika odnosa potreba i vrijednosti u djelima Agnes Heller, Pregled, 5/82
- Razina kulturnih interesa srednjoškolske omladine, Istraživanja, 1982.
- Trockij i Goebels, paralele i kontroverze rađanja medijalne i masovne kulture, Istraživanja, 1983.
Likovna kritika
- O vrijednostima i značajkama grafičkog opusa Dževada Hoze, Oslobođenje, Sarajevo
- O slikarstvu Marijane Muljević, Lica, Sarajevo
- O skulpturama Hakije Muranovića, odjek, Sarajevo
- Grafika, slika, skulptura, monografija, Bihać, 1981
Objavljuje na francuskom jeziku pod imenom Thomas Dretart: "Douleur, rhapsodie tsigane", Bruxelles 1988, "L'image, florilège des lumières", Pariz 2001. i "Le Foyer de paroles", Bruxelles 2003. Preveo i objavio knjige desetak belgijskih pisaca na francuskom jeziku.
[uredi] Zastupljen u Antologiji
- Krvatska, (1991., Antologija hrvatske ratne lirike od Marula do naših dana, dr. Vinko Brešić)
- Skupljena baština: savremeno hrvatsko pjesništvo 1940-1990: (antologija) / priredio Stijepo Mijović Kočan
- Romane Poetongi Antologia - József Choli Daróczi, Ariadna (ISBN/ISSN: 963.045684.2),(romski,mađarski,engleski) Budimpešta 1995.
- Mnogoglasje - Suvremeno hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine"; ZdravkoKordić i Krešimir Šego u časopisu "Osvit" broj 1-2, Mostar, 2000.
- "Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XV st. do danas-Antologija poezije"; Prof. dr. Miloš Okuka u Matica hrvatska, Hrvatska misao, svezak 25-26, Sarajevo, 2002;
