Razgovor:Čakavsko narječje
Izvor: Wikipedija
Koki, na koje padeže si mislio? Ili si mislio na starije padežne oblike? Kubura 08:34, 11. travnja 2006. (CEST)
- To. --VKokielov 20:26, 11. travnja 2006. (CEST)
Jeste, u čakavskom narječju hrvatskog jezika, sačuvani su stari padežni oblici. U nekim krajima više, u nekima manje (gdje ima "novijih" oblika). Kubura 10:27, 12. travnja 2006. (CEST)
[uredi] Premješteno sa stranice
Na karti čakavice ima grešaka.Spomenut ću samo ona mjesta za koja sam siguran da su pogrešna.Dio jugo istocnog Hvara nije čakavski i mali istočni dio Brača također.Nije označen Primošten a čakavski je te mislim da otok Prvić nije čakavski a označeno je kao da je. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.150.202 ((razgovor • doprinosi) ).
Istina. Istočni dil otoka Hvara je štokavski-ikavski. Stanovnici nisu toliko autohtoni, doselili su kasnije, kao poslidica ratova sa Turcima. Podritlon su iz Makarskog primorja, Podbiokovlja... Isto vridi i za Brač. Krajnji jugoistočni dil otoka je štokavsko-ikavski. Također, grad Korčula sa okolicom je štokavsko-ikavski. Poljički kraj, pored Dolnjih, i Srednja Poljica imaju čakavske karakteristike (velika izmišanost sa štokavskim). Kubura 08:37, 6. listopada 2006. (CEST)
Ispravka: Govor otoka Korčule, pa tako i grada Korčule, je južnočakavski-ikavski. Postoji utjecaj arhaične štokavštine dubrovačkoj kraja u nekim oblicima i riječima kao npr. sama uporaba upitne zamjenice "što" umjesto ča ili ca, ali je većinom oblika to čakavski govor. Jedino se u mjestu Račišće na sjevero-istočnoj strani otoka govori štokavskom ikavicom pošto su stanovnici toga mjesta doselili pred Turcima skupa sa stanovnicma Sućurja (istočni dio Hvara) iz Makarskog primorja, kraja oko Neretve te zapadne Hercegovine. [ Antun, 11. veljače 2007. ] — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.105.231 ((razgovor • doprinosi) ).
