Šipan
Izvor: Wikipedija
| Šipan | |
 |
|
| Podatci | |
| Smještaj | Jadransko more |
| Otočna skupina | Elafitski otoci |
| Koordinate | |
| Država | Hrvatska |
| Gl. naselje | Šipanska Luka, Suđurađ |
| Površina | 16,5 km² |
| Broj stanovnika (popis 2001.) |
500 |
| Slika | |
Otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana. Pripada maloj skupini otoka, smještenoj u neposrednoj blizini Dubrovnika, nazvanoj Elafitski (Jelenji) otoci. Prvi put se spominje još za vrijeme Plinija Starijeg u 1. stoljeću n.e. Površine je samo 16 četvornih kilometara, no najveći u ovoj skupini otoka. Dinarskog je smjera pružanja i danas na njemu imamo samo dva naselja. Šipanska luka u zapadnom, te Suđurađ u istočnom dijelu otoka.
Cijeli otok je prekriven mediteranskom vegetacijom, a na prostorima koje je kultivirao čovjek najdominantnije su masline po čemu je otok ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao otok s najviše maslina u odnosu na veličinu otoka i broj stanovnika. Osim maslina na otoku ima dosta smokava, vinove loze, šipaka, rogača koji sve više nestaju zbog nedostatka ljudi koji bi ih obrađivali. Danas je na otoku tek oko 450 stanovnika i to uglavnom starije životne dobi. Zbog toga otokom sve više dominira makija, šume alepskog bora i kamenjar.
Otok je svoj procvat imao u vrijeme Dubrovačke Republike kada je cvala brodogradnja, pomorstvo, maslinarstvo, ribarstvo i vinogradarstvo. Nakon velikog potresa, a poslije i požara u kojem je nastradao Dubrovnik u 17. stoljeću, gospodarstvo je počelo propadati, a najgore je bilo u 20. stoljeću kada je iseljeno najviše stanovnika. Većim ulaganjima u zadnjih desetak godina situacija se popravlja i otok ponovno doživljava revitalizaciju.
Otok Šipan je jedinstven i po svojem kulturnom blagu jer na 16 kilometara četvornih nalazi se 42 stara ljetnikovca, 34 crkve što kazuje da je otok bio privlačan dubrovačkoj vlasteli kao oaza mira i ljepote. Mnogi od tih dvoraca su u zapuštenom stanju jer zub vremena i nebriga društva učinili su svoje.
