Zlatonosovići
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zlatonosovići su bosanska vlastelinska porodica sa područja Usore.
Najpoznatiji predstavnici su braća vojvoda Vukmir (-1424) i vojvoda Vukašin Zlatonosović (-1430). Zlatonosovići su imali predstavnike, dvojicu braće Vlađa i Stipana koji su učestvovali u bitci na Kosovu 1389. i bili zarobljeni od Osmanlija. Kasnije, 1403. tražili su preko Dubrovčana da pokušaju isposlovati oslobođenje njihovih srodnika kod Osmanlija. Na strani kralja Ostoje i vojvode Sandalja Hranića, Zlatonosovići su učestvovali kao zavjerenici u ubojstvu kneza Pavla Radinovića 1415 na Parenoj poljani kod Sutjeske. Prema planu zavjerenika Zlatonosovići su trebali dobiti Olovo, međutim do raspodjele posjeda ubijenog kneza Pavla Radinovića nije došlo.
Njihov posjed graničio je sa Despotovinom. Zlatonosovići su stradali zbog učinjene nevjere bosanskom kralju Tvrtku II Kotromaniću 1430. Zlatonosovići su u srodstvu sa Divošem Tihoradićem, usorskim vlastelinom iz 14. vijeka.